Advertisement
beannshie

Don Kihot

Jan 25th, 2020
121
0
Never
Not a member of Pastebin yet? Sign Up, it unlocks many cool features!
text 59.07 KB | None | 0 0
  1. Don Kihot
  2. Prva glava
  3. U nekom selu u Manchi zivio je jedan plemic. U kuci je imao. Zena mu imade 40 godina, a kcer nije ni 20. Momak mu je bio zaduzen za sedlanje njegova konja. Govori se da mu je prezime bio Quijada ili Quesada. Imao je 50 godina. Bio je zaljubljenik u viteske romane. Citao ih je dan i noc. Raspravljao je sa gradjanima o tome ko je bio bolji vitez. Od silnog citanja, malo je skrenuo i sa pameti. Tako on dodje na ideju da se i on opremi i postane vitez skitnica koji putuje zemljom i rjesava probleme velikih razmjera. Nadje on neko staro odijelo, napravi sebi fin sljem sa vizirom. Morao je dati ime konju. Nakon dosta premisljanja, odluci se za ime Rocinante. Zatim, morao je i sebi dati ime. Odluci se za ime Don Kihot, a onda doda i -od Manche, kako bi zvucalo bolje i vise licilo na viteza. Na kraju, morao je naci neku djevojku za koju bi se borio. Odluci se da izabere Aldonzu Lorenzo, lijepu djevojku iz sela u koju je bio zaljubljen prije. Dade joj drugo ime da bi zvucalo kao princeza. Dulcinea od Tobosa.
  4.  
  5. Druga glava
  6. Posto je bio spreman, htio je krenuti sto prije. Jednog vruceg jutra on zajaha Rocinanta i izadje kroz straznja vrata dvorista. Medjutim, samo sto krenu, obuze ga briga. Nije primljen u red vitezova, tako da nema pravo koristiti oruzje. Cak i da jeste u redu, bio bi mali vitez i mogao bi koristiti samo svijetlo oruzje. Medjutim, njegova ludost zakljuci da ce se oviteziti svojim hrabrim djelovanjima, poput brojnih vitezova o kojim je citao. Tokom dana, nije bilo niceg zanimljivog. Pred mrak osjeti umor kod konja a i kod sebe pa stade da potrazi neko prenociste. Ugleda neku krcmu pa se zaputi tamo. Ispred krcme ugleda dvije djevojke. Od ludosti, krcma mu se iznenada ucini kao dvorac. Cuo je trubu nekog covjeka koji je vodio svinje, pa on pomisli da je to namijenjeno za njega. On se obrati djevojkama, komentarisuci njihovu ljepotu i cednost, sto je bilo potpuno suprotno. Kad ga vidjese u onom odijelu, prvo se prepadose, ali nakon njegovih izjava pocese se smijati. Dodje vlasnik krcme pa mu rece da ovde nema postelje, ali ga mogu usluziti obrokom. On sidje sa konja i udje. Tamo su mu djevojke skinule odijelo ali mu sljem nisu mogle skinuti jer je bio vezan cvorovima koji su se morali osjeci, no on to nije htio. To je stvorilo poprilicno smijesan prizor. Obrok mu je bila riba, ali su ga morali hraniti zbog sljema i koristio je nesto poput slamke da pije. Svo vrijeme je mislio da je u nekom dvoru i da prima dvorske usluge. Ali ga je mucilo to sto nije ovitezen.
  7.  
  8. Treca glava
  9. S takvim mislima, on dodje krcmaru i zamoli ga da ga ovitezi sutradan, a on ce te noci cuvati strazu krcmi to jest dvorcu. Krcmar je vec vidio da Don Kihot nije sav svoj pa mu izmisli neku pricu o sebi kako je bio i on vitez itd. Dade mu savjet da sa sobom nosi novac i mast jer ce mu biti potrebni. Don Kihot ga poslusa i stade na strazu. Dolazili su gosti u krcmu a vlasnik im je govorio o ludosti svoga gosta. Tako jednom prilikom dodje mazgar da napoji mazgu, ali je morao maknuti Don Kihotovo oruzje. Don Kihot ga upozori, ali ga ovaj nije slusao i baci mu oruzje. Don Kihot ga udari u glavu i on pade u nesvijest. Dolazi i drugi mazgar i isto se dogodi. Dodjose gosti iz krcme da vide sta se desava. Pocese ga gadjati kamenjem, ali zbog Kihotovih upozorenja, ludosti i savjeta krcmara, stadose. Krcmar mu rece da obave obred kako bi sto prije napustio krcmu. Tu oni tek tako obavise neki obred i on se zaputi u pustolovine.
  10.  
  11. Cetvrta glava
  12. Don Kihot pred zoru krenu u nove pustolovine. Sjeti se savjeta krcmara da uz sebe nosi novac i masti pa se odluci vratiti kuci po to. Uzjaha konja, a konj je veoma brzo isao u prema svojoj staji, jer je to i zelio. U putu sa strane u nekoj sumi cu buku. Don Kihot udje u sumu i vidje djecaka kojeg udara gospodar jer mu nije dobro cuvao ovce. Tu mu se suprostavi Don Kihot, govoreci da je to kukavicji potez, te da otplati djecaku novce. Seljak rece da nema novca pri sebi, ali ce mu otplatiti kod kuce. Don Kihot rece djecaku da ode s gospodarem, iako je djecak mislio da ce opet biti udaran kad vitez ode. Medjutim, Kihot je garantovao sigurnost i on ode. Seljak vidi da on ode i nastavi ga udarati, govoreci da mu dovede onog heroja sada. Don Kihot sav sretan sto je uspijesno rijesio prvi problem nastavlja put kuci. Nailazi na grupu mladica koji su bili na putu za Murciju. Stade pred njih i rece im da velicaju ljepotu Dulcenije od Tobosa. Ovi nisu znali ko je a posto su vidjeli da nije pri sebi, odlucise se igrati pa su ga izazivali u vezi Dulcenije. Sve dok Kihot nije ljutito krenuo prema jednom ali u pola puta njegov konj stade i on se prevali na zemlju. Momci se zaputise, ali jedan je bio uzrujan upozorenjima koje je Kihot govorio pa dodje do njega na podu i izubija ga. Ovi odose. Kihot je to smatrao dobrom nevoljom za viteza i krivicu je postavio na konja. Ali, nije mogao ustati jer je bio ozlijedjen, a i starinsko odijelo je bilo tesko.
  13.  
  14. Peta glava
  15. Kihot vidje da se ne moze pomaknuti pa poce dozivati markiza od Mantove i pjevati neku romansu. Tada se pojavi njegov komsija i prijatelj. Don Kihot umisli da je to markiz od Mantove pa nastavi pjevati. Prijatelj zbunjen mu pomoze da sjedne na magarca i da se vrati s njim u selo. Dodjose oni do Kihotove kuce. Tamo gazdarica, sinovica razgovaraju sa brijacem i zupnikom. Govore kako Kihota nema vec dugo i misle da su ga one viteske knjige izludile. Seljak ih zovnu i ovi izadjose i vidjese Kihota. Shvatise sta se desava i spremise ga u postelju da spava. Rece da se borio sa 10 divova. Na kraju zatrazi da jede i da ga puste da spava. Seljanin ostalim isprica o stvarima koje je Kihot govorio.
  16.  
  17. Sesta glava
  18. Sinovica dade kljuc zupniku i brijacu od sobe u kojoj su Kihotove knjige. Onda oni ovde probiru knjige koje ce se baciti u dvoriste da se spale, a koje ce se sacuvati. Veliki broj ce biti spaljen, ali neke koje imaju historijsku, knjizevnu, prijateljsku ili neku drugu vrijednost su sacuvane.
  19.  
  20. Sedma glava
  21. Don Kihot se probudi pa nesto progundja, pa zbog toga ovi dodjose do njega i prekinuse probiranje knjiga. On rece da mu daju jesti i da ga puste da spava, sto i ucinise. Te noci su spaljenje knjige, a ovi su napravili laz da je carobnjak dosao i uzeo knjige. On je tako spavao tri dana. Tako je dosao u sobu da vidi knjige, ali ih nije bilo. Kada je svoje upitao za knjige, rekli su mu da ih je uzeo carobnjak. Kihot to povjerova, cak i objasni ko je taj carobnjak. Bio je tako dvije sedmice kod kuce, nije izrazio zelju da ide na put. Medjutim, svojim razgovorima je pridobio zelju jednog seljanina da krene s njim na put kao konjusarski sluga. Ime mu je bio Sancho Panza. Obavijesti ga kad ce se zaputiti na put. Kihot se pripremi, dobio je novi stit, popravi sljem i poslusa savjete onog krcmara. Bez ikakvog javljanja porodicama, ona dvojica se zaputise na put. U putu Sancho upita Kihota za otok koji mu je obecao, a on mu rece da mu vjeruje i da stalno ima tu zelju na umu.
  22.  
  23. Osma glava
  24. Don Kihot i njegov sluga nailaze na polje 30-40 vjetrenjaca. Kihot misli da su gorostasi, a sluga ga pokusava zaustaviti. Kihot pojuri na jednu i krak vjetrenjace ga baci na travu. Sluga pojuri prema njemu. On rece da je carobnjak odgovoran za ovo. Sutradan uputise se na klanac Lapice. Kada su stigli, putem ugledase dva fratra koja su putovala sa svojim momcima, a uz njih je bila neka kocija sa zenom koja je isla u Sevilju svom muzu. Nisu bili zajedno, vec su se samo sreli u putu. Kihot pomisli da su fratri oteli zenu pa pojuri za fratrom. Obori jednog. Fratar drugi pobjeze. Sluga htjede od prvog uzeti plijen pobjede, ali ga oni momci istukose. Kihot pored kocije pita gospodju da li je uredu, a ona sva zbunjena. Tu konjanik Agrajes rece Kihotu da se pomakne. On nije htio i izbije borba. Kihot je imao prednost bolje opreme, ali su obojica patila od tezine zadavanja udarca.
  25.  
  26. Deveta glava
  27. Nastavak dvoboja koji je pisac nasao u biljeskama nekog djecaka na ulici. Viskajac htjede udariti Kihota. Ali se mac okrenu i udari njega i on se svali. Kihot, ljut, ga udari i on poce krvariti. Gospodje ga preklinjase da ga ne ubije, i on se smilova pod uvjetom da gospi Dulceniji kazu za ovo. One mu obecace da hoce.
  28.  
  29. Deseta glava
  30. Sancho Panza dolazi do gospodara misleci da je osvojio otok i moli ga za vlast na njemu. Kihot govori da nema otoka i da ce morati jos cekati. Sancho ga savjetuje da se lijeci jer krvari i izvadi neki melem. Kihot rece da bi volio da ima Fierbrasov melem koji bi ga odmah izlijecio. On to moze napraviti, ali nema sastojaka trenutno. Rece on da bi trebali jesti, a Kihot govori kako je za viteze skintnicare rijetkost da jedu puno i to neku gozbu. Oni zavrsise tu jelo i uputise se u potragu za prenocistem. Dospjeli su do nekih kozarskih koliba prije no sto je sunce zaslo. Odluce prenociti tamo, mada je Sancho bio nezadovoljan, a Kihotu je bilo drago, misleci da time istice svoju viteznost.
  31.  
  32. Jedanaesta glava
  33. Kozari ih docekase fino. Dali su im hranu i prenociste. Poslije vecere dijelili su se zirevi pa kada ga je pogledao, Kihot je govorio kako je prije bilo vise slobode i mira u svijetu jer je svako mogao nabaviti npr zir bez da ga drugi mogu pokrasti. I djevojke su bile slobodnije nego danas. Kozare iznenadise Kihotove izjave. Poslije dodje Antonio koji im je otpjevao pjesmu. Kihot htjede da jos cuje pjesama, ali se Sancho nije slozio. Kihot mu rece da mu opet poveze uhon. Neki kozar vidje ranu pa mu napravi lijek koji je uklonio bol na uhu za stalno.
  34.  
  35. Dvanaesta glava
  36. Stigne neki momak i govori da je u selu umro Grisostomo. Bio je to momak prerusen u pastira koji je volio djevoku Marcelu koja je isto bila prerusena u pastira, ali je bila uglednoga roda. Ukop je bio sutradan pa su se kozari dogovorili ko ce ici. Kihot upita za tog Grisostoma i Pedro mu poce pricati pricu. Grisostomo je bio ucen mladic, poznavao je astrologiju i obogatio se pomocu svog znanja jer je znao da li ce godina biti susna ili ne. Umro mu je otac te je gospodario velikim imanjem. Medjutim, nije mario za time toliko koliko za djevojkom Marcelom. To je bila djevojka uglednog roda, kojoj je otac umro i ostavio veliko imanje. Vece od Grisostomovog. O Marceli se brinuo njen ujak. Kada su se prosirile vijesti o Marcelinoj ljepoti, mladici iz svih krajeva su trazili od ujaka da je uzmu, ali ujak nije htio da je tjera na udaju. Marcela se tako jednog dana prerusi u pastirku i ode poljima da s drugim pastirkama cuva ovce. Kad su to culi drugi momci, isto to uradise, kako bi joj se udvarali. Medju njima je bio i Grisostomo. Cesto se cuje jadikovanje mladica koji su odbijeni od strane Marcele. Smatra se da je i Grisostomova smrt isti slucaj. Pedro zavrsi pricu i savjetova Kihota da ode leci a da sutradan ode na taj ukop, sto Kihot prihvati.
  37.  
  38. Trinaesta glava
  39. Ujutro, Don Kihot, Sancho i pet kozara se zaputise na ukop. U putu sretose jos momaka koji su isli na isto mjesto, pa su razgovarali. Jedan momak Vivaldo upita Kihota zasto je naoruzan, pa mu ovaj objasni svoju profesiju. Vidjese momci da Kihot nije pri svojoj pameti, a Vivaldo kao saljiv momak poce ga ispitivati o obicajima viteza skitnica koje smatra paganskim. Kihot je to naravno ozbiljno shvatio i govorio kako vitezu treba djevojka koju ce velicati. Rece im njeno ime i rod, koje niko nije poznavao. Tada zakljucise i oni kozari i pastiri da Kihot nije pri cistoj pameti. Dodjose na mjesto ukopa. Vivaldo pita Ambrosija, najboljeg druga pokojnog covjeka da mu da njegove papire kao upozorenje onima koji se zaljubljuju u Marcelu. On se slozi da mu da neke, ali mu je i dalje zelja da ih spali. Vivaldo uze jedan papir sa Pjesmom ocajanja koja je bila zadnja koju je pokojnik napisao. Vivaldo poce je citati naglas.
  40.  
  41. Cetrnaesta glava
  42. -pjesma 82.-85.-
  43. Nakon pjesme razgovaraju Vivaldo i Ambrosio o odlukama njihovog prijatelja. Htjede Vivaldo procitati drugi papir, ali ga sprijeci pojava Marcele na stijeni iznad mjesta ukopa. Ona ih tu zamoli za paznju i tisinu. Objasni im da ne razumije zasto nju krive za smrt kada ona nije kriva sto ljudi i dalje idu za njom, iako im je rekla da se nikad ne zeli udati i biti u ljubavnoj vezi. Smatra da nije duznost voljeti nekoga samo zato sto taj neko voli tebe ukoliko tvoja osjecanja nisu iskrena. Nakon tog govora ode, a neki su htjeli ici za njom, ali ih Kihotove i Ambrosiove rijeci zaustavise. Zavrsi se ukop. Pastiri ponudise Kihota da ide s njima u Sevilju, ali on odbi smatrajuci da jos uvijek treba rijesiti probleme u ovom planinskom dijelu. On odluci potraziti pastiricu i ponuditi joj sto god zeli, kao vitesku potrebu. Medjutim, to se ne desi.
  44.  
  45. Petnaesta glava
  46. Don Kihot i Sancho se uputise putem kojim je otisla Marcela. Dva sata su isli tim putem i nisu je mogli pronaci. Dospiju u neku dolinu sa potokom pa se odlucise tu osvjeziti, a konja i magarca pustise da se napasu. Desi se da u to vrijeme dodje grupa od oko 20 konjara sa svojim kobilama. Rocinanto se uzbudi pa ode ka njima. Kad to vidjese konjari, izudarase konja i on pade na zemlju. Vidjese to Kihot i Sancho i potrgnuse oruzje. Kihot jednog rani, ali to je bilo to. Ostatak konjara ih isprebija i na kraju su obojica lezala na podu pored Rocinanta. Kihot uvjerava Sancha da se ne srami ovom porazu jer su rane pokazatelj hrabrosti. Sancho savjetuje Kihota da sjedne na magarca dok ne dodju do nekog mjesta gdje ce se moci izlijeciti. Tako oni uzjasu magarca, a Rocinanta privezu za njega. Dospiju na neku cestu i ugledaju krcmu. Kihot misli da je to dvor, a Sancho se ne slaze. U svojoj prepirci, stignu do krcme.
  47.  
  48. Sesnaesta glava
  49. Dodjose oni do krcme. Sancho zatrazi pomoc. Krcmarova zena i kci, zajedno sa sluskinjom pomognu Kihotu i smjeste ga na postelju na tavanu. Tu mu i namazu rane. Na tavanu je postelju imao i neki mazgar. Te noci sluskinja Maritornes je trebala doci spavati sa mazgarom. Kihot je bio zaokupljen mislima da se nalazi u dvoru i da je krcmarova kci zapravo kci vlastela i da mu zeli doci veceras. Dolazi sluskinja, a u krcmi je bio potpuni mrak. Kihot, misleci da je ono istina, rasiri ruke i uzme sluskinju. Rece joj kako ne moze izdati svoju ljubav prema Dulceniji. To sve slusa mazgar. Bijesan, udari Kihota i svali se na njega. Posto krevet nije mogao izdrzati, on puce i napravi buku. Krcmar se probudi i krenu prema tavanu. Sluskinja se sakri u postelju Sancha. On osjeti pritisak i poce je udarati, ne znajuci ko je. Ona uzvraca udarcima. Krcmar sve to cu i on poce udarati. Stvorila se velika buka i to cu neki oruzanik. Dodje on u potpunom mraku i uze Kihota za bradu. Kad vidje da se ne mice, rece svima u sobi da je neko mrtav. Svi pobjegose osim Kihota i Sancha koji se nisu mogli ni pomaknuti od svojih rana.
  50.  
  51. Sedamnaesta glava
  52. Don Kihot se osvijesti pa zove Sancha koji nije ni spavao jer nije mogao. Rece mu kako su ga sinoc prebili i smatra da je ovaj zamak zacaran. Rece mu i kako mu je djevojka dosla u postelju. To cu oruzanik koji je usao u sobu i vidio dvojicu da pricaju, a za jednog je mislio i da je mrtav. On im se javi, a Sancho ga optuzi da je zacarani Maur koji je dosao sinoc. Oruzanik to cu i kad vidje da nisu pri pameti, napusti sobu. Kihot rece da mu treba nekih sastojaka za melem. Sancho mu to nabavi. On sve skuha i malo popi. Bilo mu je muka i od muke je zaspao i spavao 3 sata. Kada se probudio, bio je u redu. Kada je to vidio Sancho, i on uradi isto, ali njemu je bilo teze. Zbog iscrpljenosti, nije mu bilo dobro kad se probudio. Kihot ga natjera da ustane jer je vrijeme za nove pustolovine. Rece krcmaru da li mu trebaju neke viteske usluge. On rece da ne trebaju osim da im plati troskove krcme. Kihot shvati da nije bio u dvoru vec u krcmi i odbi da plati. Sjede na konja i brzo krenu. Krcmar zatrazi od Sancha da plati, ali ni on nije htio. U krcmi su bili neki saljivci pa su maltretirali Sancha. Medjutim, na kraju ga je Maritorna ponudila vodom a onda i vinom. Sancho napusti krcmu sa gospodarom, sav sretan sto nije morao platiti. Mada im je krcmar uzeo stvari da s tim plati.
  53.  
  54. Osamnaesta glava
  55. Stize Sancho do Kihota a ovaj mu rece kako je siguran da je zamak zacaran. Idu oni putem, kad Kihot primijeti da se pred njima dize neka prasina. Sancho vidje da je i iza njih neka prasina. Kihot pomisli da su to dvije velike vojske i da ce pomoci onoj slabijoj. Ali, prvo ce se oni popeti na brdo da posmatraju vojske. Te vojske su zapravo bila 2 stada ovaca, ali Kihot u svojoj ludosti za to nije mario. Nakon razgovora sa Sanchom, koji ga je molio da ne ide jer su u pitanju ovce, on krenu niz brdo i poce bosti ovce. Ubio je vise od 7 ovaca. Kad pastiri to vidjese, nabacase se kamenjem na njega. Pomislise da je mrtav pa pokupise ovce i pobjegose. Kihot je pretrpio velike rane. Izgubio je veliki broj zuba sto ga je mnogo rastuzilo. Uze on onog melema ali se sav ispovraca. Od gadjenja, i Sancho sve iz sebe izbaci. Kihot rece Sanchu da predvodi put. Hrane nisu imali jer im je onaj krcmar uzeo. Sancho je sve vise i vise zelio napustiti svog gospodara, ali ipak je ostao. Pokusao ga je razveseliti ovom sljedecom pricom.
  56.  
  57. Devetnaesta glava
  58. Sancho govori da sve nezgode koje su Kihota zadesile su kazne za grijeh jer je zaboravio na viteski red. Kihot se slaze i smatra da je i Sancho kaznjen jer ga nije opomenuo za to. U tim razgovorima ih zatekne noc, a oni nisu imali ni prenociste ni hranu ni pice. Isli su glavnom cestom u nadi da ce naici na neku krcmu. Odjednom, ispred njih se ukazu svjetla pa se oni sklone. Vidjese grupu ljudi obuceni u crno sa bakljama kako jasu mazge, a na jednoj su nosila. Kihot zakljuci da nose nekog viteza kojem su lose ucinili pa ode do njih na konju. Upita ih ko su, kuda idu i sta su ucinili. Nakon neprihvatljivog odgovora, Kihot nasrnu na jednog, rani ga i obori ga. Ovi drugi svecenici nisu bili naoruzani i pobjegose sa bakljama. Kihot dodje do onog ranjenoj i upita ga ko je. Ovaj mu objasni da on i ona grupa idu do grada Segovije da premjeste mrtvog viteza. Kihot shvati da je pogrijesio sto je napao tu grupu i zovnu Sancha da mu pomogne sa ovim svecenikom. Sancho je tada pakovao hranu koju je nasao na mazgama i spremio na magarca. Zatim je otisao do Kihota da pomogne sveceniku. Kihot rece da mu oproste on i njegova grupa. Sancho doda da su to rijeci Don Kihota od Manche, Viteza Tuznog Lika. Svecenik rece da je napravio gresku sto je digao ruku na crkvu, ali Kihot se ne slaze s tim. Svecenik ode. Kihot upita zasto ga je prozvao vitezom tuznog lika. Sancho rece zato sto nikad ga nije vidio u losijem stanju. Kihotu se svidje ime i odluci da mu se iscrta tuzan lik na stitu, sto Sancho savjetuje da ne uradi. Oni zastadose i pojedose hrane koju je Sancho prikupio sa mazgi. Medjutim, nisu imali nista za piti i mucila ih je zedj. Sancho vidje da je livada prekrivena zelenom sitnom travom i dobi ideju kako ce zaustaviti svoju zedj.
  59.  
  60. Dvadeseta glava
  61. Sancho tvrdi da se u blizini nalazi potok zbog one trave na livadi. Odlucise da krenu u tom smjeru, mada je bio mrak i morali su se oslanjati na zvukove. Cuse oni zvuk vode i to ih obradova, ali uz taj zvuk su culi neku lupu i to ih prestrasi. Malo su se odmaknuli pod neko drvece, ali ih je buka jos uvijek plasila. Strah se mogao vidjeti na Snachu, ali Kihot je opet imao svoju hrabrost u srcu. Kihot rece Sanchu da je odlucio ici da ispita kakva je ona buka. Rekao mu je da ga tu ceka 3 dana i ako se ne vrati, neka se vrati u selo. Sancho se rasplakao od tih gospodarevih rijeci, ali ga je savjetovao da ne ide. Kihot je zelio ici i naredi Sanchu da mu pripremi konja. Sancho namjerno svesa Rocinanta tako da se nije mogao ni pomaknuti. Kada Kihot to vidje, Sancho mu rece da je to upozorenje i da ne treba ici protiv sudbine. Bolje je da sacekaju barem jutro, a Sancho ce ga zabaviti do jutra nekom pricom. Poce Sancho pricu, ali se zaustavi na jednom dijelu gdje su se brojale koze i nije mogao dalje nastaviti. Dodje jutro i Sancho odveza Rocinanta i Kihot se zaputi prema buci. Sancho je krenuo za njim. Dosli su do nekih malih kucica a izmedju njih je bio izvor buke. Izvor buke su bili sest tucaka u valjaonici. Kada je to vidio, Kihot je bio u sramu i malo mu je falilo da se i nasmije. Sancho ga vidi i sam se poceo smijati i rugati mu se za one viteske rijeci koje je upotrijebio prije no sto se htio zaputiti prema buci. To je Kihotu veoma smetalo i upozorio je Sancha da vise ne razgovara tako s njim. Rece mu da ni jedan sluga nije tako pricao sa gospodarem vitezom. Sancho prizna da je sala malo presla granicu i izvinu se.
  62.  
  63. Dvadeset prva glava
  64. Dolazi kisa i Sancho se zeli sakriti u onoj valjaonici, ali Kihot to ne zeli zbog sramote. Krenu oni putem drugim nego kojim su isli prije i naidju na nekog jahaca. Na glavi je imao sjajan sljem i Kihotu je izgledao kao vitez. Taj jahac je zapravo bio brijac koji je putovao u drugo selo, a na glavi mu je bila plitica i jahao je magarca, a ne konja. Medjutim, Kihot je mislio da je vitez zbog njegove naravi i pameti. Tako on krenu ka brijacu, a on se prepade i skoci sa magarca i pobjeze. Kihot je bio malo razocaran sto je u pitanju plitica, ali je mislio da je to bio sljem, a sada je pokvaren pa ce ga popraviti neki kovac. Sancho je uzeo opremu sa onog magarca i opremio svog. Tu su jeli onu hranu sa magarca i napili se vode i krenuli ponovo na put. Tu su razgovarali o svojim ciljevima i Kihot mu isprica idealnu pricu viteza skitnice koju on ocekuje da ce se i njemu ostvariti. Kihot uzdigne oci i ugleda...
  65.  
  66. Dvadeset druga glava
  67. Don Kihot ugleda strazare kako vode zarobljene galijase koje idu u sluzbu kralju zbog svojih losih djela. Kihot dodje do strazara i upita ko su ovi zarobljenici. Strazar mu rece da ispita ko su i zasto su zarobljeni.
  68. Prvi - nesto ukrao ???
  69. Drugi - kradljivac, konjokradica
  70. Treci - duguje deset dukata
  71. Cetvrti - vitez koji se bavio vracarskim zanimanjem (Kihot ga brani, smatrajuci da carobnjak nije zelio nista lose da uradi)
  72. Peti - nesto sa necakama ???
  73. Sesti - Gines Pasamonte, bio je u zatvoru, pise knjigu o svom zivotu
  74. Kihot se sazalio sa zarobljenicima i molio je strazare da ih puste. Nakon sto je strazar odbio, Kihot ga napadne i obori ga na zemlju. Ovi drugi strazari htjedose napasti Kihota, ali se zarobljenici oslobodise lanaca i nadjacase strazare koji brzo pobjegose. Zarobljenike ce sada traziti Sveto bratstvo pa su se morali razici. Kihot ih zamoli da odu Dulceniji i da joj kazu za ovo Kihotovo djelo. Oni odbise, a kad je Kihot ljutito krenuo na njih, oni njega i Sancha obaspu brojnim kamenjem, pokradu ih i pobjegnu.
  75.  
  76. Dvadeset treca glava
  77. Don Kihot je bio ljut sto mu galijasi onako uzvratise njegovo dobro djelo. Sancho mu rece da od sad i njega nekada poslusa i da bude pazljiviji, i Kihot ga poslusa. Sancho poce voditi put i zaputise se u Sierra Morenu. Tamo stignu i ostanu pokraj dvije stijene da prespavaju. Desi se da dok su spavali, naidje onaj Gines Pasamonta i ukrade Sanchu magarca i stvari s njega. Kad su se probudili, Sancho je mnogo zalio za svojim prijateljem. Zaputise se oni u planinu i Don Kihot je nestrpljivo ocekivao novu pustolovinu. Opazi neku torbicu u grmu i jedva je izvadi. Pretrazise je. Tamo su nasli dosta zlatnih skuda koje je Sancho sve uzeo. Bilo je tu jos puno stvari, neke pjesme, pisma itd. Odjednom, nedaleko od Kihota i Sancha se pojavi polugoli covjek sa bradom. Skakao je naokolo i na kraju pobjeze. Pomislise da je on vlasnik onih stvari pa ga odlucise potraziti, mada Sancho nije to preferirao. Prodjose pored mrtve mazge i ugledase nekog kozara. Kozar im rece da ta mazga lezi tu vec 6 mjeseci i isprica im pricu kako je jedan momak tu dosao i nastradao. Izgubio je svoje stvari i sada se mota po planini i nekada napada pastire, trazeci hranu, a nekada se prema njima fino ponasa. Ponekad skrene sa pameti, a nekada bude normalan. Kad zavrsi pricu, pojavi se onaj momak. Pozdravi ih, pa Kihot pozdravi i njega. Dodje do njega i zagrli ga cvrsto kao da ga je vec poznavao. Odrpanac progovori...
  78.  
  79. Dvadeset cetvrta glava
  80. Momak zahvali Kihotu na takvim pozdravima. Kihot ga upita treba li mu sta. On rece da mu dadnu hrane, a kad se najede, ispricat ce im svoju pricu. On zavrsi sa jelom pa poce:
  81. Zvao se Cardenio, bio je plemenita roda. Volio je djevojku po imenu Luscindu, a i ona je njega. Tako je odlucio da je uzme, ali njen otac se nije slozio. Medjutim, i to je uspio rijesiti. Samo je njegov otac trebao zaprositi tu djevojku. Zatekao ga je u sobi sa pismom gdje govori da mora ici na dvor vojvode Ricarda. Tako on ode i tu se sprijatelji sa momkom Fernandom. Bili su dobri prijatelji pa mu je Fernando rekao da se zaljubio u jednu djevojku na selu i da je hoce uzeti bez dozvole oca. Cardenio je smatrao da to nije u redu. Fernando da bi izbjegao Cardeniovu izdaju ocu, odluci da na mjesec dana s njim ode u njegov rodni kraj. To se Cardeniu svidjelo. U to vrijeme Fernando je obljubio onu djevojku i njegove pozude nestadose. Oni dodjose u njegov kraj i Cardenio se vidi sa Luscindom. Puno je pricao sa Fernandom o Luscindi i odluci da mu je pokaze. Desi se da se on zaljubi u nju tako da je stalno pratio Cardeniov odnos s njom. Jednom je zatrazila od njega vitesku knjigu. Kihot jedva doceka i rece da je to fina djevojka sto cita te knjige. Cardenio i Kihot upadose u neku prepirku oko knjige i desi se da tada skrene sa pameti i odgurne Kihota. Ovi su mu pokusali pomoci i napadose Cardenia, ali ovaj ih sve izmlati i pobjeze. Sancho se pozali na kozara sto ih nije upozorio i njih dvojica se pobiju. Kihot ih razdvoji i zamoli kozara da ih obavijesti kada opet naidje na Cardenia kako bi cuo ostatak price.
  82.  
  83. Dvadeset peta glava
  84. Sancho upita Kihota zasto je se uopste prepirao sa onim momkom kad je bez toga mogao i zavrsiti pricu. On kaze da vitez mora braniti zensku cast. Kihot rece da ce oponasati Amadisa od Galije, to je manje opasna pustolovina. Takodjer, poslat ce Sancha da dostavi pismo Dulceniji. Tako Kihot poce svoju pokoru. Sancho govori Kihotu kako sve ovo sto rade nema smisla i da je glupost, ali Kihot se ne slaze. Kada je zavrsio pokoru, napisa pismo Dulceniji. Sancho je saznao da Dulcenija nije princeza, vec djevojka iz Manche. Tako on napisa pismo u onu svesku, a na drugoj strani poruku sinovici da Sanchu da 3 magarca kada dodje. Sancho zajaha Rocinanta i kada se uvjerio u ludost svog gospodara, krenu na put.
  85.  
  86. Dvadeset sesta glava
  87. Kihot razmislja kojeg viteza da oponasa. Sada je potpuno skrenuo s pameti. Pisao je neke pjesme po drvecu. Bio je potpuno poludio od zaljubljenosti. Sto se tice Sancha, on je prolazio pored one krcme u kojoj su ga bacali i u kojoj je Kihot odbio platiti. Od straha, nije htio uci, mada ga je glad navodila na to. Izlaze iz krcme 2 covjeka. To su bili onaj brijac i zupnik iz Kihotovog i Sanchovog sela. Kad upitase od kud on tu, rece da im ne smije kazati. Nakon sto ovi rekose da mogu posumnjati da je ubio Kihota jer ima njegovog konja, on im isprica o svim ludostima koje je Kihot pocinio. Spomene ono pismo koje mora dostaviti. Ovi ga zamole da ga pokaze. On se poce pipati po dzepovima, a sveske nigdje. Ne bi je ni nasao jer je ostala kod Kihota i zaboravio ju je zatraziti. Bio je uzrujan jer ne moze dobiti one magarce koje je Kihot obecao. Zupnik rece da ce pronaci njegovog gospodara i fino napisati molbu. Sancho im rece za cilj koji je Kihot postavio sebi. Da zeli da bude car a da ce ovome dati ostrvo. Ona dvojica nisu htjeli da ispravljaju Sancha o nestvarnim idejama, kako ga ne bi zbunili. Odlucise da odu u krcmu, ali Sancho nije ulazio pa su mubrijac donese elo napolju i vrati se zupniku. Dodjose na ideju kako ce vratiti Kihota u selo. Jedan ce se prerusiti u zenu, a drugi ce joj biti konjusar. Doci ce do Kihota i zamoliti ga za pomoc. On nece moci odbiti. Rece da podje s njom da se moze osvetiti nekom zlom vitezu koji joj je ucinio nepravdu, ali da je ne zapitkuje dok ne dodju na to mjesto. Planiraju da ga tako dovedu do sela. U selu ce pokusati naci lijek za njegovu ludost.
  88.  
  89. Dvadeset sedma glava
  90. Brijacu se svidje zupnikova ideja i odmah odluce da je sprovedu. Zupnik se prerusio u zenu, a brijac u konjanika. Mada, zupnik je odlucio da se zamijene jer je to kvarilo njegovu zupnicku cast. Dodjose do Sancha i on ih odvede do mjesta gdje je bio Kihot. Doveo ih je do ulaza u planinu, ali im je rekao za svoj plan. Prvo ce on otici gospodaru i reci ce mu da je dostavio pismo Dulceniji ali ona ne zna citati i pisati te mu je jezikom prenijela da odmah dodje u selo. Ovim se nece morati muciti zupnik i brijac. To im se svidi i oni odlucise cekati u podnozju planine dok se Sancho ne vrati. Jednom prilikom cuse nekog covjeka lijepa glasa kako pjeva pjesmu. Odlucise ga potraziti, kad opet otpjeva neki sonet. Odjednom, Cardenio se pojavi blizu njih. Vec su culi za njega od Sancha i bili su upoznati sa njegovim stanjem. On im odluci ispricati svoju pricu o toj nevolji. Ovoga puta ju je zavrsio. Nakon sto je dosao do dijela koji je cuo i Don Kihot, on nastavi:
  91. Dobio je pismo od Luscinde u kojem trazi da ju zaprosi sto prije. Medjutim, nije htio reci ocu jer se bojao njegovog odgovora. Sve je to prenio Fernandu koji mu je rekao da ce se dogovoriti s njegovim ocem. Tada ga je Fernando poslao svom bratu da mu dostavi novce za 6 konja. Prije odlaska, oprostio se sa Luscindom, ali ovog puta Luscinda je bila tuznija, iako je znala da ce se Cardenio vratiti. Sav zbunjen dodje do Fernandovog brata, koji ga zamoli da ostane s njim 8 dana kako ne bi uzrujao njegovog oca. Vec treceg dana dolazi covjek sa pismom Luscinde za Cardenia. U pismu pise da je Fernando razgovarao s njenim ocem i da mu se svidio vise nego Cardenio i zeli da je uda za njega. Cardenio se brzo vrati u svoj grad i sretne Luscindu na istom prozoru na kojem su pricali svo vrijeme o ljubavi. Ona mu rece da dodje na njeno vjencanje. Ako nista ne bude kako treba, ima bodez uz sebe i ubiti ce se. Tada je morala ici jer ju je mladozenja zvao. Cardenio je dosao na svadbu, na kojoj je bilo veoma malo ljudi jer se vrsila u tajnosti. Svestenik pita Luscindu da li uzima Fernanda za muza. Cardenio je ocekivao ili da ona svima kaze istinu o Fernandovoj prevari, ili da se ubije. Medjutim, ona je tihim glasom i teska srca rekla da uzima Fernanda za muza. Cardenio je bio i bijesan i tuzan i brzo napustio grad. Tako je dospio do one planine, gdje je izgubio svoju mazgu i sada hoda naokolo, sa epizodama ludosti, trazeci hranu i mjesto da prenoci. Takodjer govori onoj dvojici da ne pokusavaju da ga vrate zivotu jer je on svoj smisao zivota vec izgubio. Zupnik mu htjede nesto reci, ali ga zaustavi neki zalostivi glas...
  92.  
  93. Dvadeset osma glava
  94. Cuse Cardenio, brijac i zupnik neku mladu osobu koja zalostivim glasom iskazuje svoju tugu i shvatise da je blizu i krenuse prema njemu. Nisu puno prosli i naidjose na momka koji je prao noge u potoku. Noge su, kako oni govore, bile bijele poput kristala, kao da su zenske. Zapravo su i bile zenske. Kada je djevojka pokusala pobjeci, duga kosa joj je ispala ispod kape. Ovi se ponudise da joj pomognu. Ona im odluci ispricati o svojoj nevolji:
  95. Bila je to djevojka seljackog roda, osrednjeg ugleda. Bila je jedinica i roditelji su se mnogo brinuli o njoj i ispunjavali joj zelje. Vodila je njihova imanja i ponasala se kao cestita djevojka. Desi se da jednog dana nju opazi Don Fernando, onaj isti Fernando iz Cardenijeve price. Cardenio je htio prokomentarisati, ali ju je pustio da zavrsi pricu. Ona je stalno dobivala pisma o njegovoj ljubavi, ali su je roditelji upozoravali da Fernando ne zeli dugotrajnu ljubav, vec samo kratkotrajnu slast. Iako se pazila, jedne noci Fernando dospije u njenu sobu uz pomoc njene sluskninje. Tu se oni pritajno vjencaju i provedu noc. Fernandove zelje su sada smirene i on odlazi i vise se ne vraca. Dorotea, a to joj je bilo ime, se osjecala izdano i prevareno. Jednog dana je cula da se Fernando ozenio lijepom djevojkom iz obliznjeg grada Luscineom, ali se na svadbi desio pravi skandal. Ona uz pomoc nekog covjeka dospije u grad i od nekog ...covjeka sazna sta se desilo. Za vrijeme vjencanja, Luscinda se onesvijestila i kako joj je Fernando otkopcao haljinu da moze disati, vidi neko pismo. U pismu je pisalo da je njen pravi muz Cardenio i da se ona udala za Fernanda samo da bi ispunila zelje roditelja. Fernando je bio ljut i htio ju je ubiti onim bodezom koji je imala u haljini, ali su ga ljudi na svadbi zaustavili. To je Dorotei dalo nade. Cardenio je htio nesto reci u vezi price, ali joj rece da ce to spomenuti kada zavrsi. Dok je Dorotea bila u gradu, cuje proglas da je traze jer je pobjegla iz ocinske kuce s nekim momkom. Ona odluci da se sakrije s tim momkom u neku sumu dok ne prodje potraga. Tom momku se javi pozuda pa je napadne, ali ona ga uspije odbiti i on pane u neku provalu, a ona pobjegne. Radila je nakon toga kod nekog gospodara kao pastir, praveci se da je musko. Kada je gospodar vidio da je djevojka, i njemu se javi pozuda ali je ona uspjela pobjeci na vrijeme. Sada luta planinama i trazi pomoc iz ove nevolje.
  96.  
  97. Dvadeset deveta glava
  98. Dorotea zavrsi svoju pricu. Cardenio rece ko je on i Dorotea se iznenadi. Rece joj da ce joj pomoci naci Fernanda i da ce se vratiti Luscindi. Zupnik ih ponudi da podju s njima u selo, sto oni prihvatise. Dolazi Sancho i govori da njegov plan nije uspio i da mu je gospodar iscrpljen od gladi i zedji. Zupnik odmah predje na onaj plan. Dorotea se ponudi da glumi onu djevojku. Zupnik i Cardenio ce se sakriti i pratiti ih sa strane. Tako Dorotea dodje do Kihota i zamoli ga za pomoc i on naravno prihvati. Zupnik je Sanchu rekao da je ona neka Etiopijska princeza i da joj treba pomoc oko nekih gorostasa i on je to povjerovao. Tako se Kihot, Sancho, brijac (konjusar) i Dorotea upute za "Etiopiju". U toku puta se pokazu zupnik i Cardenio kojeg je zupnik malo uredio i skratio bradu pa je izgledao potpuno drukcije. Zupnik mu rece da su ih opljackali oni galijasi i da su uspjeli pobjeci s ovim momkom (Cardeniom).
  99.  
  100. Trideseta glava
  101. Kihot upita Doroteu o njenoj nevolji. Posto je bila dosjetljiva, ovako izmisli pricu:
  102. Njen otac sazna od vracara da ce on i njegova zena umrijeti i sve ce ostati njoj. Medjutim, gorostas Pandafilando Zlopogledja ce napasti njeno kraljevstvo i sve zauzeti. Neka se ne pokusa braniti, nego neka ide u Spaniju po Don Kihota jer on moze njega pobijediti. Takodjer, rece da ce se udati za onoga ko je oslobodi te nevolje. Sancho rece da je to dobra ponuda, ali Kihot rece da ce tu zenidbu odbiti. Sancho rece da je ona bolja od Dulcineje, i to naljuti Kihota koji ga jako udari po glavi. Nakon prepirke, obojica se pomirise. Onda se malo udaljise ispred i Sancho zamoli Kihota da se vise onako ne ponasa pred njim. Odjednom se ispred njih pokaze Cigan na magarcu. To je bio Gines od Pasamonta kojeg je Sancho odmah prepoznao, premda se prerusio u Cigana. On ga potjera, a Gines pobjeze negdje i magarac ostade. Sanchu svi cestitase sto je ponovno dobio magarca. Kihot upita Sancha kako je dostavio pismo. On mu rece da ga nije dostavio jer nije imao biljeznicu ali ga je zapamtio i prepisao, ali ga se vise ne sjeca.
  103.  
  104. Trideset prva glava
  105. Kihot govori Sanchu da mu isprica kako se Dulcineja ponasala kad je dosao. Sancho ju je opisivao kao djevojku koja je radila na imanju, ali Kihot tvrdi da je ona princeza. Kihot smatra da je Sancho brzo dosao iz njegovog sela zbog carobnjaka koji mu je pomogao. Sancho se jedva izvlacio svojim lazima. Ispred njih se ukaze Andres, djecak kojeg je spasio Kihot u jednoj od svojih prvih pustolovina. Zatrazi od Andresa da im isprica kako ga je spasio. Andres rece da on jeste dosao, ali kad je Kihot otisao, gospodar ga je jos izudarao. Kihot mu rece da ce ga osvetiti, ali Dorotea ga upozori na njegovo obecanje. Andres na kraju ga zamoli da mu vise ne pomaze i prokle sve vitezove skitnice.
  106.  
  107. Trideset druga glava
  108. Dodjose oni do one krcme od koje Sancho strepi. Kihot zamoli za bolju postelju nego prosli put, a krcmarica ce to napraviti, samo ako plati, sto Kihot prihvati. Kihot ode spavati. Krcmarica trazi one stvari koje je posudila zupniku i brijacu za onaj plan. Ovi vratise i zatrazise jelo. Tada su pricali o Kihotovim knjigama i krcmari kazu da im se svidjaju viteske knjige. Zupnik im rece da mu donesu one koje ima. Bile su 3, a zupnik htjede da zapali dvije sto krcmar nije dao. Uz te knjige bili su i neki zapisi pa zupnik procita pocetak i svidje mu se pa zatrazi da prepise. Na kraju svi zamolise zupnika da im procita zapise.
  109.  
  110. Trideset treca glava
  111. U Firenzi su zivjela dva ugledna i bogata viteza Anselmo i Lotario. Bili su veoma bliski i ljudi su ih zvali prisni prijatelji. Anselmo je bio veci romanticar, a Lotarija je vise zanimao lov. Medjutim, i jedan i drugi su gledali da ugode svom drugu. Anselmo se zaljubio u djevojku Camilu i uz pomoc Lotarija ju je zaprosio i ozenio. Lotario je neko vrijeme posjecivao Anselmovu kucu, ali je kasnije prestao. To je iznenadilo i rastuzilo Anselma i Camilu jer nisu znali razlog, a Camila je znala da su njih dvojica veoma bliski. Dogovore se da Lotario dva put sedmicno dodje Anselmu na veceru. Lotario je smatrao kako njegova posjeta kvari cast ozenjenog covjeka poput Anselma. Izgleda ruzno da jedan ugledan mladic posjecuje kucu gdje zivi lijepa, udata zena. Lotario je maksimalno izbjegavao posjetu Anselmu. Jednom prilikom su setali gradom i Anselmo rece kako vjeruje Lotariu i zato ce ga zamoliti za sljedecu uslugu: Zeli da ispita lojalnost i cestitost svoje zene, tako da ce joj se Lotario nabacivati da vidi da li ce Camila krenuti za njim. Ako ne krene, dobro je, a ako krene, zna da je u pitanju Lotario. Lotariu se ne svidje ta ideja i iznese mnogo argumenata zasto ti ne bi trebao raditi. Kvari zenu i sebe, steti i samom Lotariu, ako misli da je cestita, zasto je iskusava? Poredi je sa draguljom, te navodi ga ne kvari jer ne moze povecati njenu vrijednost tim testiranjem (3-4 stranice objasnjenja (240.-244.)) Medjutim, Anselmo ga je zamolio da to ucini ako je iskren prijatelj. Lotario prihvati, ali je u glavi skovao plan: Kada god ga Anselmo ostavi samog sa Camilom, on nece nista govoriti, a kad ga Anselmo pita sta se desilo, nesto ce mu slagati. Tako je mnogo puta radio i na kraju mu Anselmo dade puno novca i dragulja da se zadnji put uvjeri da je s Camilom sve u redu. Medjutim, ovog puta ih je promatrao kroz kljucanicu. Pozva Lotaria i zakljuci da je sve bila laz. Lotario mu rece da vise nece lagati. Anselmo ode svom prijatelju na 8 dana i zamolio je Lotaria da bude s Camilom u to vrijeme. Prva tri dana su prosla kao i prije. Iako je Camila mislila da Anselmova dozvola za Lotario bude u njihovoj kuci nije dobra, morala je poslusati zelje svog muza. Sve je bilo kao i prije. Medjutim, kako Lotario nije pricao s njom, stalno ju je gledao i zaljubio se u nju. Jednog dana joj je poceo govoriti ljubavne rijeci, a ona se zatvorila u sobu. Odluci te noci poslati po momku pismo Anselmu.
  112.  
  113. Trideset cetvrta glava
  114. Camila posla pismo Anselmu u kojem pise o Lotarijevom ponasanju. Zeljela je otici u roditeljsku kucu dok se on ne vrati. Anselmo to pismo prihvati kao dobar znak jer je ona dokazala svoju cestitost i rece joj da ne ide nikuda jer ce se brzo vratiti. Dok je Anselmo isao kuci, Lotarijeve zelje su bile sve jace i jace sve dok nisu doprle do Camile pa se i ona sama zaljubila u njega. Dodje Anselmo kuci i Lotario mu pohvali cestitu i cvrstu zenu. Anselmo mu rece da ce pokriti njegova nabacivanja tako sto ce za vecerom otpjevati neki sonet o Cloridi nekoj djevojci. Tako i bude. Medjutim, Camili su se soneti svidjeli i znali su da pjevaju o njoj. Niko nije znao za Camilinu bescast osim njene sluge Leonele koja je i sama bila u ljubavnoj vezi. Kaze se da ono sto gospodarica radi, sluskinja upija i ona sama to cini. Neko vrijeme je dovodila svog momka u kucu, a Camila je dala sve od sebe da to prikrije od Anselma jer je znala da bi on odmah posumnjao na njenu cestitost. Jednog jutra Lotario vidje tog momka kako izlazi iz kuce i pomisli da je bio s Camilom i odmah ode Anselmu da joj se osveti......i kaze istinu. Rece mu da ju voli i da ona voli njega. Rece mu i da se s njom cesto sastajao u oruzanici pa Anselmo odluci da se sljedeceg dana tu sakrije i prisluskuje. Lotario se osami sa Camilom tog dana i ona mu rece na probleme koje njena sluskinja pravi. Lotario njoj rece da ce Anselmo biti u oruzanici i ona skova plan kako ce prikriti njihovu vezu. Sljedeceg dana Camila i Leonela dodjose u oruzanicu. Camila je namjerno vrijedjala Lotaria i izrazavala zelje da mu se zeli osvetiti. Rece ona Leoneli da ga dovede. Kada je Camila bila sama, poce jadikovati o njenoj izdaji svog muza, a znala je da je Anselmo slusa i zato je glumila. Dovede Leonela Lotaria, i ona krenu na njega kao da ga zeli ubiti. U toj frci, ubode sebe u lijevo rame. Lotario rece da ce otici po nekoga da je izlijeci. Ta rana nije bila duboka i Camila je uz pomoc njene snalazljivosti napravila scenu da je i Lotario malo pomislio da je stvarna. Nakon sto je bila bez svijesti kratko vrijeme, probudi se uz glas Leonele koja govori da rana nije duboka i da ju je previla, a to je sve cuo Anselmo. Bio je veoma sretan sto je njegova zena zalila o njenoj izdaji, a nije znao da je bio prevaren od zene i najboljeg prijatelja. Anselmo izadje kad bude zgodno da ga ne vide i ode Lotariu. Tu mu prenese svoju zahvalnost. Tako je Anselmo bio potpuno prevaren. To je potrajalo neko vrijeme, ali se desi neka zloca koju je Anselmo platio glavom.
  115.  
  116. Trideset peta glava
  117. Sancho sidje sa tavana i zove sve da dodju i vide kako se Kihot bori protiv onog gorostasa, na podu je glava i lokva krvi. Svi zbunjeno odose na tavan. Tamo je Don Kihot u tankoj odjeci koji u snu udara mjehove vina. To je bio krv o kojem je Sancho pricao. Krcmar sav ljut ga izudara ali se opet ne probudi. Konacno, brijac ga poli hladnom vodom i on se razbudi. Uz pomoc svih, ponovo ga smjestise u krevet. Sancho je bio tuzan jer je mislio da je zaista bio gorostas. Dorotea ga je tjesila, govoreci mu da ce ga naciniti grofom. Zupnik rece da ce platiti odstetu krcmarici. Posto su svi zeljeli da cuju kraj one price sa zapisa, zupnik nastavi:
  118. Lotario je zamolio Anselma da im vise ne dolazi jer ga je Camila docekivala namrsteno (jer je morala pred muzem). Medjutim, Anselmo je insistirao dodje. Leonela se toliko opustila da nije ni marila da se krije i ocekivala je da ce je gospodarica stititi. Jedne noci Anselmo cu neke korake iz Leoneline sobe i udje u nju i zapazi momka kako bjezi sa terase. Nije ga mogao prepoznati a ni ganjati tada. Bio je ljut na Leonelu, a ona mu rece da ce ujutro reci istinu. Anselmo to rece Camili i ona se prepade da ce je sluskinja odati, te te noci pokupi svoje stvari i pobjeze Lotariju. On je posla u samostan gdje je bila njegova sestra. Lotario pobjeze iz grada. Anselmo sljedeceg jutra ode do Leonele i vidje da je nema. Vrati se do postelje da javi Camili, kad ono, ni nje nema. Ode da to javi Lotario, a i on je otisao. Odluci on da ode onom svom prijatelju na selu da mu javi. U pola puta se sretne sa nekim covjekom koji mu rece da je Leonela rekla kako je Lotario ukrao Camilu. Anselmo pozuri kuci svog prijatelja. Tu ga zamoli za postelju, pero i papir. Dok je pisao svoje pismo o razlogu svoje smrti, nije zavrsio recenicu i umro je. Tu ga zatece prijatelj i ukucani. Prijatelj javi o Anselmovoj smrti njegovoj porodici, koja je znala da je Camila u onom samostanu. I ona se htjela ubiti, ali vise zbog Lotarijevog odlaska. Nakon nekog vremena, dopre vijest da je Lotario poginuo u nekoj bitci. Camila polozi zavjet i ubije se.
  119.  
  120. Trideset sesta glava
  121. Krcmar rece da ide neka grupa gostiju. 3 viteza i neka djevojka na konju. Kada su otpremili konje i svi usli u krcmu, Dorotea upita djevojku zasto izgleda tuzno. Onaj vitez rece da ona ne govori nista i da govori samo lazi. Djevojka rece da nije tako. Cardenio, koji se bio sakrio od gostiju pozna glas te djevojke i htjede izaci iz one komore gdje je spavao Kihot, ali ne izadje. Djevojka cu Cardenijeve rijeci i podje prema sobi, ali je vitez zaustavi i spade mu sljem s glave. Dorotea pogleda i prepozna Don Fernanda, a ta djevojka je bila Luscinda. Cardenio brzo izadje i vidje Luscindu. Kakvog li prizora: Fernando, Luscinda, Dorotea i Cardenio. Dorotea poce govoriti Fernandu o njenoj ljubavi i nevoljama. Fernando smeksa i pusti Luscindu koju Cardenio doceka u narucju. Dorotea je uz plac preklinjala Fernanda da bude s njom. Svi su zaplakali i Fernando je prihvatio svoje srce i istinu. Fernando je dospio s Luscindom tako sto ju je uzeo iz nekog samostana u kojem je boravila neko vrijeme poslije svadbe.
  122.  
  123. Trideset sedma glava
  124. Sve je to cuo Sancho i rastuzio se jer Dorotea nije kraljica i ode u Kihotovu sobu. On to sve kaze Kihotu i kada on izadje, Fernando se dogovori sa Doroteom da nastave sa onim njenim planom kako bi doveli Kihota do sela. Ona im rece da je ono laz i da je ona jos uvijek kraljica. Sancho i Kihot to dobro primise. U krcmu udjose neki covjek i zena. Zeni je bilo ime Lela Zoraida iz Alzira. Krcmar pripremi jelo za svoje brojne goste i za vecerom Kihot prica o razlikama izmedju znanosti i oruzja, tvrdeci da je oruzje vrjednje.
  125.  
  126. Trideset osma glava
  127. Kihot govori kako je zivot vojnika tezi od zivota znanstvenika i ucenjaka. Kada su zavrsili jelo, krcmarica ode sa svojim spremiti sobu gdje ce zene prenociti, a muskarci zamolise onog covjeka koji je dosao za Zoraidom da im isprica svoju pricu.
  128.  
  129.  
  130. Trideset deveta glava
  131. Pored njega, njegov otac je imao i dva sina, a on je bio najstariji. Otac mu je bio dosta darezljiv i stalno je davao novac. Kad je osjetio da je slab, podijelio je svojim sinovima svoj imetak i preporucio im da jedan ide u vojnike, drugi u trgovinu, a treci na nauke. Tako i bude. Ovaj najstariji ode u vojnike. Zaputi se u Genovu gdje se borio u poznatim bitkama. Onda je ucestvovao u pohodu na Turke u kojem su Turci pretrpjeli veliki poraz na vodi. Medjutim, Alzirski pirati su ga zarobili i borio se s njima neko vrijeme. Robovao je na galiji s Pedrom od Aguilara. To je bio Fernandov brat. Pedro je pjevao neke sonete. Fernando rece da ih zna napamet pa se ponudi da ih otpjeva.
  132.  
  133. Cetrdeseta glava
  134. Otpjevase sonete i covjek nastavi. Umro je kralj Alzira i on je dobio novog gospodara. Medjutim, sada je bacen u zatvor i tu je bio s nekim krscanima, cekajuci otkup. Jednog dana kad je zatvor bio prazan, odu blizu nekog prozora iz kojeg je isla trska. Kad su tri prijatelja pokusala uzeti sa trske, nisu mogli jer je ta osoba na prozoru izmaknula. Ali kad je on pokusao, njemu je pustila trsku i tu je dobio novca. Tako je nekoliko dana bilo i jednom je dobio pismo na arapskom. Oni brzo nadjose prevoditelja i on im rece da se radi o nekoj zeni koja zeli pobjeci u krcansku zemlju. Izabrala je njega za svog muza jer je izgledao kao krscanski vitez. Plan je bio da ce im ona slati novac malo po malo da se mogu otkupiti, a jedan ce otici i nabaviti brod pa sve ukrcati da pobjegnu. Tako se otkupe on i njegovi prijatelji.
  135.  
  136. Cetrdeset prva glava
  137. Nabavise ladju, samo je bilo potrebno nabaviti veslace i obavijestiti Zoraidu. Velsace covjek uspjede naci. Zatim ode u vrt Zoraidinog oca. Tu ga sretne on, a covjek mu kaze da je dosao ubrati neke biljke za salatu. U to vrijeme im se pridruzi Zoraida i tu su vodili lijep razgovor. Dodjose neki ljuti i obavijestise oca da su Turci dosli u njegovu bastu i on odmah otrca da ih otjera. Zoraida iskoristi vrijeme i zagrli onog covjeka ali dok su isli prema kuci, njen otac je vidje i ona odglumi da se onesvijestila. Uspjeli su se dogovoriti kad ce zaploviti i kad da ih ceka. Sljedeceg petka, u noc odu i zauzmu ladju od Maura i odu po Zoraidu. Dok je Zoraida iznosila stvari, probudi se otac i vidi ih. Odmetnik i jos neki krscan ga zarobe i povedu na ladju kao zarobljenika zajedno sa jos nekim Maurima. Tako oni zaplovise. Zoraidin otac je upita kako se to obukla kad nije nikakva proslava, a bijase obucena u lijepe haljine. Renegat objasni da je ona krscanka i da je posla s njima svojom voljom. Otac se zbuni i skoci u more i jedva su ga spasili.
  138.  
  139. Naidjose na neko ostrvo i tu ostavise Maure i Zoraidinog oca. Dok su se odmicali od njih, otac ju je proklinjao. Neko vrijeme dok su bili na pucini, ali i blizu Spanjolskih obala, sretnu Francuske gusare koji ih opljackaju. Kad vidjese zelje krscana, ipak ih puste i kapetan da Zoraidi 40 skuda. Dadnu krscanima neke camce i oni vec ujutro dospiju na obalu. Puno su pjesacili ali naidjose konacno na nekog pastira. On vidje Zoraidinu i regenatovu odjecu i pomisli da su Mauri i ode po obalsku strazu. Straza dodje i vidje da su krscani pa ih lijepo primise o odvedu u grad gdje su lijepo docekani. Sest dana su bili u tom gradu i svi su krscani otisli osim Zoraide i tog covjeka koji je htio otici svojoj braci i ocu da ih posjeti. Brine se da mozda nisu ni zivi. Tako su dospjeli u onu krcmu i tu se njegova prica zavrsava.
  140.  
  141. Cetrdeset druga glava
  142. Svi su uzivali u prici i ponudise se da pomognu Kapetanu ali on odbi sve usluge. U krcmu dodjose neki konjanici koji su vodili suca i njegovu kcer. Djevojke rado ugostise njegovu kcer u njihovu sobu, a ljudi ispitase one konjanike o onom sucu. Bio je to sudac porijeklom iz leonskih planina imenom Juan Perez od Viedme. Kapetan pomisli da je to njegov brat i obavijesti Fernanda, zupnika i Cardenia. Zupnik rece da ce to rijesiti i rece sucu o Kapetanovoj prici. Sudac pozna da prica o njegovom bratu i rece kako bi volio da vidi njega i Zoraidu, a to bi volio i drugi brat, koji je bio veoma bogat i njegov otac. Zupnik ode i uzme Zoraidu i Kapetana za ruke i predstavi ih sucu. Kapetan i njegov brat se zagrlise, pa njegov brat upozna i Zoraidu i stvori se prijatna atmosfera u krcmi. Dogovore se da Kapetan i Zoraida odu u Sevilju ocu, a sudac ima neki vazan put. Sloze se. Kihot se ponudi strazariti krcmu te noci. Svi se ugodno smjeste da spavaju. Pred zoru djevojke cuju nekog mladica kako pjeva. Dodje i Cardenio i pozove ih da slusaju. Dorotea slusa pjesmu...
  143.  
  144. Cetrdeset treca glava
  145. Dorotea pozva Claru, kcerku suca, da poslusa pjesmu. Kada ju je cula, pokrije usi i priblizi se Dorotei. Rece joj da to nije mazgar neko vlastelin. Mladic kojeg ona voli i koji nju voli. Poce pjevati drugu pjesmu i Clara opet zacepi usi. Nakon pjesme, Clara objasni da se taj mladic zaljubio u nju a i ona u njega. Morala je otputovati sa svojim ocem i mladic je patio od tuge i prerusio se u mazgara. Uspio je da je vidi u nekoj gostionici prije dva dana, ali ga vise nije vidjela, a ni ne zeli jer smatra da se njihova ljubav ne moze ostvariti zbog njenog polozaja. Dorotea joj rece da ce joj pomoci ali da odspavaju jos malo. Svi su spavali osim Maritornes i kci krcmara i one odlucise da se pozabave sa Kihotom i da se nasmiju. Zovnu oni sa neke rupe kod krova Kihota koji je velicao Dulcineu. Kihot pomisli da je kci opet usla u ljubav s njim i on odbija, ali Maritornes kaze da to nije slucaj i da joj pruzi ruku. On se popne na Rocinanta i pruzi ruku a Maritornes mu sveze ruku i one pobjegnu. Kihot je sada bio svezan za ruku a dole je stajao na Rocinantu koji se nije micao. Dolaze neki konjanici i lupaju na vrata krcme, trazeci hranu za konje jer je hitno i moraju nastaviti put. Kihot rece da ne bude ljude u tom dvoru, a oni zbunjeni sto smatra krcmu dvorom. Jedan konj tih konjanika pocne se obmahivati oko Rocinata i Rocinanto se pomaknu da ga vidi i Kihot bi tresnuo od zemlju da nije bio vezan, a ruka ga je strasno boljela. Jedva je noznim prstima dodirivao zemlju.
  146.  
  147. Cetrdeset cetvrta glava
  148. Maritornes se tiho iskrala i oslobodila Kihota koji je glasno vikao i probudio sve u krcmi. Onda je izazvao one konjanike na dvoboj ali oni su bili obavijesteni o njegovoj ludosti i ignorisali su ga. Rekose da traze onog mladica obucenog u mazgara, njegov otac se razbolio sto vise nema njegovog sina i krenuse oko krcme da ga traze. Uspiju ga naci, ime mu je Don Luis. Momak mazgar obavijesti one u krcmi i oni odu da mu pomognu. Dorotea i Clara cuse za to od Cardenija a on im savjetova da odu u krcmu dok se ovo ne rijesi. U svom tom skandalu, dvojica prenocnika pokusase pobjeci da ne plate i krcmarica zamoli Kihota da mu pomogne. Nakon mnogo prepiranja i navaljivanja na viteske zakone, rijecima ih je uspio navratiti da plate. Sudac prepozna svog komsiju i upita Luisa zasto bjezi od oca. On mu rece da je zaljubljen u njegovu kcer. Sudac mu rece da sluge ostanu jos taj dan dok ne razmisle sta dalje ciniti. U to vrijeme dodje onaj brijac kojem je Kihot uzeo pliticu i samar za magarca. Sancho ga vidje i potukose se. Kihot ih razdvoji, tvrdeci da je plitica zapravo sljem i da ju je na posten nacin osvojio.
  149.  
  150. Cetrdeset peta glava
  151. Brijac tvrdi da je to plitica. Javi se onaj brijac koji je bio Kihotov prijatelj. Da bi pomogao drugu, rece da je to zaista sljem i Kihotovi drugovi se slozise. Onda upita brijac za samar. Fernando tvrdi da je to konjska oprema i upita sve Kihotove poznanike i rekose da je to konjska oprema da pomognu Kihotu. Jedan Luisov sluga se javi rece da je to magareci samar a Kihot se ne slozi te nastade haos. Svi izvadise maceve i pocese se boriti. Kihot zastade i rece svima da prekinu borbu. Fernando, Cardenio i drugovi su vec vjesto rijesili one sluge i Sveto bratstvo koje je pristiglo u pomoc. Bas kad se borba zaustavi, jedan sluzbenik iz Svetog bratstva se sjeti da moze uhapsiti Kihota jer je oslobodio galijase. On ga uze, a Kihot ga poce daviti i jedva ga oslobodise. Kihot onda vrijedja Sveto bratstvo, tvrdeci da oni ne postuju posao viteza skitnice.
  152.  
  153. Cetrdeset sesta glava
  154. Porukama zupnika i prijetnjama Kihotovim, sluzbenici odustanu. Na kraju pomire brijaca i Sancha, a zupnik je brijacu isplatio za svoje stvari. Don Luisove sluge se sloze da ce trojica otici ocu da jave sta se desilo a jedan ce otici sa Don Luisom Fernandovom bratu markizu. Svi se tome obradovase osim Sancha. Sancha je mucilo to sto je vidjao Doroteu kako se ljubi sa Fernandon pa je pomislio da ih ona vara. Kihot se naljuti na Sancha. Dorotea iskoristi onu laz da je krcma zacarana i Kihot na kraju oprosti Sanchu. Bilo je vrijeme da podju. Zupnik i drugovi smisle da se preruse u neke razbojnike, naprave kavez i uhvate Kihota i da ga odvedu u selo. Tako i bude. Brijac dubokim glasom, nevidljiv kaze Kihotu da ga ocekuje zenidba a Sancha plata za sluzenje Kihotu, tako da donekle zadovoljni upute se ka selu. Kihot u kavezu, a Sancho hoda pored njega.
  155.  
  156. Cetrdeset sedma glava
  157. Kihot se cudi sto su ga stavili u kavez kojeg nose volovska kola. Zupnik je platio one sluzbenike da ih otprate do sela i da ih stite. Oprostise se sa Fernandom, Cardenijom i ostalom druzinom, sa zeljama da im pisu i da ih obavjestavaju, a i oni su imali te zelje. Uputise se zupnik, brijac, vlasnik volovskih kola, dva sluzbenika, Sancho koji je vodio magarca i Rocinanta i Kihot u kavezu ka selu. U putu ih sretnu nekoliko konjanika pa ovaj upita Kihota odkud on tu. Kihot mu rece da je zacaran. Sancho ga tu doceka. Tvrdi da Kihot nije zacaran jer vodi normalan zivot. Zupnik, prerusen govori kako jeste zacaran. Sancho je vec prepoznao zupnika i brijaca. Bojali su se da nece Kihotu reci za smisalicu, pa zupnik ode ispred sa glavnim konjanikom i isprica mu o Kihotovoj ludosti. Tu su razgovarali kako su neke viteske knjige stetne jer nisu stvarne i ne prikazuju stvarnost i ljudi mogu skrenuti s pameti zbog njih.
  158.  
  159. Cetrdeset osma glava
  160. Zupnik i onaj konjanik razgovaraju kako knjige trebaju biti o stvarnim desavanjima i da budu provjeravane prije nego sto dospiju u javnost. Pisci traze da napisu djela koja ce prijati velikom broju ljudi jer ce tako vise zaraditi. Uz tu pricu dodju do doline o kojoj je brijac pricao. Tu je bila bujna trava pa odlucise tu odmoriti. Konjanik zeli nastaviti razgovor sa zupnikom jer mu se vec svidio. Kad Sancho vidi da su se ovi odmaknuli, obrati se gospodaru. Govori da su ono brijac i zupnik i da su ga naveli da podje s njima jer su ljubomorni na njegovu slavu. On nije zacaran. Rece mu da ce mu dokazati tako sto ga pita mora li obaviti nuzdu (zacarani ljudi ne moraju). Kihot odgovori potvrdno.
  161.  
  162. Cetrdeset deveta glava
  163. Sancho govori Kihotu da mu je dokazao da nije zacaran, ali Kihot smatra da je to novi nacin zacaravanja. Kad se volovksa kola zaustavise na onoj livadi, upita Sancho zupnika da oslobodi Kihota da izvrsi potrebe, a on to ucini. Gleda kanonik sve i upita Kihota kako moze jedan pametan plemic poput njega skrenuti s pameti i vjerovati tim neistinitim knjigama. Kihot tvrdi da su istinite, a kanonik tvrdi da nisu i da ne vjeruje u njih, ali mu preporucuje da cita sudske knjige u kojim ima istine.
  164.  
  165. Pedeseta glava
  166. Kihot tvrdi da viteske knjige pruzaju zadoljstvo i da ih treba citati. Preprica pricu o Vitezu Jezera. Rece kako mu je cilj uciniti Sancha grofom, na sto se Sancho slozi. U to dolaze kanonikove sluge sa hranom. Prostru carsaf ispod nekog drveta i jedu. Dolazi neka koza a ize nje kozar koji je ganja. Kanonik vidje da je kozar malo uzrujan pa ga ponudi da sjedne da nesto pojede i popije, a on to prihvati. Rece da ga ova koza razumije i ponudi se da isprica pricu da dokaze da je to istina. Svi odlucise pozorno slusati osim Sancha koji je otisao to nekog potoka da se najede.
  167.  
  168. Pedeset prva glava
  169. U jednom selu zivio je seljak, pametan i sa dobrim ugledom. Imao je prekrasnu kcer i ljudi iz obliznjih krajeva su dolazili njenom ocu s ponudom da se njom ozene. Otac je bio pazljiv a kad nije mogao izabrati, dade njoj na izbor. Medju tim mladicima bio je i on - Eugenio. Najveci mu suparnik bijase Anselmo. Bili su slicni te se otac nije mogao odluciti. U to vrijeme u selo dodje neki mladic po imenu Vincente de la Roca. Nije bio bas bogat, ali je imao neke sarene odjece pa je svaki dan nosio drugu kombinaciju i tako izgledao da ima mnogo odora. Prepricavao je ljudima o nekim svojim junastvima, a znao je svirati i pjevati. On pridobi paznju Leandre (one djevojke) i ona se zaljubi u njega, a on ju nikako nije ni trazio. Nagovori on nju da ce je uzeti ako pobjegne od oca i da ce je odvesti u Napulj. Ona nasjedne na to i ode. Kad su to culi, krenula je potraga i nasli su je pokradenu u nekoj pecini. Ali, nije izgubila svoju cednost i otac nije mario za pokradeno blago. Odluci on da je posalje u samostan, samim tim da je nikome nikada ne da. Time je ostetio veliki broj mladica, pa i Eugenia i Anselma. Dogovorise se oni da rade kao pastiri. Anselmo je imao ovce a Eugenio koze. Mnogi mladici im se pridruzise pa tako se stvori velika grupa pastira koji hodaju tom livadom. Anselmo je mnogo tugovao za Leandrom, a Eugenio je kudio zensku lakomislenost, pa se zato ponasa agresivno prema svojoj zenki kozi. Nakon zavrsene price, ponudi da ih pocasti kozjim mlijekom i sirom jer mu je tor bio blizu.
  170.  
  171. Pedeset druga glava
  172. Kozar zavrsi pricu i svi se ponude da mu pomognu, a najvise Kihot. Kozar se zacudi Kihotovoj ponudi da ode u samostan i da oslobodi Leandru, a kad mu zupnik rece za njegovo ponasanje, on ga nazva ludjakom. To naljuti Kihota i nastade tuca koja se jedva zaustavi. U to vrijeme, cu se truba i niz dolinu krenu veliki broj ljudi odjeven u bijelo a oni ispred nose kip. Bili su to bogomoljci koji su molili za kisu jer je tada bila susna sezona. Kihot pomisli da ti ljudi vode neku zenu koju su zarobili i jedva se popne na Rocinanta i krenu prema njima. Drugovi ga ne uspjese zaustaviti. Kada dodje tamo, napadne ih a oni ga docekase i oborise na pod. Kad drugovi vidjese da se ne mice, otrcase do njega, misleci da je mrtav. Zupnika prepozna o na grupa i on im objasni o Kihotovoj ludosti i oni mu priskocise u pomoc. Probudi se Kihot i Sancho mu predlozi da odu kuci i da se oporave, pa opet odu u neku pustolovinu, a Kihot se na to slozi. Za sest dana stigose u selo. Bila je nedjelja pa je trg bio pun. Svi dodjose do kola da vide kako Kihota nose na bali sijena na kolima. Jedan djecak obavijesti gazaricu i sinovicu, koji krenuse proklinjati viteske knjige. Kihot dodje kuci i one ga raspreme i stave u njegovu postelju. Sancho dodje zeni Juani i ona ga upita za haljine, cipele, bilo sta sto je zaradio na putu, a on rece da donosi nesto vrednije. Rece Sancho da ih ocekuje grofovija i bogatstvo. Rece kako je lijepo ici na pustolovine i da je uzivao, iako je povremeno bio izudaran. Zupnik rece gazdarici i sinovici da Kihota njeguju i paze da ne ode na treci pohod (a otici ce).
  173.  
  174. *Pisac historije nije mogao naci treci povod u pouzdanim izvorima, ali se smatra da je treci put krenuo u Zaragozu i ucestvovao u nekom turniru. O njegovoj smrti se ne bi nista znalo da se nisu nasli pergamenti kod nekog starog lijecnika.
Advertisement
Add Comment
Please, Sign In to add comment
Advertisement