+geografski položaj+
panonska hrvatska - 50% - 70% populsvijr
primorska hrvatska 30% - 28% populacije
gorska hrvatska 20% - 2 % populacije :D

snažna turbulentonost nac ionalnog prostora u kontaktsu  s velikim silama:
3 kruga:
	-sredozemni kult/civ krug
	-srednjoeuropski kult. civ krug
	-jugoistocni europpsi kult-civ krug

mi smo država granicnog položaja
hrvatska se smatra dijelom Europskog Zapada,
Hrvatska je službeno srednjoeuropsko-sredozemna država


+PROMETNI POLOŽAJ+
KORIDORI V I X
-v.c = budimpešta osijek BIH luka ploce na jugu
-v.b = budimpešta - rijeka - zagreb

-x - njemacka, austrija slovenija, hrvatska, srbija, egejska obala

VII koridor - dunavov plovni put, kompletno nevažno jer jedva možemo do njega

Longitudinalni pravci hrvatske:
Posavski pravac - hrv.-srb. pravac
podravsi pravac - lokalni pravac
jadransko jonski prawvac - što?

Transverzalni pravci:
1. Budimpešta, Varaždin, Zagreb, Rijeka (vb koridor)
2. pyhrinski pravac - x. koridor
3. slavonsko-bosansko-nevertvanski pravac (v.c koridor)

HRVATSKI GORSKI PRAG JE KOMPLETNO NEVAŽAN??????????
zašto onda ima sovje poglavlje???
-to je onaj ficlek izmedju BiH i slovenije, "ekstremno važan jer spaja europu s egejskim podrucjem"
jebi se
geografija




državne granice, kopnene granice prirodne granice
najduža s BIH najkraca s crnom gorom
dulj k. granice je 2300 a morske oko 1000
21 žup ( 20 + GZ), 420 opcina, 130 gradova
opcine - jedinice lokalne samouprave

med. integracije.
'91 - ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH, odluka o raskidu svih državnopravnih veza RH s ostalim republikama i SFRJ
'92 UN
organizacija za europsku sigurnost i suradnju
srednjoeuropska inicijativa
medunarodni monetarni fond
europska banka za obnovu i razvoj
Vijece Europe
Europski sud za ljudska prava
partnerstvno za mir i NATO
svjetska trgovinska organizacija (WTO)
srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini

+PRIR I GEOG. OBILJEŽJA+
sedimentne stjene
metamorfne stjene
eruptivne stjene

najstarije stjene - panonska nizina - medvednica petrova gora zrinska gora dinaridi
stijene mezozojske starosti - srednje stare - primorska i gorska hrvatska - Žumberak Ivancici Medvednica i Papuk
Najmlade stijene - panonsko peripanonski prostor -

gromadna gorja panonskog prostora
Alpska orogeneza - dinaridi

Hipsometrijska slika prostora - pretežno nizinska, manje od 500M visine (80%), 0- 200 = 50%, 200-500= 30%

energija reljefa - prosjecna visinska razklika na nekom podrucju (km^2)
nagib planina - pogodi. uglavnom 0-5° nagiba :D


+reljef panonskog/per.pan prostora+
panonski prostor - istok, peripanonski prostor - izmedu pan. nizinei dinarida

poloji = aluvijalne ravni, aluvijalne ravni, ritovi ... --> nastaju mocvare kao njihova posljedica, Kopacki rit, crna mlaka, crnac polje, jelac polje

meandri, mrtvaji
Terasne nizine - skupine rijecnih terasa koje nastaju usjecanjem rijeke u svoje korito, te ondaw nastajanje poloja i širenje rijeke koje se onda dalje usjecaju

lesne zaravni - obilne naslage lesa povišene u odnosu na okolne poloje i rijecne terase.  Les je najpovoljnija podloga za razvoj crnice  -  durdevacka i vukovarska i baranjska i erdutska lesna zaravan  - *** POŽEŠKA KOTLINA *** ( istok hrvatske :D)

Ðurdevacki pjesci - brežuljci živoga pijeska nastali fluvijalno-eolskim nanosima - nošeni vjetrom  sjeveroistok, malo gore desno od zagreba :DD

Humlja-  niska brda -> Vukomericke gorice, Bilogora, Hrvatko zagorje, Medimurje, sjev. ist hrvatska dakle,.....

Prigorja  - padine viših gorskih masiva - imaju prisojnu i osojnu stranu (?) sjeveroistok hrvatske, go figure

gromadni gorski nizovi - hrvatsko zagorje ( dakle sjeverno od ZG)
više rasjeda imaju u smjeru I - Z

horst(-ovi) - uzdignuti rasjed, izgleda kao /-\_/-\ gdje je uzdignuti dio horst, a udubljeni dio graba  - moslovacka gora, dilj, požeška, babja~~~


+reljef gorskog i primorskog prostora+
krški reljef - karbonatne stjene
ugl. erozivni i fluvijalni procesi - sedimenti - taloženje, raznošenje etc.

opcenito veliki jamski sustavi u podrucju velebita/dinarida
-----------------------------------
jamski sustav Lukina jama nastao krškim procesima - Trojama - najdublja na svijetu, 1421 metar,

polja u kršu - najpovoljniji prostori za život - oblikovana denudacijsko akumulacijskim procesima - (Licko polje, u lici, Gacko, Krbavsko, Lapacko, Gracacko etc.)

rijeke koje teku po krškim prostorima su uglavnom ponorinice jer propadaju kroz krš etc.

Zaravni u Kršu - suhi i ravni stjenoviti prostori površine od nekoliko desetaka cetvronih kolometara - svj. dalmacija, i JZ istra

sedre - barijere koje usporavaju rijeke u prolazi zbog nakupljanja sedimentna u njihovom toku~~

Krška pobrda - niži bregovi sa suhim dolinama, vecim uvalam i brojnim ponikvama (?) (valjda suprotno od ponornica)

Dinarsko sredogorje - 500 - 1000 m, 1800 najviši dio SINJA - vapnenacko flišla uzvisina
	-snježnik, risnjak i viševica, velebit(najdulja planina)


FLIŠ NIGGUH - nepropusni sediment, nastao taloženjem cestica razlicitih velicina i starosti u cijoj se gradi izmjenjuj slovjevi *raznih sranja*

flišna pobrda - dijelovi reljfa na visinama do 400m nmv, velika energija reljefa, jako rašcljanjen, (siva Istra jer je pokrivnea flišnim pobrdima)

flišne udoline - gospodarski najvažniji djelovi flišnih podrucja - oblikovane fluvio denudacjskim procesima u dijeloviam  - vinodol, Ravni kotari i Konavli (kopjio je ovo kurac??)

Prapor (les? tko zan što je les?) - eolska akumulacija - uglavnom na otocima (susak) omogucuju razvoj plodnog tla i sranja, npr Ravni kotari


Obalni reljef:
Estuaiji --> rijsi - Raša, Krka, Zrmanja, Limski Zaljev   - lijevkasto ušce btw

Dalmatinski tip obale - vrlo rašlcanjen, špuno otoka i sranja

delte -- > Neretva važno poljo privredno podrucje, cesto za delte jer su dobro natopljene vodom te zemlje oko njih EZ

klifovi rijetki za HRv. obalu - nema abrazijskih koji su "pravi" (nema ih punio barem), npr sjeverozapad
				- ima puno tektonskih "krivih" klifova - nastali rasjedanjem i denudacijom (padanjem niz strminu)


+KLIMATSKA OBILJEŽJA DECKO+
smještaj HRv u sjevedrnom umjerenom pojasu - izmedju 42 i 46, ugalvnom povoljna klim,a s dobrim temperaturama kroz sva 4 god doba

raspodjela kopna i mora - dvije velike kopnene površien, EUOPRA I AZIJA, i dvije vod. pov. - sredozemlje i sjeverni atlantik, koje se razlicito zagrijavaju pa stoga nastaju razlicite znacne mase iznad njih i kao posljedica njihovog sudaranja nastaje ponekad nestabilno vrijeme

u zoni zapadnih vjertova - vecina padalina dolazi sa zapada po alpama i slijeva se u nas, doneseni islandskom i denovskom ciklonom

*generalno ciklone > loše virjeme, anticiklone > dobro vrijeme, zašto? e pa ne znam*

dobro vrijeme dolazi od Azorske i sibirske anticiklone

smjer pružanja i visina gorja utjece na klimu u hrvatskoj jer ogranicvaaju kretanje zracnih masa  - > dinaridi najveca uloga unutar hrv. jer blokiraju tople mase da dodju do sredine zemlje, a alpe slijevaju zrak na hrvastku kao prije spomenuto

takodjer, panonska nizina po zimi skuplja hladan zrak a po lijeti se jako zagrijava pa velike razlike u temperaturi~~

temp. amplitude u hrvatskoj jako velike, cak 50°C što je puno za naš topl. pojas ( sjev. srednji umjereni)

temperaturne inverzije - u udubljenim podrucjima se hladna temperatura od noci zadržava kroz dan i u danu ne dolazi do zatopljenja vec vlage i magle

insolacija - broj suncanih sati u godini, smanjuje se od istoka prema zapadu (zašto? ne znam, ne piše), najviše u dalmaciji (koja je na Zapadu, wtf geografija?)

tri padalinska podrucja - 1. panonska zavala, .2 gorska hrvatska, 3. dalmacija

crta kontinentalnosti - po GK i lika prolazi i odreduje prostor izmedju primorske i ne-primorske hrvatske

Vjetrovi (iskreno koga briga za ova sranja):
	-bura - SI smjer - shitstorm, jako puše (kao tvoja mama) s mora na kopno, slaba bura = burin
	-Jugo puše iz jugoistoka, iz sjeverne afrike, topli zrak, ovo je chill vjetar, izaziva valove, uglavnom suh, dolazi uz anticiklonu
	-maestral - sjeverozapadnog smjera - na pucini puše s mora na kopno

	-zmorac, kopnenjak - mini vjetrovai, dnevni = zmorac, kopnenjak = nocni


klimatska regionalziacija - panonski i peripanonski - umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom (CFB)
			  - rubni jugoistok panonskog prostora, istra i kvarner - umjereno topla vlažna klima s vrucim ljetom (CFA)
			  - dalmacija - sredozjemna klima s toplim ljetom (CSB)
			  - gorska hrvatska - Vlažna snježno šumska klima (DF) (samo u viskoim djelovima)


+osnovne klim. vegetacijske zone+
ne



+TLA HRVATSKE PICKO+
DEFINICIJA TLA
ay lmao

crnice - postljedica prapora i lesa - relativno lako obradiva tla - Ðakovo, VUkovar, erdut i baranja
isprana crnica - shit verzija crnice
smede tlo - poljoprivredno tlo
crvenica - jako rijetko tlo
koji kurac je ovo sranje, što ja uopce citam...... ovo je najbeskorisnije sranje ikada, ne da mi se