garnettkg

OS2 odb 2

Jan 10th, 2016
44
0
Never
Not a member of Pastebin yet? Sign Up, it unlocks many cool features!
  1. Šta predstavlja /dev/hda na Linux operarivnom sistemu?
  2. ● Čvor (node) preko koga pristupamo disku “IDE Primary Master”
  3. Koja je prednost ext3 fajl sistema u odnosu na ext2?
  4. ● ext3 podržava dnevnik (journaling)
  5. Šta postižemo sledećom komandom u Linuxu?
  6. mount /dev/hdb1 /home
  7. ● Montiramo IDE uređaj predstavljen čvorom /dev/hdb1 u direktorijum /home
  8. Za koreni fajl sistem Root FS (/) važi sledeće:
  9. ● Sadrži sistemske podatke i njegova struktura je strogo određena
  10. ● U toku rada se ne može deaktivirati (umount)
  11. ● Prvi se aktivira prilikom podizanja operativnog sistema
  12. Sledeće linije predstavljaju
  13. /dev/sda 1 /ext3 defaults,usrquota 1 1
  14. /dev/sdb 1 /home ext3 defaults,usrquota 1 2
  15. none /proc proc defaults 0 0
  16. /dev/sda3 swap swap defaults 0 0
  17. ● Tipičan sadržaj datoteke /etc/fstab
  18. Uređaj /dev/cdrom je montiran u direktorijum /media/cdrom
  19. Koje od sledećih komandi služe za deaktivaciju tog uređaja?
  20. ● umount /dev/cdrom
  21. ● umount /media/cdrom
  22. Koje komande unosimo za kreiranje i aktivaciju swap particije na /dev/sda2?
  23. ● mkswap /dev/sda2
  24. ● swapon /dev/sda2
  25. Kojom komandom kreiramo novi ext2 fajl sistem na particiji /dev/sdb1?
  26. ● mkfs -t ext2 /dev/sdb1
  27. U datoteci /etc/fstab se nalazi sledeće:
  28. ● Spisak fajl sistema i parametara za montiranje (mount) prilikom podizanja operativnog sistema
  29. Program fdisk služi za:
  30. ● Upravljanje particijama hard diskova - kreiranje, brisanje i sl.
  31. Postoji sledeća linija u datoteci /etc/fstab:
  32. /dev/sdb1 /proba ext3 defaults 0 2
  33. da li je potrebno nešto izmeniti da bi obični korisnici mogli da montiraju (mount) fajl sistem /dev/sdb1?
  34. ● Potrbno je dodati ,user posle defaults
  35. Program badblocks služi za:
  36. ● Proveru fizičke ispravnosti površine hard diska
  37. Komanda
  38. fsck /dev/sdb1
  39. služi za:
  40. ● Proveru logične ispravnosti fajl sistema sdb1
  41.  
  42. Komande df i du služe za proveru slobodnog i zauzetog prostora fajl sistema.
  43. ● Tačno
  44. Pretvaranje ext2 fajl sistema u ext3 je moguće bez gubitka podataka.
  45. ● Tačno
  46. Prilikom upotrebe neimenovane “pipe” datoteke, koja je ispravna sintaksa i redosled pozivanja da bi ulaz za programA bio izlaz iz programB?
  47. ● programB | programA
  48. Šta se dešava prilikom korišćenja neimenovane “pipe” datoteke ukoliko proces čitalac pokuša da pročita a ne postoje raspoloživi podaci?
  49. ● Proces čitalac se blokira dok se ne pojave podaci i time se postiže automatska sinhronizacija
  50. Pri upotrebi shmget:
  51. int segment_id = shmget (key, getpagesize(), shmflg);
  52. getpagesize() predstavlja:
  53. ● Funkciju koja vraća trenutnu sistemsku veličinu stranice (page size)
  54. U sledećem delu programskog koda
  55. segment_id = shmget (IPC_PRIVATE, shared_segment_size,
  56. IPC_CREAT | IPC_EXCL | S_IRUSR | S_IWUSR);
  57. dodelili smo sledeća prava vlasniku deljivog memorijskog segmenta:
  58. ● Čitanje i pisanje
  59. Čemu služi poziv shmget()?
  60. ● Za alokaciju deljivog memorijskog segmenta
  61. Čemu služi poziv mmap()?
  62. ● Za mapiranje obične datoteke u memoriju nekog procesa
  63. U navedenom delu programskog koda:
  64. file_memory = mmap (0,FILE_LENGTH,PROT_WRITE,MAP_SHARED,fd,0);
  65. radimo sledeće:
  66. ● Kreiramo memorijski mapiranu datoteku sa pravom za upis u fajl deskriptor sa ofsetom nula
  67. Pri korišćenju sistemskog poziva :
  68. pipe(fds)
  69. parametar fds predstavlja:
  70. ● Celobrojni niz od dva člana u koji se smeštaju deskriptori datoteka za čitanje i pisanje
  71. Razlika između FIFO i Pipe datoteka je:
  72. ● FIFO ima ime u sistemu datoteka a Pipe je neimenovana datoteka
  73. Soketi (sockets) omogućavaju komunikaciju između:
  74. ● Nepovezanih procesa na različitim računarima
  75. Šta je tačno za blok uređaje u Linuxu?
  76. ● Obezbeđuju slučajan (proizvoljan) pristup skladištenim podacima
  77. ● Obezbeđuju čitanje ili upis u podataka u blokovima fiksne veličine
  78. Na koji način tipični aplikativni programi u Linuksu pristupaju sadržaju hard diska?
  79. ● Preko sadržaja particije montiranog (mount) u okviru korenog sistema datoteka
  80.  
  81. Šta predstavlja datoteka /dev/zero:
  82. ● Nod specijalnog uređaja koji se ponaša kao da je ispunjem beskonačnim brojem nula
  83. Šta sve važi za nod /dev/null:
  84. ● Nod specijalnog uređaja koji pri čitanju prijavljuje da je prazan - veličine 0 bajtova
  85. ● Nod specijalnog uređaja kod koga se pri upisivanju svi podaci odbacuju
  86. Koji faktor koristi sistemski generator slučajnih brojeva u Linuksu kao “spoljšnji” izvor?
  87. ● Ponašanje korisnika
  88. Uređaji povratne petlje (loopback) u Linuksu
  89. /dev/loop0, /dev/loop1, … služe za simuliranje nekog blok uređaja koristeći datoteku - sliku - sa sadržajem (disk image).
  90. ● Tačno
  91. Za uspešno montiranje (mount) postojeće slike diska (disk image) /tmp/image u direktorijumu /mnt/vdrv koristeći uređaj povratne petlje (loopback) potrebno je da unesemo sledeće komande:
  92. ● mount -o loop=/dev/loop0 /tmp/image /mnt/vdrv
  93. Šta se nalazi u direktorijumu /dev/pts na Linuksu?
  94. ● Tu je montiran specijalni sistem datoteka u kome se dinamički kreiraju nodovi koji odgovaraju pokrenutim kvazi-terminalima
  95. Čemu služi sistemski poziv ioctl?
  96. ● pomoću ovog poziva se može upravljati uređajima na Linuksu
  97. Šta se sve važi za specijalni /proc direktorijumu na Linuksu?
  98. ● U /proc se nalaze datoteke koje se dinamički generišu i sadrže informacije o hardverskoj konfiguraciji sistema
  99. ● U /proc se nalaze direktorijumi dinamički kreirani za sve aktivne procese koji sadrže podatke o tim procesima
  100. ● /proc/ sadrži veze ka svim deskriptorima datoteka koje aktivni procesi na sistemu koriste
  101. Šta je na Linuksu direktorijum /proc/self?
  102. ● To je specijalni direktorijum u kome se pojavljuje sadržaj u zavisnosti od procesa koji pristupa, i odgovara PID tog procesa u /proc/ direktorijumu
  103. Spojiti datoteke vezane za mrežu u Linuksu sa njihovom namenom:
  104. ● /etc/resolve.conf - Podešavanje za DNS i ime domena računara
  105. ● /etc/hosts - Tabela sa parovima - IP adresa i domensko ime računara
  106. ● /etc/services - Brojevi portova i servisa koji ih koriste
  107. ● /etc/network/interfaces - Podešavanje osnovnih parametara mrežnih interfejsa
  108. Spojiti komande vezane za mrežu u Linuksu sa njihovom namenom:
  109. ● Arp - provera keširane tabele IP i MAC adresa na lokalnoj mreži
  110. ● Traceroute - Identifikacija i praćenje rute - među uređaja između dva hosta
  111. ● Ping - Slanje upita drugom uređaju za proveru dostupnosti preko mreže
  112. ● Nslookup - Slanje upita i provera funkcionisanja servera imena domena (DNS)
  113. ● Netstat - Izveštaji i statistike aktivnih mrežnih servisa, interfejsa i protokola
  114.  
  115.  
  116.  
  117. Dat je deo podešavanja u /etc/syslog.conf datoteci koja se odnose na poruke jezgra (kernel) Linuksa sa kritičnim prioritetom (crit).
  118. Povezati gde se šalju poruke na osnovu linija konfiguracije.
  119. ● kern.crit @logserver - poruke se šalju udaljenom računaru
  120. ● kern.crit /var/log/kernel-critical - poruke se beleže u dnevničku datoteku
  121. ● kern.crit /dev/console - poruke se ispisuju na konzoli Linuksa
  122. Koje sve komande se mogu koristiti za ispisivanje tabele rutiranja u Linuksu?
  123. ● netstat -r
  124. ● rttable
  125. ● route
  126. Šra se dešava kada u Linuksu pokrnemo komandu ifconfig be dodatnih parametara?
  127. ● Dobijamo prikaz i status svih aktivnih mrežnih interfejsa
  128. Šta se podešava u datoteci /etc/exports na Linuksu?
  129. ● Parametri mrežnog sistema datoteka (NFS)
  130. Šta omogućava program sudo na Linuksu?
  131. ● Izvršavanje programa sa privilegijama drugih korisnika bez njihove šifre
  132. Šta se postiže sledećom komandom:
  133. find / -nouser -o -nogroup
  134. ● Prikazivanje svih datoteka bez vlasnika i grupe na fajl sistemu
  135. Šta se dešava kada korisnik sa root privilegijama izvrši sledeću komandu:
  136. rm -rf /
  137. ● Započinje se brisanje celokupnog korenog stabla Linux sistema datoteka sa svim poddirektorijumima
  138. Na Linuksu se jezgro koje se koristi prilikom podizanja operativnog sistemačuva u direktorijumu /boot. Nakoji način se može povećati sigurnost jezgra?
  139. ● Prebaciti ga na drugu particiju i podesiti da je ona samo za čitanje (read only) u /etc/fstab
  140. Šta se beleži u datoteku /var/log/messages na Linuksu?
  141. ● Sistemski događaji koje beleži syslog alat
  142. Dnevnička datoteka (log file) koju generiše syslog je obično propširna za ručni pregled od strane administratora. Koji programi služe za lakši pregled i slanje obaveštenja o određenim događajima?
  143. ● logcheck
  144. ● swatch
  145. ● aptitude
  146. Čemu služi wrapper program xinetd?
  147. ● Kontroliše mrežne zahteve za određenim portovima i po potrebi podiže tražene servise
  148. Jedini način da običan korisnik izvrši program sa ROOT privilegijama na Linuksu je da zna šifru root-a
  149. ● Netačno
  150.  
  151.  
  152.  
  153.  
  154.  
  155. Rezultat izvršenja komande mount na jednom Linux sistemu je:
  156. /dev/hda1 on / type ext2 (rw)
  157. /dev/hdc5 on /mnt type ext2 (rw)
  158. /dev/hda4 on /DOS type msdos (ro)
  159. none on /proc type proc (rw).
  160. Na osnovu toga odredite broj i vrstu diskova na sistemu:
  161. ● minimum 2 diska, IDE Primary Master i IDE Secondary Master - tako pise u skripti iz kopirnice
  162.  
  163.  
  164. Rezultat izvršenja komande mount na jednom Linux sistemu je:
  165. /dev/hda1 on / type ext2 (rw)
  166. /dev/hdb5 on /mnt type ext2 (rw)
  167. /dev/hda4 on /DOS type msdos (ro)
  168. none on /proc type proc (rw).
  169. Na osnovu toga odredite broj i vrstu diskova na sistemu:
  170. ● minimum 2 diska, IDE Primary Master i IDE Primary Slave - tako pise u skripti iz kopirnice
  171. Rezultat izvršenja komande mount na jednom Linux sistemu je:
  172. /dev/hda1 on / type ext2 (rw)
  173. /dev/hda2 on /home type ext2 (rw)
  174. /dev/hda3 on /win type ntfs (ro)
  175. /dev/hda4 on /tmp type ext2 (rw)
  176. none on /proc type proc (rw).
  177. Korisnik root zadaje sledeće komande: umount /home, umount /win, umount /tmp
  178. Korisnik root:
  179. ● Može da izvrši sve komande
  180. Rezultat izvršenja komande mount na jednom Linux sistemu je:
  181. /dev/hda1 on / type ext2 (rw)
  182. /dev/hda2 on /home type ext2 (rw)
  183. /dev/hda3 on /win type ntfs (ro)
  184. /dev/hda5 on /tmp type ext2 (rw)
  185. none on /proc type proc (rw).
  186. Korisnik root zadaje sledeće komande: umount /home, umount /win, umount /tmp
  187. Odredite koju komandu korisnik root sigurno ne može da izvrši:
  188. ● mkfs -t ext2 /dev/hda4
  189. Sistemski pozivi popoen i pclose se koriste za rad sa:
  190. ● Pipe strukturama
  191.  
  192.  
  193.  
  194.  
  195.  
  196. Korisnik root zadaje sledeće dve komande:
  197. dd if=/dev/zero of=/swap_file count =100M bs=512
  198. mkswap /swap_file
  199. swapon /swap_file
  200. Za koliko se povećava ukupan swap prostor na sistemu?
  201. ● 512 MB
  202. Korisnik root zadaje sledeće dve komande:
  203. dd if=/dev/zero of=/swap_file count =100M bs=512
  204. mkswap /swap_file
  205. Za koliko se povećava ukupan swap prostor na sistemu?
  206. ● Ne povećava se
  207. U datoteci /etc/sudoers korisniku student1 dato pravo da izvršava komande chown i find sa akreditivima root korisnika. korisnik student1 može da pokloni svije datoteke korisniku student2 komandom:
  208. ● sudo find / -user student1 -print -exec chown student2 {} \;
  209. Sledeći deo koda se koristi za:
  210. int fd =open (fifo_path, O_WRONLY);
  211. write (fd, data, data_length);
  212. close (fd);
  213. ● Upis bafera podataka u FIFO
  214. Sistemski poziv dup2 koristi se za:
  215. ● preusmeravanje ulaza i izlaza
  216. Za koju konfiguracionu datoteku je karakterističan sledeći sadržaj:
  217. search mydomain.co.yu
  218. nameserver 172.16.48.1
  219. ● /etc/resolve.conf
  220. Kojom komandom ćete najlakše utvrditi IP adresu vašeg mrežnog adaptea?
  221. ● ifconfig
  222. Koja od ponuđenih komandi za aktiviranje mrežnog sistema datoteka ima ispravnu sintaksu?
  223. ● mount -t nfs fileserver1://share/doc /doc
  224. U datoteci /etc/sudoers korisniku student1 dato pravo da izvršava komandu chown sa akreditivima root korisnika. korisnik student1 može da pokloni svije datoteke korisniku student2 komandom:
  225. ● ni jednom od navedenih
  226. Sledeći deo koda se koristi za:
  227. FILE*fifo = fopen (fifo_path, “r”);
  228. fscanf (fifo, %s, buffer);
  229. fclose (fifo);
  230. ● Čitanje podataka iz FIFO datoteke
  231. Novo nod za uređaje kreiraćete komandom:
  232. ● mknod
  233. Algoritam wakeup je tesno povezan sa:
  234. ● mehanizmom prekida
Add Comment
Please, Sign In to add comment