PREDMET: Oporezivanje dohotka od kapitala

- odgovor na upit

U postavljenom upitu navodite da ste prije dvije godine vlastitim novcem kupili kripto valutu Ethereum

(srodnu Bitcoinu) , te da ste kupljenu količinu prodali u 2016. godinu, te ostvarili razliku u američkim

dolarima. Postavljate pitanje oporezivanja primitaka na ostvarenu pozitivnu razliku između kupovne i

prodajne cijene . U nastavku odgovaramo.

Prema članku 3. stavku 1. Zakona o tržištu kapitala ( Narodne novine 88/08, 146/08, 74/09, 54/13,

159/13, 18/15 i 110/15) propisano je da su financijski instrumenti:

a. prenosivi vrijednosni papiri,

b. instrumenti tržišta novca,

c. jedinice u subjektima za zajednička ulaganja,

d. izvedenice u koje se ubrajaju:

– opcije (options), budućnosnice (futures), zamjene (swaps), kamatni unaprijedni ugovori

(forwardrate agreements) i bilo koji drugi izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na

vrijednosne papire, valute, kamatne stope ili prinose te drugi izvedeni financijski instrumenti,

financijski indeksiili financijske mjere koje se mogu namiriti fizički ili u novcu,

– opcije, budućnosnice, zamjene, kamatni unaprijedni ugovori i bilo koji drugi izvedeni financijski

instrumenti koji se odnose na robu, a moraju se namiriti u novcu ili se mogu namiriti u novcu na

zahtjev jedne od ugovornih strana (osim iz razloga neplaćanja ili drugih razloga za raskid

ugovora),

– opcije, budućnosnice, zamjene i bilo koji drugi izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na

robu, a mogu se namiriti fizički pod uvjetom da se njima trguje na uređenom tržištu i/ili na

multilateralnoj trgovinskoj platformi

-opcije, budućnosnice, zamjene, unaprijedni ugovori i bilo koji drugi izvedeni financijski

instrumenti koji se odnose na robu, a mogu se namiriti fizički, koji nisu navedeni u alineji 3.

podtočke d. ove točke i nemaju komercijalnu namjenu, koji imaju karakteristike drugih izvedenih

financijskih instrumenata, uzimajući u obzir između ostalog poravnavaju li se i namiruju putem

priznatih klirinških organizacija ili podliježu redovitom maržnom pozivu (margin call),

– izvedeni instrumenti za prijenos kreditnog rizika,

– financijski ugovori za razlike (financial contracts for differences),

– opcije, budućnosnice, zamjene, kamatni unaprijedni ugovori i bilo koji drugi izvedeni

financijski instrumenti koji se odnose na klimatske varijable, vozarine, emisijske kvote ili

stope inflacije ili druge službene ekonomske statističke podatke, a moraju se namiriti u novcu ili

se mogu namiriti u novcu na zahtjev jedne od ugovornih strana (osim iz razloga neplaćanja ili

drugih razloga za raskid ugovora), kao i bilo koji drugi izvedeni financijski instrumenti koji se

odnose na imovinu, prava, obveze, indekse i mjere koje nisu navedene u ovoj točki, a koji imaju

značajke drugih izvedenih financijskih instrumenata uzimajući u obzir, između ostalog, trguje li se

njima na uređenom tržištu i/ili na multilateralnoj trgovinskoj platformi, i poravnavaju li se i namiruju

putem priznatih klirinških organizacija ili podliježu redovitom maržnom pozivu.

Člankom 30. stavkom 1. Zakona o porezu na dohodak ( Narodne novine Narodne novine. 177/04,

73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH - 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH - 83/14,

143/14, 136/15) propisano je da se dohotkom od kapitala smatraju primici po osnovi kamata,

izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja, kapitalni dobici i udjeli u

dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, a koji su ostvareni u poreznom

razdoblju.

Prema članku 30. stavku 16. Zakona dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz stavka 1.

ovoga članka čini razlika između ugovorene prodajne cijene odnosno primitka utvrđenog prema

tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti.

Člankom 30. stavkom 17. Zakona propisano je da se primicima od kapitala po osnovi kapitalnih

dobitaka smatraju primici od otuđenja financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda (u daljnjem

tekstu: financijska imovina) odnosno primici od:

1. prenosivih vrijednosnih papira i strukturiranih proizvoda, uključivo i udjela u kapitalu trgovačkih

društava i drugih vrsta udruživanja čiji je način raspolaganja udjelima usporediv s takvim društvima,

2. instrumenata tržišta novca,

3. jedinica u subjektima za zajednička ulaganja,

4. izvedenica,

5. razmjernog dijela likvidacijske mase u slučaju likvidacije investicijskog fonda te ostali primici

ostvareni od vlasničkih udjela u slučaju likvidacije, prestanka ili istupa.

Prema članku 30. stavku 18. otuđenjem financijske imovine smatra se prodaja, zamjena, darovanje i

drugi prijenos.

Otuđenjem se sukladno članku 30. stavku 19. ne smatra:

1.prijenos udjela iz jednog u drugi dobrovoljni mirovinski fond,

2. zamjena vrijednosnih papira s istovrsnim papirima istog izdavatelja pri čemu se ne mijenjaju odnosi

među članovima i kapital izdavatelja kao i zamjena vrijednosnih papira, odnosno financijskih

instrumenata drugim ili drugima vrijednosnim papirima, odnosno financijskim instrumentima te

stjecanja vrijednosnih papira, odnosno financijskih instrumenata u slučajevima statusnih promjena pri

čemu u svim slučajevima nema novčanog tijeka i pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja

financijske imovine

3. podjela dionica istog izdavatelja pri čemu ne dolazi do promjene temeljnog kapitala niti novčanog

tijeka,

4. zamjena udjela između investicijskih pod-fondova unutar istog krovnog fonda, odnosno zamjena

udjela između investicijskih fondova kojima upravlja isto društvo za upravljanje, pod uvjetom da je

osiguran slijed stjecanja financijske imovine

5. otkup udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Člankom 30. stavkom 22. Zakona propisano je da se dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih

dobitaka ne oporezuje ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i

drugih članova uže obitelji iz članka 36. stavka 7. Zakona, između razvedenih bračnih drugova ako je

otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, nasljeđivanjem financijske imovine te u slučaju ako je

financijska imovina otuđena nakon tri godine od dana nabave odnosno stjecanja te imovine.

Kapitalni gubici mogu se sukladno članku 30. stavku 24. Zakona odbiti samo od dohotka od kapitalnih

dobitaka koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini. Kapitalni gubitak iskazuje se najviše do visine

porezne osnovice.

Dohodak od kapitala ostvaren u stranoj valuti preračunava se u kunsku protuvrijednost primjenom

srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate.

Prema članku 51. stavku 8. Zakona porezni obveznik – imatelj financijske imovine obvezan je

predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz članka 30. stavaka 16. i 17.

Zakona, osim kapitalnih dobitaka po osnovi otuđenja udjela u trgovačkim društvima, obračunati,

obustaviti i uplatiti do 31. siječnja tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj

godini umanjene za ostvarene kapitalne gubitke iz članka 30. stavka 24. Zakona po stopi od 12% bez

priznavanja osobnog odbitka. U tu svrhu porezni obveznik – imatelj financijske imovine obvezan je

voditi evidenciju istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena (FIFO), a iznimno, za

porezne obveznike koji su ostvarili dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka obvezu

obračuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak mogu preuzeti društva za upravljanje i

osobe koje temeljem ugovornog odnosa upravljaju financijskom imovinom poreznog obveznika.

Napominjemo da se odredbe Zakona o porezu na dohodak koje se odnose na oporezivanje

kapitalnih dobitaka primjenjuju pri otuđenju financijske imovine stečene nakon 1. siječnja 2016.

godine.