Advertisement
zola0803

OS19

Mar 21st, 2019
96
0
Never
Not a member of Pastebin yet? Sign Up, it unlocks many cool features!
text 16.87 KB | None | 0 0
  1. 1. Koja je osnovna funkcija modula za upravljanje procesima? (1 ili više odgovora - )
  2. a) ulaza i izlaza iz sistema;
  3. b) preključenja sa jednog na drugi proces; T
  4. c) zauzimanje i oslobadjanje memorije; T
  5. d) čitanje i upisivanje fajlova;
  6. e) stvaranje i uništenje procesa. T
  7.  
  8. 2. Program za unos podataka je: (1 odgovor)
  9. a) kompajler;
  10. b) programski jezik;
  11. c) editor; T
  12. d) browser;
  13. e) komander.
  14.  
  15. 3. Koje su galvne osobine modernih OS? (1 ili više odgovora - )
  16. a) microkernel;T
  17. b) symetric multiprocessing;T
  18. c) multithreading;T
  19. d) distributed operating system;T
  20. e) object-oriented design;T
  21. f) single-user.
  22.  
  23. 4. Koja je osnovna funkcija modula za upravljanje memorijom? (1 ili više odgovora - )
  24. a) ulaza i izlaza iz sistema;
  25. b) zauzimanje i oslobađanje memorije; T
  26. c) stvaranje i uništenje procesa.
  27. d) čitanje i upisivanje fajlova;
  28. e) preključenja sa jednog na drugi proces;
  29.  
  30. 5. Šta je OS? (1 ili više odgovora - 2)
  31. a) program koji je interfejs između korisnika i računara; T
  32. b) program koji upravlja resursima računara; T
  33. c) program koji služi za obradu podataka;
  34. d) program koji služi za kreiranje aplikacija.
  35.  
  36. 6. Šta je nit (thread)? (1 odgovor)
  37. a) dio naredbi procesa koje ona povezuje; T
  38. b) skup fajlova;
  39. c) program koji se izvršava u procesu;
  40. d) atribut fajla;
  41. e) razmjena podataka između memorije i diska.
  42.  
  43. 7. Koje su funkcije OS-a? (1 ili više odgovora - 6)
  44. a) tabelarni proračuni;
  45. b) upravljanje fajlovima; T
  46. c) upravljanje procesima; T
  47. d) projektovanje;
  48. e) zaštita sistema; T
  49. f) upravljanje memorijom; T
  50. g) upravljanje I/O uređajima; T
  51. h) unos teksta;
  52. i) upravljanje procesorom. T
  53.  
  54.  
  55.  
  56.  
  57.  
  58.  
  59. 8. Koji su osnovni moduli OS-a? (1 ili više odgovora - 5)
  60. a) modul za upravljanje memorijom;T
  61. b) modul za upravljanje fajlovima;T
  62. c) modul za upravljanje I/O uređajima;T
  63. d) modul za upravljanje mrežom;
  64. e) modul za upravljanje diskom;
  65. f) modul za upravljanje procesima;T
  66. g) modul za upravljanje direktorijumima;
  67. h) modul za upravljanje procesorom;T
  68. i) modul za upravljanje klijent serverom.
  69.  
  70. 9. Koji od ponuđenih vrsta OS-a posjeduje microkernel? (1 ili više odgovora - 1)
  71. a) monolitni;
  72. b) klijent-server; T
  73. c) slojeviti;
  74. d) peer to peer;
  75. e) virtuelne mašine;
  76. f) exokernel.
  77.  
  78. 10. Program koji izvršava komande korisnika je: (1 odgovor)
  79. a) programski jezik;
  80. b) editor;
  81. c) kompajler;
  82. d) browser;
  83. e) interpreter. T
  84.  
  85.  
  86.  
  87.  
  88. Domaći 2 - Procesi
  89.  
  90. 1. Kada se novostvoreni proces odmah priključuje na procesor? (1 odgovor)
  91. a) nikad;
  92. b) kad mu je prioritet veći od procesa stvaraoca;T
  93. c) kad dospije u memoriju;
  94. d) uvijek.
  95.  
  96. 2. Ako je stepen multiprogramiranja manji, računar (OS) će biti: (1 odgovor)
  97. a) brži;
  98. b) sporiji; T
  99. c) nema uticaja.
  100.  
  101. 3. Ako je količina memorije veća, stepen multiprogramiranja će biti: (1 odgovor)
  102. a) veći;T
  103. b) manji;
  104. c) nema uticaja.
  105.  
  106. 4. Koliko niti može da ima jedan proces? (1 ili više odgovora - 2)
  107. a) proces se ne dijeli na niti;
  108. b) jednu;T
  109. c) više;
  110. d) nijednu;
  111.  
  112. 5. Long term scheduling vrši: (1 odgovor)
  113. a) mijenja prioritet procesima;
  114. b) odlučivanje koji će proces ići u procesor;
  115. c) bira procese za swapping;T
  116. d) računa stepen multiprogramiranja.
  117.  
  118. 6. Kako se dijele OS prema strukturi? (1 ili više odgovora - 5)
  119. a) Windows;
  120. b) MAC;
  121. c) virtualne mašine; T
  122. d) Linux;
  123. e) exo-kerneli; T
  124. f) klijent-server; T
  125. g) Unix;
  126. h) moderni OS;
  127. i) monolitni; T
  128. J) slojevitil T
  129.  
  130. 7. Šta je PID kod procesa? (1 ili više odgovora - 1)
  131. a) oznaka prioriteta procesa;
  132. b) jedinstveni identifikator vlasnika procesa;
  133. c) oznaka stvaraoca procesa;
  134. d) jedinstveni identifikator procesa; T
  135. e) oznaka stanja procesa.
  136.  
  137. 8. Niti se mogu izvršavati u: (1 ili više odgovora - 3)
  138. a) zabranjenom modu;
  139. b) dozvoljenom modu;
  140. c) zaštićenom modu; T
  141. d) korisničkom modu; T
  142. e) i u zaštićenom i u korisničkom modu. T
  143.  
  144.  
  145.  
  146.  
  147.  
  148. 9. Koji načini izvršavanja procesa postoje? (1 ili više odgovora - )
  149. a) micro kernel;
  150. b) klijent;
  151. c) user; T
  152. d) server;
  153. e) interactive;
  154. f) kernel. T
  155.  
  156. 10. Iz čega se sastoji slika procesa? (1 ili više odgovora - 4)
  157. a) bafera za razmjenu podataka sa drugim procesima;
  158. b) memorije; T
  159. c) programskog koda; T
  160. d) sistemskog steak-a; T
  161. e) korisničkih podataka. T
  162.  
  163. 11. Gdje su smješteni deskiptori procesa? (1 odgovor)
  164. a) u fajlu;
  165. b) u keš memoriji procesora;
  166. c) na hard disku;
  167. d) u memoriji; T
  168. e) u direktorijumu.
  169.  
  170. 12. Šta je nit (thread)? (1 odgovor)
  171. a) razmjena podataka između memorije i diska;
  172. b) program koji se izvršava u procesoru;
  173. c) dio naredbi procesa koje ona povezuje; T
  174. d) skup fajlova;
  175. e) atribut fajla.
  176.  
  177.  
  178. 13. Koja su stanja procesa? (1 ili vise odgovora - 3)
  179. a) Running; T
  180. b) Warning;
  181. c) Canceled;
  182. d) Stop;
  183. e) Ready; T
  184. f) Blocked; T
  185.  
  186. 14. Čega ima više u memoriji, deskriptora procesa ili slika procesa? (1 odgovor)
  187. a) slika;
  188. b) deskriptora; T
  189. c) isto.
  190.  
  191. 15. Da bi stepen multiprogramiranja bio što veći, šta bi trebalo promijeniti – povećati? (1 ili više odgovora - )
  192. a) veličinu bloka memorije;
  193. b) veličinu memorije; (radne) T
  194. c) veličinu slike procesa;
  195. d) veličinu masovne memorije;
  196. e) brzinu memorije;
  197. f) brzinu procesora.
  198.  
  199. 16. Koliko procesa najviše može da se izvršava u jednom trenutku na jednom procesoru ? (1 odgovor)
  200. a) zavisi od stepena multiprogramiranja;
  201. b) zavisi od prioriteta procesa;
  202. c) dva;
  203. d) jedan; T
  204.  
  205.  
  206.  
  207. 17. Gdje se nalaze slike obustavljenih (suspend) procesa? (1 odgovor)
  208. a) u radnoj memoriji;
  209. b) u sistemskoj memoriji;
  210. c) u keš memoriji;
  211. d) u masovnoj memoriji. T
  212.  
  213. 18. Šta je to sekvencijalni proces? (1 odgovor)
  214. a) proces koji se izvršava u zaštićenom modu;
  215. b) proces čije se izvršenje odvija u sekvencama;
  216. c) proces koji se sastoji samo od jedne niti; T
  217. d) proces koji se izvršava u korisničkom modu.
  218.  
  219. 19. Da li se veličina korisničke slike procesa može mijenjati? (1 odgovor)
  220. a) Da;
  221. b) Ne. T
  222.  
  223. 20. Gdje su smješteni atributi procesa? (1 odgovor)
  224. a) u procesoru;
  225. b) u fajlu;
  226. c) u direktorijumu;
  227. d) u slici;
  228. e) u deskriptoru: T
  229.  
  230. 21. Gdje mogu biti smještene slike procesa? (1 ili više odgovora - )
  231. a) u keš memoriji procesora;
  232. b) u direktorijumu;
  233. c) na hard disku; T
  234. d) u memoriji; T
  235. e) u izvršnom fajlu.
  236.  
  237. 22. Da li proces iz stanja `Running` moze direktno preci u stanje `Blocked`? (1 odgovor)
  238. a) Ne;
  239. b) Ne postoji jedno od navedenih stanja;
  240. c) Da. T
  241.  
  242. 23. Da li proces može direktno da pređe iz stanja Blocked u Running? (1 odgovor)
  243. a) Ne, proces treba prvo da bude u stanju Ready; T
  244. b) Da, ako su izvršeni svi procesi istog ili većeg prioriteta;
  245. c) Da, kada se ispuni uslov koji je blokirao proces.
  246.  
  247. 24. Označite bar 4 atributa procesa: (1 ili više odgovora – 5)
  248. a) proces stvaraoc;
  249. b) radni direktorijum; T
  250. c) stanje; T
  251. d) vrijeme završetka procesa;
  252. e) user ID; T
  253. f) trajanje aktivnosti procesa; T
  254. g) vrijeme startovanja procesa. T
  255.  
  256.  
  257.  
  258.  
  259.  
  260.  
  261.  
  262.  
  263.  
  264.  
  265. Domaći 3 - Fajlovi
  266.  
  267. 1. Kod kojih fajl sistema se može koristiti bit map kao način evidentiranja slobodnih blokova? (1 ili više odgovora - 2)
  268. a) kod rasutih fajl sistema; T
  269. b) kod kontinualnih fajl sistema; T
  270. c) kod kombinovanih fajl sistema.
  271.  
  272. 2. Gdje su smješteni baferi? (1 ili više odgovora - 1)
  273. a) u memoriji; T
  274. b) u direktorijumima;
  275. c) na flash memoriji;
  276. d) u masovnoj memoriji;
  277. e) u CPU.
  278.  
  279. 3. Koji su od navedenih uređaja masovna memorija gdje se pamte fajlovi? (1 ili više odgovora - 6)
  280. a) ROM;
  281. b) USB flash; T
  282. c) optički diskovi; T
  283. d) magnetske trake; T
  284. e) CD; T
  285. f) direktorijumi;
  286. g) RAM;
  287. h) hard disk; T
  288. i) DVD. T
  289.  
  290. 4. Gdje se koristi pojam prvog i drugog stepena indirekcije? (jedan odgovor)
  291. a) pojam kod zauzimanja memorije;
  292. b) kod načina evidencije blokova fajla kod rasutih fajl sistema; T
  293. c) kod načina evidencije blokova fajla kod kontinualnih fajl sistema;
  294. d) način evidencije izgubljenih blokova kod rasutih fajl sistema.
  295.  
  296. 5. Šta je eksterna fragmentacija? (jedan odgovor)
  297. a) pojava da je zadnji blok fajla nepopunjen;
  298. b) pojava da su neki blokova fajla nepopunjeni;
  299. c) pojava da su djelovi fajla rasuti po disku;
  300. d) pojava da su neki blokova između fajlova nepopunjeni. T
  301.  
  302. 6. Da li se izborom tipa fajl sistema može izbjeći interna fragmentacija? (1 odgovor)
  303. a) zavisi od veličine masovne memorije;
  304. b) da;
  305. c) zavisi od veličine blokova masovne memorije;
  306. d) ne. T
  307.  
  308. 7. Kada se fajls prenosi u memoriju da li se samo potrebni blokovi prenose ili još dodatnih? (1 odgovor)
  309. a) nema pravila;
  310. b) samo potrebni;
  311. c) još dodatnih. T
  312.  
  313. 8. Šta su atributi fajla? (1 odgovor)
  314. a) osobine fajla u odnosu na mrežni rad;
  315. b) podaci koji štite fajl od virusa;
  316. c) podaci koji opisuju fajl(datum, vrijeme, ime itd.). T
  317.  
  318. 9. Specijalni fajlovi služe za: (1 odgovor)
  319. a) evidenciju zauzetih blokova;
  320. b) komunikaciju sa I/O uredjajima; T
  321. c) ubrzavanje rada racunara;
  322. d) evidenciju slobodnih blokova.
  323.  
  324.  
  325. 10. Koje vrste specijalnih fajlova postoje? (1 ili više odgovora - 2)
  326. a) USB;
  327. b) blokovski; T
  328. c) paralelni;
  329. d) karakterni ili znakovni; T
  330. e) serijski.
  331.  
  332. 11. Gdje se koristi bit map? (1 odgovor)
  333. a) kod evidencije slobodnih blokova kod fajl sistema sa rasutim fajlovima;
  334. b) kod evidencije zauzetih blokova;
  335. c) kod evidencije izgubljenih blokova;
  336. d) kod evidencije slobodnih blokova kod kontinualnih fajl sistema. T
  337.  
  338. 12. Ako je veličina bloka masovne memorije 4KB, a treba da pročitamo 20000-ti bit tog fajla, koji blok tog fajla i koji bajt iz tog bloka treba čitati? (1 odgovor)
  339. a) 5. blok i 480. bajt;
  340. b) 5. blok i 3616. bajt;
  341. c) 14. blok i 3616. bajt;
  342. d) 4. blok i 3616. bajt; T
  343.  
  344. 13. Jedan operativni sistem (npr. Linux) podržava: (1 odgovor)
  345. a) samo jedan fajl sistem;
  346. b) više fajl sistema; T
  347. c) najviše 2 fajl sistema;
  348. d) podržava 1, a može se izvršiti konverzija fajlova iz ostalih.
  349.  
  350. 14. Šta je bit map? (jedan ili više odgovora - 2)
  351. a) način evidencije zauzetih blokova; //Postoje dva tačna odgovora //
  352. b) način evidencije slobodnih blokova kod fajl sistema sa rasutim fajlovima; T
  353. c) način evidencije izgubljenih blokova; // Jedan je d) a drugi vjerovatno b) //
  354. d) način evidencije slobodnih blokova kod kontinualnih fajl sistema. T
  355.  
  356. 15. Koji je aktuelni Windows-ov fajl sistem? (1 odgovor)
  357. a) NAT;
  358. b) FAT;
  359. c) dxt4;
  360. d) NTFS; T
  361. e) reiserfs;
  362. f) ext2;
  363. g) ext3;
  364. h) GFS.
  365.  
  366. 16. Koji su poznati Linux fajl sistemi? (1 ili više odgovora - 3)
  367. a) GFS;
  368. b) ext3; T
  369. c) dxt4;
  370. d) ext2; T
  371. e) NAT;
  372. f) FAT;
  373. g) reiserfs; T
  374. h) NTFS.
  375.  
  376. 17. Šta čini jedan fajl? (1 ili više odgovora - 2)
  377. a) atributi; T
  378. b) program u kojem je kreiran;
  379. c) direktorijum;
  380. d) podaci; T
  381. e) bitovi.
  382.  
  383.  
  384.  
  385. 18. Kako se fajlovi pamte u masovnoj memoriji? (1 odgovor)
  386. a) u obliku tačno predefinisanog bloka; T
  387. b) kao niz bajtova proizvoljne dužine;
  388. c) kao niz bitova proizvoljne dužine;
  389. d) kao skup kodiranih bitova proizvoljne dužine.
  390.  
  391. 19. Kod kojih fajl sistema se javlja eksterna fragmentacija? (1 odgovor)
  392. a) samo kod rasutih fajlova;
  393. b) samo kod kontinualnih fajlova; T
  394. c) kod svih.
  395.  
  396. 20. Koje su mane kontinualnih fajlova? (1 ili više odgovora - 3)
  397. a) veličina particija;
  398. b) potreba poznavanja veličine fajla prije snimanja; T
  399. c) eksterna fragmentacija; T
  400. d) problem sa internom kompresijom; T
  401. e) broj fajlova.
  402.  
  403. 21. Šta se prvo zapisuje kad se fajl snima? (1 odgovor)
  404. a) nema pravila;
  405. b) evidencija zauzetih blokova;
  406. c) evidencija slobodnih blokova. T
  407.  
  408. 22. Koliki je opseg standardnog bloka masovne memorije? (1 odgovor)
  409. a) 5 – 8 KB; T
  410. b) 2 – 12 KB;
  411. c) 64 – 513 KB.
  412.  
  413.  
  414.  
  415. 23. Koliki je standardni blok masovne memorije u NTFS-u? (1 odgovor)
  416. a) 4 Kb;
  417. b) 4 B;
  418. c) 4KB; T
  419. d) 2 KB;
  420. e) 5 KB.
  421.  
  422. Domaci 4
  423.  
  424. 1. Šta se omogućuje primjenom pune segmentacije slike procesa? (1 ili više odgovora - 1)
  425. a) kratkoročno planiranje;
  426. b) dinamičko linkovanje-povezivanje i dijeljenje promjenljivih; T
  427. c) uklanjanje eksterne fragmentacije;
  428. d) razmjena slike procesa;
  429. e) dugoročno planiranje;
  430. f) uklanjanje interne fragmentacije.
  431.  
  432. 2. Napravili ste tekstualni fajl u koji ste upisali jedan karakter. Koliko ovaj fajl zauzima memorije na disku? (1 odgovor)
  433. a) 4kB; T
  434. b) 0B;
  435. c) 1B;
  436. d) 2kB.
  437.  
  438. 3. Napravili ste tekstualni fajl u koji ste upisali jedan karakter. Kolika ja stvarna memorija ovog fajla? (1 odgovor)
  439. a) 4kB;
  440. b) 0B;
  441. c) 1B; T
  442. d) 2kB.
  443.  
  444. 4. Da li se fajl može istovremeno I kriptovati I kompresovati? (koristeci Windows-ove ugradjene opcije) (1 odgovor)
  445. a) zavisi od vrste fajla;
  446. b) može;
  447. c) zavisi od veličine fajla;
  448. d) dozvoljena je samo enkripcija ili samo kompresija fajla(ne može oboje istovremeno). T
  449.  
  450. 5. Kako se zovu dva registra pomoću kojih se pretvaraju fizičke memorijske adrese u logičke? (1 odgovor)
  451. a) pretvarački registri;
  452. b) memorijski registri;
  453. c) bazni i granični registar. T
  454.  
  455. 6. `Alat` u Win OS-u pomoću kojeg se mogu kreirati lokalne grupe i nalozi je: (1 odgovor)
  456. a) App Manager;
  457. b) Computer Manager; T
  458. c) Task Manager;
  459. d) Device Manager;
  460. e) Process Manager.
  461.  
  462. 7. Da li korisnički procesi u neprivilegovanom režimu rada mogu da mijenjaju sadržaj graničnog i baznog registra? (1 odgovor)
  463. a) ne; T
  464. b) zavisi od veličine virtualne memorije;
  465. c) da;
  466. d) ponekad.
  467.  
  468. 8. Šta je swapping? (1 odgovor)
  469. a) zamjena slika procesa između radne memorije i storage-a; T
  470. b) stvaranje slike procesa i njen unos u memoriju;
  471. c) brisanje slika procesa;
  472. d) promjena lokacije procesa u memoriji.
  473. 9. Ulogovani ste kao korisnik ETF na Windows XP. Putanja do vašeg home foldera je: (1 odgovor)
  474. a) C:/Documents and Settings/All Users/ETF
  475. b) C:/Users/ETF
  476. c) C:/Documents and Settings/Users/ETF
  477. d) C:/Documents and Settings/ETF T
  478.  
  479. 10. Prijavljeni ste na računar kao korisnik ETF. Nad fajlom domaci.txt :
  480. - nalog ETF ima dozvole read i write;
  481. -grupa Users(kojoj pripadaju svi korisnici) ima parvo List Folder Content;
  482. - grupa Everyone ima read zabranu;
  483. - nalog Administrator ima dozvolu read & execute.
  484. Koja prava imate nad fajlom domaci.txt? (1 odgovor)
  485. a) read & execute;
  486. b) write;
  487. c) list folder content; T
  488. d) read.
  489.  
  490. 11. Šta sadrži granični registar? (1 odgovor)
  491. a) najveću dozvoljenu logičku adresu; T
  492. b) offset adresu;
  493. c) najveću dozvoljenu fizičku adresu;
  494. d) veličinu slobodne memorije.
  495.  
  496. 12. Šta sadrži bazni registar? (1 odgovor)
  497. a) najveću dozvoljenu fizičku adresu;
  498. b) offset adersu;
  499. c) adresu koja se dodaju na logičku da bi se dobila fizička; T
  500. d) adresu koja se dodaje na fizičku da bi se dobila logička.
  501.  
  502.  
  503. 13. Koje vrste adrese postoje pri adresiranju memorije? (1 ili više odgovora)
  504. a) logičke adrese; T
  505. b) fizičke adrese; T
  506. c) IP adrese;
  507. d) MAC adrese;
  508. e)fiksne adrese;
  509.  
  510. 14. Da li se sadržaj baznog i graničnog registra može mijenjati? (1 odgovor)
  511. a) Da, ali smo procesi u privilegovanom režimu rada mogu mijenjati njihov sadržaj; T
  512. b) Da, uvijek;
  513. c) Ne, nikad;
  514. d) Da, ali samo procesi u korisničkom režimu rada mogu mijenjati njihov sadržaj.
  515.  
  516. 15. Kako se najčešće vrši evidencija slobodne radne memorije? (1 odgovor)
  517. a) tabele slobodnih lokacija;
  518. b) pomoću bit mape;
  519. c) pomoću liste slobodnih odsječaka. T
  520.  
  521. 16. Ako je sadržaj BR 1000, a GR 500, koja će biti fizička adresa ako je logička 2000? (1 odgovor)
  522. a) 3500;
  523. b) ne postoji, javice se upozorenje o gresci; T
  524. c) 3000;
  525. d) 9000;
  526. e) 1500;
  527. f) 2500;
  528. g) 1000;
  529.  
  530.  
  531.  
  532.  
  533. 17. Da li korisnik nasljeđuje dozvole od grupe kojoj pripada? (1 odgovor)
  534. a) Nasljeđuje ako je u pitanju uređena grupa;
  535. b) Opciono je. Prilikom pravljenja grupe se može odabrati da li će njeni korisnici nasljeđivati dozvole od nje;
  536. c) Da, uvijek; T
  537. d) Ne, nikada.
  538.  
  539. 18. U koliko segmenata se dijeli slika procesa? (1 odgovor)
  540. a) pet;
  541. b) četiri;
  542. c) tri; T
  543. d) dva;
  544. e) jedan jedinstveni.
  545.  
  546. 19. Da li se može obrisati ugrađeni nalog Guest? (1 odgovor)
  547. a) Može, ali samo Administrator;
  548. b) Može;
  549. c) Ne, Guest nalog je uvijek aktivan;
  550. d) Može se ugasiti, ali ne i obrisati. T
  551.  
  552. 20. Da li se prilikom zauzimanja radne memorije javlja interna fragmentacija? (1 odgovor)
  553. a) da, uvijek;
  554. b) ne, nikad;
  555. c) jedino ako se dužina zauzetih zona sastoji od fiksnih segmenata(recimo stepen broja 2). T
  556.  
  557. 21. Šta se smiješta u radnu memoriju računara? (1 ili više odgovora - 2)
  558. a) operativni sistem; T
  559. b) fajlovi;
  560. c) slike procesa; T
  561. d) direktorijumi;
  562. e) kopije fajlova.
  563.  
  564. 22. Šta je Virtual PC? (1 odgovor)
  565. a) program koji služi za instaliranje više operativnih sistema na računaru;
  566. b) program koji služi za montiranje .iso fajlova na virtual drive-u;
  567. c) program koji služi za simuliranje rada operativnog sistema. T
  568.  
  569. 23. Nakon kopiranja fajla kol.doc u folder DIR, nad kopiranim fajlom kol.doc: (1 odgovor)
  570. a) imaćete iste dozvole kao i nalog Guest;
  571. b) imaćete iste korisničke dozvole kao što imate nad folderom DIR; T
  572. c) nećete imati nikakve dozvole;
  573. d) imaćete iste korisničke dozvole kao i nad originalnim fajlom kol.doc.
  574. 24. Na pocetku rada lista slobodnih odsjecaka ima: (1 odgovor)
  575. a) Proizvoljan broj odsjecaka
  576. b) Nula odsjecaka
  577. c) Bar dva odsjecka
  578. d) Jedan odsjecak T
  579. 25.Zasto se vrsi segmentacija slika procesa?
  580. a) Radi izbjegavanja eksterne fragmentacije
  581. b) Radi izbjegavanja interne fragmentacije
  582. c) Radi boljeg iskoristenja memorije T
Advertisement
Add Comment
Please, Sign In to add comment
Advertisement