Not a member of Pastebin yet?
Sign Up,
it unlocks many cool features!
- Šta predstavlja /dev/hda na Linux operarivnom sistemu?
- ● Čvor (node) preko koga pristupamo disku “IDE Primary Master”
- Koja je prednost ext3 fajl sistema u odnosu na ext2?
- ● ext3 podržava dnevnik (journaling)
- Šta postižemo sledećom komandom u Linuxu?
- mount /dev/hdb1 /home
- ● Montiramo IDE uređaj predstavljen čvorom /dev/hdb1 u direktorijum /home
- Za koreni fajl sistem Root FS (/) važi sledeće:
- ● Sadrži sistemske podatke i njegova struktura je strogo određena
- ● U toku rada se ne može deaktivirati (umount)
- ● Prvi se aktivira prilikom podizanja operativnog sistema
- Sledeće linije predstavljaju
- /dev/sda 1 /ext3 defaults,usrquota 1 1
- /dev/sdb 1 /home ext3 defaults,usrquota 1 2
- none /proc proc defaults 0 0
- /dev/sda3 swap swap defaults 0 0
- ● Tipičan sadržaj datoteke /etc/fstab
- Uređaj /dev/cdrom je montiran u direktorijum /media/cdrom
- Koje od sledećih komandi služe za deaktivaciju tog uređaja?
- ● umount /dev/cdrom
- ● umount /media/cdrom
- Koje komande unosimo za kreiranje i aktivaciju swap particije na /dev/sda2?
- ● mkswap /dev/sda2
- ● swapon /dev/sda2
- Kojom komandom kreiramo novi ext2 fajl sistem na particiji /dev/sdb1?
- ● mkfs -t ext2 /dev/sdb1
- U datoteci /etc/fstab se nalazi sledeće:
- ● Spisak fajl sistema i parametara za montiranje (mount) prilikom podizanja operativnog sistema
- Program fdisk služi za:
- ● Upravljanje particijama hard diskova - kreiranje, brisanje i sl.
- Postoji sledeća linija u datoteci /etc/fstab:
- /dev/sdb1 /proba ext3 defaults 0 2
- da li je potrebno nešto izmeniti da bi obični korisnici mogli da montiraju (mount) fajl sistem /dev/sdb1?
- ● Potrbno je dodati ,user posle defaults
- Program badblocks služi za:
- ● Proveru fizičke ispravnosti površine hard diska
- Komanda
- fsck /dev/sdb1
- služi za:
- ● Proveru logične ispravnosti fajl sistema sdb1
- Komande df i du služe za proveru slobodnog i zauzetog prostora fajl sistema.
- ● Tačno
- Pretvaranje ext2 fajl sistema u ext3 je moguće bez gubitka podataka.
- ● Tačno
- Prilikom upotrebe neimenovane “pipe” datoteke, koja je ispravna sintaksa i redosled pozivanja da bi ulaz za programA bio izlaz iz programB?
- ● programB | programA
- Šta se dešava prilikom korišćenja neimenovane “pipe” datoteke ukoliko proces čitalac pokuša da pročita a ne postoje raspoloživi podaci?
- ● Proces čitalac se blokira dok se ne pojave podaci i time se postiže automatska sinhronizacija
- Pri upotrebi shmget:
- int segment_id = shmget (key, getpagesize(), shmflg);
- getpagesize() predstavlja:
- ● Funkciju koja vraća trenutnu sistemsku veličinu stranice (page size)
- U sledećem delu programskog koda
- segment_id = shmget (IPC_PRIVATE, shared_segment_size,
- IPC_CREAT | IPC_EXCL | S_IRUSR | S_IWUSR);
- dodelili smo sledeća prava vlasniku deljivog memorijskog segmenta:
- ● Čitanje i pisanje
- Čemu služi poziv shmget()?
- ● Za alokaciju deljivog memorijskog segmenta
- Čemu služi poziv mmap()?
- ● Za mapiranje obične datoteke u memoriju nekog procesa
- U navedenom delu programskog koda:
- file_memory = mmap (0,FILE_LENGTH,PROT_WRITE,MAP_SHARED,fd,0);
- radimo sledeće:
- ● Kreiramo memorijski mapiranu datoteku sa pravom za upis u fajl deskriptor sa ofsetom nula
- Pri korišćenju sistemskog poziva :
- pipe(fds)
- parametar fds predstavlja:
- ● Celobrojni niz od dva člana u koji se smeštaju deskriptori datoteka za čitanje i pisanje
- Razlika između FIFO i Pipe datoteka je:
- ● FIFO ima ime u sistemu datoteka a Pipe je neimenovana datoteka
- Soketi (sockets) omogućavaju komunikaciju između:
- ● Nepovezanih procesa na različitim računarima
- Šta je tačno za blok uređaje u Linuxu?
- ● Obezbeđuju slučajan (proizvoljan) pristup skladištenim podacima
- ● Obezbeđuju čitanje ili upis u podataka u blokovima fiksne veličine
- Na koji način tipični aplikativni programi u Linuksu pristupaju sadržaju hard diska?
- ● Preko sadržaja particije montiranog (mount) u okviru korenog sistema datoteka
- Šta predstavlja datoteka /dev/zero:
- ● Nod specijalnog uređaja koji se ponaša kao da je ispunjem beskonačnim brojem nula
- Šta sve važi za nod /dev/null:
- ● Nod specijalnog uređaja koji pri čitanju prijavljuje da je prazan - veličine 0 bajtova
- ● Nod specijalnog uređaja kod koga se pri upisivanju svi podaci odbacuju
- Koji faktor koristi sistemski generator slučajnih brojeva u Linuksu kao “spoljšnji” izvor?
- ● Ponašanje korisnika
- Uređaji povratne petlje (loopback) u Linuksu
- /dev/loop0, /dev/loop1, … služe za simuliranje nekog blok uređaja koristeći datoteku - sliku - sa sadržajem (disk image).
- ● Tačno
- Za uspešno montiranje (mount) postojeće slike diska (disk image) /tmp/image u direktorijumu /mnt/vdrv koristeći uređaj povratne petlje (loopback) potrebno je da unesemo sledeće komande:
- ● mount -o loop=/dev/loop0 /tmp/image /mnt/vdrv
- Šta se nalazi u direktorijumu /dev/pts na Linuksu?
- ● Tu je montiran specijalni sistem datoteka u kome se dinamički kreiraju nodovi koji odgovaraju pokrenutim kvazi-terminalima
- Čemu služi sistemski poziv ioctl?
- ● pomoću ovog poziva se može upravljati uređajima na Linuksu
- Šta se sve važi za specijalni /proc direktorijumu na Linuksu?
- ● U /proc se nalaze datoteke koje se dinamički generišu i sadrže informacije o hardverskoj konfiguraciji sistema
- ● U /proc se nalaze direktorijumi dinamički kreirani za sve aktivne procese koji sadrže podatke o tim procesima
- ● /proc/ sadrži veze ka svim deskriptorima datoteka koje aktivni procesi na sistemu koriste
- Šta je na Linuksu direktorijum /proc/self?
- ● To je specijalni direktorijum u kome se pojavljuje sadržaj u zavisnosti od procesa koji pristupa, i odgovara PID tog procesa u /proc/ direktorijumu
- Spojiti datoteke vezane za mrežu u Linuksu sa njihovom namenom:
- ● /etc/resolve.conf - Podešavanje za DNS i ime domena računara
- ● /etc/hosts - Tabela sa parovima - IP adresa i domensko ime računara
- ● /etc/services - Brojevi portova i servisa koji ih koriste
- ● /etc/network/interfaces - Podešavanje osnovnih parametara mrežnih interfejsa
- Spojiti komande vezane za mrežu u Linuksu sa njihovom namenom:
- ● Arp - provera keširane tabele IP i MAC adresa na lokalnoj mreži
- ● Traceroute - Identifikacija i praćenje rute - među uređaja između dva hosta
- ● Ping - Slanje upita drugom uređaju za proveru dostupnosti preko mreže
- ● Nslookup - Slanje upita i provera funkcionisanja servera imena domena (DNS)
- ● Netstat - Izveštaji i statistike aktivnih mrežnih servisa, interfejsa i protokola
- Dat je deo podešavanja u /etc/syslog.conf datoteci koja se odnose na poruke jezgra (kernel) Linuksa sa kritičnim prioritetom (crit).
- Povezati gde se šalju poruke na osnovu linija konfiguracije.
- ● kern.crit @logserver - poruke se šalju udaljenom računaru
- ● kern.crit /var/log/kernel-critical - poruke se beleže u dnevničku datoteku
- ● kern.crit /dev/console - poruke se ispisuju na konzoli Linuksa
- Koje sve komande se mogu koristiti za ispisivanje tabele rutiranja u Linuksu?
- ● netstat -r
- ● rttable
- ● route
- Šra se dešava kada u Linuksu pokrnemo komandu ifconfig be dodatnih parametara?
- ● Dobijamo prikaz i status svih aktivnih mrežnih interfejsa
- Šta se podešava u datoteci /etc/exports na Linuksu?
- ● Parametri mrežnog sistema datoteka (NFS)
- Šta omogućava program sudo na Linuksu?
- ● Izvršavanje programa sa privilegijama drugih korisnika bez njihove šifre
- Šta se postiže sledećom komandom:
- find / -nouser -o -nogroup
- ● Prikazivanje svih datoteka bez vlasnika i grupe na fajl sistemu
- Šta se dešava kada korisnik sa root privilegijama izvrši sledeću komandu:
- rm -rf /
- ● Započinje se brisanje celokupnog korenog stabla Linux sistema datoteka sa svim poddirektorijumima
- Na Linuksu se jezgro koje se koristi prilikom podizanja operativnog sistemačuva u direktorijumu /boot. Nakoji način se može povećati sigurnost jezgra?
- ● Prebaciti ga na drugu particiju i podesiti da je ona samo za čitanje (read only) u /etc/fstab
- Šta se beleži u datoteku /var/log/messages na Linuksu?
- ● Sistemski događaji koje beleži syslog alat
- Dnevnička datoteka (log file) koju generiše syslog je obično propširna za ručni pregled od strane administratora. Koji programi služe za lakši pregled i slanje obaveštenja o određenim događajima?
- ● logcheck
- ● swatch
- ● aptitude
- Čemu služi wrapper program xinetd?
- ● Kontroliše mrežne zahteve za određenim portovima i po potrebi podiže tražene servise
- Jedini način da običan korisnik izvrši program sa ROOT privilegijama na Linuksu je da zna šifru root-a
- ● Netačno
- Rezultat izvršenja komande mount na jednom Linux sistemu je:
- /dev/hda1 on / type ext2 (rw)
- /dev/hdc5 on /mnt type ext2 (rw)
- /dev/hda4 on /DOS type msdos (ro)
- none on /proc type proc (rw).
- Na osnovu toga odredite broj i vrstu diskova na sistemu:
- ● minimum 2 diska, IDE Primary Master i IDE Secondary Master - tako pise u skripti iz kopirnice
- Rezultat izvršenja komande mount na jednom Linux sistemu je:
- /dev/hda1 on / type ext2 (rw)
- /dev/hdb5 on /mnt type ext2 (rw)
- /dev/hda4 on /DOS type msdos (ro)
- none on /proc type proc (rw).
- Na osnovu toga odredite broj i vrstu diskova na sistemu:
- ● minimum 2 diska, IDE Primary Master i IDE Primary Slave - tako pise u skripti iz kopirnice
- Rezultat izvršenja komande mount na jednom Linux sistemu je:
- /dev/hda1 on / type ext2 (rw)
- /dev/hda2 on /home type ext2 (rw)
- /dev/hda3 on /win type ntfs (ro)
- /dev/hda4 on /tmp type ext2 (rw)
- none on /proc type proc (rw).
- Korisnik root zadaje sledeće komande: umount /home, umount /win, umount /tmp
- Korisnik root:
- ● Može da izvrši sve komande
- Rezultat izvršenja komande mount na jednom Linux sistemu je:
- /dev/hda1 on / type ext2 (rw)
- /dev/hda2 on /home type ext2 (rw)
- /dev/hda3 on /win type ntfs (ro)
- /dev/hda5 on /tmp type ext2 (rw)
- none on /proc type proc (rw).
- Korisnik root zadaje sledeće komande: umount /home, umount /win, umount /tmp
- Odredite koju komandu korisnik root sigurno ne može da izvrši:
- ● mkfs -t ext2 /dev/hda4
- Sistemski pozivi popoen i pclose se koriste za rad sa:
- ● Pipe strukturama
- Korisnik root zadaje sledeće dve komande:
- dd if=/dev/zero of=/swap_file count =100M bs=512
- mkswap /swap_file
- swapon /swap_file
- Za koliko se povećava ukupan swap prostor na sistemu?
- ● 512 MB
- Korisnik root zadaje sledeće dve komande:
- dd if=/dev/zero of=/swap_file count =100M bs=512
- mkswap /swap_file
- Za koliko se povećava ukupan swap prostor na sistemu?
- ● Ne povećava se
- U datoteci /etc/sudoers korisniku student1 dato pravo da izvršava komande chown i find sa akreditivima root korisnika. korisnik student1 može da pokloni svije datoteke korisniku student2 komandom:
- ● sudo find / -user student1 -print -exec chown student2 {} \;
- Sledeći deo koda se koristi za:
- int fd =open (fifo_path, O_WRONLY);
- write (fd, data, data_length);
- close (fd);
- ● Upis bafera podataka u FIFO
- Sistemski poziv dup2 koristi se za:
- ● preusmeravanje ulaza i izlaza
- Za koju konfiguracionu datoteku je karakterističan sledeći sadržaj:
- search mydomain.co.yu
- nameserver 172.16.48.1
- ● /etc/resolve.conf
- Kojom komandom ćete najlakše utvrditi IP adresu vašeg mrežnog adaptea?
- ● ifconfig
- Koja od ponuđenih komandi za aktiviranje mrežnog sistema datoteka ima ispravnu sintaksu?
- ● mount -t nfs fileserver1://share/doc /doc
- U datoteci /etc/sudoers korisniku student1 dato pravo da izvršava komandu chown sa akreditivima root korisnika. korisnik student1 može da pokloni svije datoteke korisniku student2 komandom:
- ● ni jednom od navedenih
- Sledeći deo koda se koristi za:
- FILE*fifo = fopen (fifo_path, “r”);
- fscanf (fifo, %s, buffer);
- fclose (fifo);
- ● Čitanje podataka iz FIFO datoteke
- Novo nod za uređaje kreiraćete komandom:
- ● mknod
- Algoritam wakeup je tesno povezan sa:
- ● mehanizmom prekida
Add Comment
Please, Sign In to add comment