flora

Zadana je baza znanja:
a : cvor [b r i d −>{b, c, d } ].
b : cvor [b r i d −>{c, e } ].
c : cvor [b r i d −>{e, d } ].
d : cvor [b r i d −>f].
e : cvor [b r i d −>f].
f : cvor .
________________________________________
Implementirajte metodu put/0 klase cvor koja vraca sve cvorove kojima je trenutni cvor povezan usmjerenom putanjom.
Primjeri korištenja:
flora2 ?− c [ put −>?x ] .
?x = d
?x = e
?x = f
3 solution (s) in 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?− a [ put −>?x ] .
?x = b
?x = c
?x = d
?x = e
?x = f
Rj.:
?c:cvor[put->?x]:-?c[brid->?x].
?c:cvor[put->?x]:-?c[brid->?y],?y[put->?x]
________________________________________
Implementirajte metodu duljina/1 klase cvor koja za primljeni cvor vraca sve udaljenosti od trenutnog cvora.
Primjeri koristenja:
flora2 ?− a [ duljina ( c )−>?x ] .
?x = 1
?x = 2
2 solution ( s ) in 0.0040 seconds
Yes
flora2 ?− a [duljina ( e )−>?x ] .
?x = 2
Rj.:
?c:cvor[duljina(?x)->1]:-?c[brid->?x].
?c:cvor[duljina(?x)->?d]:-?c[brid->?y],?y[duljina(?x)->?d1],?d is ?d1+1.
________________________________________
Implementirajte klasu obojeni cvor koja naslijeduje iz klase cvor te ima dodatni atribut boja. Dodajte tri obojena cvora (x, y, z) koji imaju boje zuta, plava i zelena i imaju bridove k cvorovima a, b i c respektivno.
Primjeri koristenja:
flora2 ?− ?C : obojeni_cvor [boja−>?boja ,brid−>? brid] .
?C = x
? boja = zuta
? brid = a
?C = y
? boja = plava
? brid = b
?C = z
? boja = zelena
? brid = c
Rj.:
obojeni_cvor::cvor.
x:obojeni_cvor[boja->zuta, brid->a].
y:obojeni_cvor[boja->zelena, brid->b].
z:obojeni_cvor[boja->zelena, brid->c].
________________________________________
Izmjenite metodu put iz prvog zadatka tako da ona vrijedi samo za neobojene cvorove. Novu petodu nazovite put2/0.
Primjeri koristenja:
flora2 ?− x [ put −>?y ] .
?y = a
?y = b
?y = c
?y = d
?y = e
?y = f
6 solution (s) in 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?− x [ put2 −>?y ] .
No
Rj.:
?c:cvor[put2->?x]:-?c[brid->?x],not(?c:obojeni_cvor),not(?x:obojeni_cvor).
?c:cvor[put2->?x]:-?c[brid->?y],?y[put2->?x],not(?c:obojeni_cvor),not(?x:obojeni_cvor),not(?y:obojeni_cvor).



Neka je zadana baza znanja:
zaposlenik::osoba.
kupac::osoba.
menadzer::zaposlenik.
direktor::menadzer.
stefica:kupac.
ivek:zaposlenik.
joza:menadzer.
bara:direktor.
ivek[ placa->100 ].
joza[ placa->200 ].
bara[ placa->300 ].
________________________________________
Implementirajte metodu ukupne_place koja će za zadanu klasu vratiti zbroj svih plaća objekata u toj klasi.
Primjeri korištenja:
flora2 ?- osoba[ ukupne_place->?p ].
?p = 600
1 solution(s) in 0.0100 seconds
Yes
flora2 ?- zaposlenik[ ukupne_place->?p ].
?p = 600
1 solution(s) in 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?- menadzer[ ukupne_place->?p ].
?p = 500
1 solution(s) in 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?- direktor[ ukupne_place->?p ].
?p = 300
1 solution(s) in 0.0000 seconds
Yes
Rj.:
osoba[ukupne_place => integer].
zaposlenik::osoba[placa => integer].
?osoba[ukupne_place -> ?ukupna_placa] :-
?ukupna_placa = sum{? _ g | ? _ :?osoba[placa->?_g]}.
________________________________________
Implementirajte meta-predikat (naziv/funktor predikata je varijabilan) koji će omogućiti vraćanje liste objekata koji su u
klasi zadanom nazivom predikata.
Primjeri korištenja:
flora2 ?- osoba( ?x ).
?x = [bara, ivek, joza, stefica]
1 solution(s) in 0.0100 seconds
Yes
flora2 ?- kupac( ?x ).
?x = [stefica]
1 solution(s) in 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?- zaposlenik( ?x ).
?x = [bara, ivek, joza]
1 solution(s) in 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?- menadzer( ?x ).
?x = [bara, joza]
1 solution(s) in 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?- direktor( ?x ).
?x = [bara]
1 solution(s) in 0.0000 seconds
Yes
Rj.
?predikat(?x) :- ?x = collectset{?_g| ?_g:?predikat}.



Neka je zadana sljedeća baza znanja u F-logici:
Joza:osoba[ roditelj->{ Stef, Bara }, spol->musko ].
Stef:osoba[ roditelj->{ Stefica, Ivek }, spol->musko ].
Bara:osoba[ roditelj->{ Slavek, Marica }, spol->zensko ].
Ivek:osoba[ spol->musko ].
Stefica:osoba[ spol->zensko ].
Slavek:osoba[ spol->musko ].
Marica:osoba[ spol->zensko ].
________________________________________
Implementirajte metode baka i predak za klasu osoba. Primjeri korištenja:
flora2 ?- ?x[ baka->?y ].
?x = Joza
?y = Marica
?x = Joza
?y = Stefica
2 solution(s) in 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?- Joza[ predak->?y ].
?y = Bara
?y = Ivek
?y = Marica
?y = Slavek
?y = Stef
?y = Stefica
6 solution(s) in 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?-
Rj.:
osoba [ roditelj = > osoba, spol = > string, baka = > osoba, predak = > osoba ].
?osoba[baka -> ?baka] :- ?osoba[roditelj->?roditelj], ?roditelj[roditelj->?baka], ?baka[spol->zensko].
?osoba[predak -> ?predak] :- ?osoba[roditelj->?predak].
?osoba[predak -> ?predak] :- ?osoba[predak -> ?x], ?x[roditelj->?predak].
Joza:osoba[ roditelj->{ Stef, Bara }, spol->musko ].
Stef:osoba[ roditelj->{ Stefica, Ivek }, spol->musko ].
Bara:osoba[ roditelj->{ Slavek, Marica }, spol->zensko ].
Ivek:osoba[ spol->musko ].
Stefica:osoba[ spol->zensko ].
Slavek:osoba[ spol->musko ].
Marica:osoba[ spol->zensko ].



Implementirajte sljedeći UML dijagram u F-logici:
http://arka.foi.hr/~mschatten/lp/uml_manageri.png
Metoda podređeni prima naziv odjela i vraća listu podređenih datog menadžera.
Primjerice neka je zadana sljedeća baza znanja:
ivek:zaposlenik[ ime->Ivan, prezime->Presvetli, nadredjeni->bara, odjel->Marketing ].
joza:zaposlenik[ ime->Josip, prezime->Prikratki, nadredjeni->bara, odjel->Marketing ].
bara:menadzer[ ime->Barica, prezime->Jambrek ].
Tada će se program ponašati na sljedeći način:
flora2 ?- bara[ podredjeni( Marketing ) -> ?x ].
?x = [ivek, joza]
1 solution(s) in 0.0000 seconds
Yes
Rj.:
zaposlenik [ ime => _string, prezime => _string, nadredjeni => menadzer, odjel => _string ].
menadzer::zaposlenik[podredjeni(_string)=>zaposlenik].
?menadzer[podredjeni(?odjel)->?podredjeni] :-
?podredjeni = collectset{?_g| ?_g:zaposlenik[nadredjeni->?menadzer, odjel-> ?odjel]}.
ivek:zaposlenik[ ime->Ivan, prezime->Presvetli, nadredjeni->bara, odjel->Marketing ].
joza:zaposlenik[ ime->Josip, prezime->Prikratki, nadredjeni->bara, odjel->Marketing ].
bara:menadzer[ ime->Barica, prezime->Jambrek ].



Neka je zadan modul kuca.flr koji definira objekte koji predstavljaju sobe u kući te trenutnu poziciju igrača.
hodnik[vrata−>’dnevni boravak’, vrata−>’spavaca soba’].
’spavaca soba’[vrata−>kupaona].
’dnevni boravak’ [vrata−>kuhinja].
kuhinja [sadrzi−>pizza].
igrac[pozicija−>hodnik].
________________________________________
1.Potrebno je implementirati pravilo po kojem ́ce vrijediti da ako iz jedne sobe postoje vrata u drugu, tada postoje i vrata iz druge u prvu.
Primjer korištenja:
flora2 ?− kuhinja[vrata−>?soba].
? soba = dnevni boravak
1 solution (s) in 0.0000 seconds
Rj.:
?x[vrata->?soba] :- ?soba[vrata->?x].
________________________________________
2.Potrebno je implementirati predikat put/2 koji ́ce provjeravati je li izmedu dvije sobe postoji put.
Primjer korištenja:
flora2 ?− put(hodnik, ?soba).
? soba = dnevni boravak
? soba = hodnik
? soba = kuhinja
? soba = kupaona
? soba = spavaca soba
5 solution(s) in 0.0000 seconds
Rj.:
put(?x,?soba):-?x[vrata->?soba1],?soba1[vrata->?soba].
put(?x,?soba):-?x[vrata->?soba],?soba[vrata->?soba1],?soba1[vrata->?soba].
________________________________________
3.Potrebno je implementirati metodu idi/1 objekta igrac koja ́ce provjeriti je li za igrača postoji put u zadanu sobu te promijeniti njegovu poziciju.
Primjeri korištenja:
flora2 ?− igrac [idi (kuhinja)].
Elapsed time 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?− igrac [pozicija−>?soba].
? soba = kuhinja
1 solution(s) in 0.0000 seconds
Rj.:
?i[idi(?soba)]:-?i[pozicija->?poz], ?poz[vrata->?soba], ?soba[vrata->?poz], delete{?i[pozicija->?poz]}, insert{?i[pozicija->?soba]},
refresh{?i[pozicija->?soba]}, ?i[pozicija->?soba].
________________________________________
4.Potrebno je implementirati metodu uzmi/1 objekta igrac koja ́ce provjeriti je li se zadana stvar nalazi u trenutnoj sobi igrača, ukloniti stvar iz sobe, te igraču pridodati atribut ima čija vrijednost ́ce biti zadana stvar.
Primjeri korištenja:
flora2 ?− igrac [uzmi(pizza)].
Elapsed time 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?− igrac [ima−>?stvar].
?stvar = pizza
1 solution(s) in 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?− kuhinja [sadrzi−>?stvar].
No
Rj.:
?i[uzmi(?stvar)] :- ?i[pozicija->?poz], ?poz[sadrzi->?stvar], delete{?poz[sadrzi->?stvar]}, insert{?i[ima->?stvar]}, refresh{?i[ima->?stvar]}, ?i[ima->?stvar].


Zadana je baza znaja o automobilima:
a1:vozilo[boja->plava,godina_proizvodnje->2005].
a2:vozilo[boja->zuta,godina_proizvodnje->1977].
a3:vozilo[boja->zelena,godina_proizvodnje->1980].
a4:vozilo[boja->crvena,godina_proizvodnje->2013].
a5:vozilo[boja->zuta,godina_proizvodnje->2014].
a6:vozilo[boja->plava,godina_proizvodnje->2002].
a7:vozilo[boja->zelena,godina_proizvodnje->1990].
a8:vozilo[boja->crvena,godina_proizvodnje->2003].
________________________________________
1.	Potrebno je implementirati atribut je_oldtimer klase vozilo koji pokazuje je li neko vozilo starije od 30godina.
Primjer korištenja:
?x[je_oldtimer].
?x=a2
?x=a3.
?vozilo[je_oldtimer(?sada)->?je_oldtimer]:-?vozilo[godina_proizvodnje->?godina_proizvodnje],
?je_oldtimer \is ?sada-?godina_proizvodnje.
?x[je_oldtimer]:-?x:vozilo[je_oldtimer(2015)->?je_oldtimer], ?je_oldtimer>30.
________________________________________
2.Potrebno je implementirati atribut opis koji se izračunava na temelju atributa boja i to tako da se makne zadnje slovo vrijednosti atributa i doda nastavak o_vozilo. Pri implementaciji se smiju koristiti moduli.
Primjeri korištenja:
?x[opis->?o].
?x=a1
?o=plavo_vozilo
?x=a2
?o=zuto_vozilo
?x=a3
?o=zeleno_vozilo
?x=a4
?o=crveno_vozilo
..
?x[opis->?o]:-?x:vozilo[boja->?o].
????????
________________________________________
3.Potrebno je implementirati predikat vozila_prema_rasponu_godina/3 koji će za prva 2 argumenta primati godine te uz zadnji argument vezati ona vozila koja su proizvedena u zadanom rasponu.
Primjeri korištenja:
vozila_prema_rasponu_godina(2000,2015,?v).
?v=a1
?v=a4
?v=a5
?v=a6
?v=a8
vozila_prema_rasponu_godina(?x,?y,?v):-?v[godina_proizvodnje->?v1], ?prva \is ?x, ?druga \is ?y, ?v1>?prva, ?v1<?druga.
________________________________________
4.Potrebno implementirati predikat vozila_po_boji/2 koji će agregirati vozila i njihove godine proizvodnje u listu čiji su elementi oblika v(vozilo,godina) i grupirati ih prema boji.
Primjeri korištenja:
vozila_po_boji(plava,?v).
?v=[v(a1,2005),v(a6,2002)]
vozila_po_boji(?_boja,?v):-?v=collectset{?v[?_boja]|?v:vozilo[boja->?_boja]}.


Potrebno je implementirati apstraktni tip podataka rjeˇcnik (asocijativni niz) u Flori-2. Obratite pozornost na to
da akcije ažuriranja trebaju biti transakcijske, kako bi se izbjegli neˇzeljeni rezultati (koriˇstenje prefiksa ’%’ kod metoda
objekta i metoda aˇzuriranja s prefiksom ’t ’).
1.	(2 boda) Implementirajte metodu dodaj/2 koja ́ce primati dva parametra (ključ i vrijednost) i dodavati odgo-
varaju ́ce vrijednosti u rijeˇcnik.
Primjeri koriˇstenja:
f l o r a 2 ?− i n s e r t { a : r j e c n i k } .
f l o r a 2 ?− a [ %d o d a j ( 1 , 2 ) ] .
Elapsed time 0.0000 seconds
Yes
f l o r a 2 ?− a [ ? x−>?y ] .
?x = 1
?y = 2
f l o r a 2 ?− a [ %d o d a j ( 1 , 3 ) ] .
No
f l o r a 2 ?− a [ ? x−>?y ] .
?x = 1
?y = 2
1 s o l u t i o n ( s ) in 0.0000 seconds
Yes
f l o r a 2 ?− a [ %d o d a j ( 2 , 3 ) ] .
1Elapsed time 0.0000 seconds
Yes
f l o r a 2 ?− a [ ? x−>?y ] .
?x = 1
?y = 2
?x = 2
?y = 3
2 s o l u t i o n ( s ) in 0.0000 seconds
Yes
Rješenje:
?r:rjecnik[%dodaj(?k,?v)]:-?r[not(?k->?_)],t_insert{?r[?k->?v]}.
________________________________________
1.	(2 boda) Implementirajte metodu brisi/1 koja ́ce primati kljuˇc rijeˇcnika i obrisati vrijednost pod zadanim kljuˇcem.
Primjeri koriˇstenja:
f l o r a 2 ?− a [ %b r i s i ( 2 ) ] .
Elapsed time 0.0000 seconds
Yes
f l o r a 2 ?− a [ ? x−>?y ] .
?x = 1
?y = 2
Rješenje:
?r:rijecnik[%brisi(?k)]:-t_delete{?r[?k->?_]}.
________________________________________
1.	(3 boda) Implementirajte metodu azuriraj/2 koja ́ce primati postoje ́ci kljuˇci za njega promijeniti trenutnu
vrijednost na prosljedenu.
Primjeri koriˇstenja:
f l o r a 2 ?− a [ %a z u r i r a j ( 1 , 3 ) ] .
Elapsed time 0.0000 seconds
Yes
f l o r a 2 ?− a [ ? x−>?y ] .
?x = 1
?y = 3
1 s o l u t i o n ( s ) in 0.0040 seconds
Yes
f l o r a 2 ?− a [ %a z u r i r a j ( 2 , 3 ) ] .
No
2f l o r a 2 ?− a [ ? x−>?y ] .
?x = 1
?y = 3
Rješenje:
?r:rijecnik[%azuriraj(?k,?v)]:-?r[%brisi(?k)],?r[%dodaj(?k,?v)].
________________________________________
1.	(3 boda) Implementirajte metodu prikazi/1 koja ́ce prikazati sadrˇzaj rjeˇcnika.
Primjeri koriˇstenja:
f l o r a 2 ?− a [ %p r i k a z i ( ? x ) ] .
?x = [ r (1 ,2)]
1 s o l u t i o n ( s ) in 0.0040 seconds
Yes
f l o r a 2 ?− a [ %d o d a j ( 3 , 4 ) ] .
Elapsed time 0.0000 seconds
Yes
f l o r a 2 ?− a [ %p r i k a z i ( ? x ) ] .
?x = [ r (1 ,2) , r (3 ,4)]
Rješenje:
?r:rijecnik[%prikazi(?x)]:-?x=collectset{?z | ?r[?k->?v], ?z=r(?k->?v)}.


Neka je zadan modul s.flr koji daje interpretaciju za odredeni svijet (relacija I ) te de
niciju mogucnosnih relacija za agente A i B (relacija k).
I ( p1 ) .
I ( p2 ) .
A[ k􀀀>s1 , k􀀀>s2 ] .
B[ k􀀀>s2 ] .
Logicki naziv modula u koji ce se ucitati modul s.flr predstavljat ce naziv svijeta u kojem on vrijedi. Konkretno, ako se modul ucita u logicki modul s1, to znaci da u svijetu s1 vrijede propozicije p1 i p2, da agent A u svijetu s1 percipira svijetove s1 i s2, a agent B u svijetu s1 percipira svijet s2. Vas zadatak odnosi se na implementaciju
logickog programa za rezoniranje u Kripkeovim strukturama.
1.Potrebno je implementirati modul agenti.flr te pri pokretanju modula dva puta ucitati modul s.flr jednom u logicki modul s1, a drugi put u logicki modul s2.
Primjer koristenja:
f l o r a 2 ?􀀀 [ a g e n t i ] .
. . . u c i t a v a n j e modula . . .
Yes
f l o r a 2 ?􀀀 A[ k􀀀>? v i d i ]@?u .
? v i d i = s1
?u = s1
? v i d i = s1
?u = s2
? v i d i = s2
?u = s1
? v i d i = s2
?u = s2
Rješenje:
?- [s>>s1].
?- [s>>s2].
________________________________________
1.	Potrebno je azurirati bazu znanja tako da se u logicki modul s1 doda cinjenica:
B[ k􀀀>s1 ] .
te obrise cinjenica (iz istog modula s1):
I ( p1 ) .
Rješenje:
?- insert { B[ k->s1 ]@s1 }.
?- delete { I(p1)@s1 }.
Oba azuriranja treba provesti pri pokretanju glavnog modula agenti.flr
Primjeri koristenja:
fl o r a 2 ?􀀀 [ a g e n t i ] .
. . . u c i t a v a n j e modula . . .
Yes
f l o r a 2 ?􀀀 B[ k􀀀>? v i d i ]@?u .
? v i d i = s1
?u = s1
? v i d i = s2
?u = s1
? v i d i = s2
?u = s2
f l o r a 2 ?􀀀 I (? v r i j e d i )@?u .
? v r i j e d i = p1
?u = s2
? v r i j e d i = p2
?u = s1
? v r i j e d i = p2
?u = s2
________________________________________
1.	Potrebno je implementirati predikat percipira( ?agent, ?svijet, ?svijetovi ) koji ce za zadanog agenta
i zadani svijet uz varijablu ?svijetovi vezati listu svih svijetova koje agent percipira putem svoje mogucnosne
relacije k u zadanom svijetu.
Primjeri koristenja:
f l o r a 2 ?􀀀 p e r c i p i r a ( A, s1 , ? s ) .
? s = [ s1 , s2 ]
f l o r a 2 ?􀀀 p e r c i p i r a ( B, s2 , ? s ) .
? s = [ s2 ]
Rješenje:
percipira( ?agent, ?svijet, ?svjetovi ) :-
?svjetovi = setof { ?_vidi | ?agent[ k->?_vidi ]@?svijet }.
________________________________________
1.	Potrebno je implementirati predikat zna( ?agent, ?propozicija, ?svijet ) koji ce za zadanog agenta,
zadanu propoziciju i zadani svijet provjeriti je li agent zna propoziciju u tom svijetu. (Agent zna propoziciju p
akko ne postoji niti jedan svijet koji agent percipira, a da u njemu p ne vrijedi).
Primjeri koristenja:
fl o r a 2 ?􀀀 zna ( A, p1 , s1 ) .
No
f l o r a 2 ?􀀀 zna ( A, p2 , s2 ) .
El aps ed time 0.0000 s e c onds
Yes
Rješenje:
vrijedi_u_svjetovima( ?_, [] ).
vrijedi_u_svjetovima( ?propozicija, [ ?svijet | ?r ] ) :-
I( ?propozicija )@?svijet,
vrijedi_u_svjetovima( ?propozicija, ?r ).
zna( ?agent, ?propozicija, ?svijet ) :-
percipira( ?agent, ?svijet, ?_svjetovi ),
vrijedi_u_svjetovima( ?propozicija, ?_svjetovi ).


Neka je zadan usmjereni graf kao na slici:
Predikat veza/2 koji ce upjevati ako postoji veza od cvora zadanog u prvom parametru do cvora
zadanog u drugom parametru.
Primjeri koristenja:
v e za ( a , X ) .
X = b ;
X = c ;
no
j ?􀀀 v e za ( Y, h ) .
Y = f ;
Y = g ;
no
j ?􀀀
Rješenje:
veza(a, b).
veza(a, c).
veza(b, d).
veza(b, c).
veza(c, e).
veza(c, f).
veza(d, g).
veza(e, d).
veza(e, g).
veza(f, h).
veza(g, h).
________________________________________
2.Predikat putanja/2 koji ce provjeravati je li postoji usmjerena putanja izmedu cvorova. Primjeri
koristenja:
p u t a n j a ( d , X ) .
X = g;
X = h ;
no
j ?􀀀 p u t a n j a ( c , X ) .
X = e ;
X = f ;
X = d ;
X = g ;
X = g ;
X = h ;
X = h ;
X = h ;
Rješenje:
putanja(A, B) :-
veza(A, B).
putanja(A, B) :-
veza(A, C),
putanja(C, B).
________________________________________
1.	Predikat dostupno/2 koji ce vracati listu onih cvorova koji su dostupni iz zadanog cvora. Primjeri
koristenja
?􀀀 dos tupno ( c , L ) .
L = [ d , e , f , g , h ] ;
Rješenje:
dostupno(A, L) :-
setof(_B, putanja(A, _B), L).
________________________________________
1.	Predikat put od do/3 koji ce za zadane cvorove u listi vratiti putanju izmedu njih, ako ona postoji.
Radi mogucnoti beskonacne petlje, tablirajte predikat direktivom
:􀀀 t a b l e put od do / 3.
Primjeri korištenja:
put od do ( a , d , P ) .
P = [ a , c , e , d ] ;
P = [ a , b , d ] ;
P = [ a , b , c , e , d ] ;
Rješenje:
put_od_do(A, A, [A]).
put_od_do(A, B, [A, B]) :-
veza(A, B).
put_od_do(A, B, [A | Put]) :-
veza(A, C),
put_od_do(C, B, Put).
:- table put_od_do/3.


Neka je zadan obojeni, usmjereni graf s naznacenim pocetkom (cvor 1) i krajem (cvor 11) kao na slici:
1.Implementrajte predikate pocetak/1 (pocetni cvor), kraj/1 (zavrsni cvor), boja/2 (boja cvora) i put/2
(veza izmedu dva cvora) koji ce imati sljedece ponasanje:
?􀀀 poc e t ak ( P ) , k r a j ( K ) .
P = 1
K = 1 1 ;
no
j ?􀀀 bo j a ( 1 , X ) .
X = b i j e l a
y e s
j ?􀀀 bo j a ( 2 , X ) .
X = c rna
y e s
j ?􀀀 put ( 9 , X ) .
X = 1 0 ;
X = 1 1 ;
Rješenje:
boja(2, crna).
boja(6, crna).
boja(9, crna).
boja(_X, bijela) :-
not(boja(_X, crna)).
put(1, 2).
put(1, 3).
put(2, 3).
put(3, 4).
put(3, 7).
put(4, 5).
put(4, 6).
put(5, 8).
put(6, 7).
put(6, 8).
put(7, 9).
put(8,10).
put(9,10).
put(9,11).
put(10, 11).
________________________________________
1.	Implementirajte predikat bijeli put/2 koji ce za dva cvora provjeriti jesu li oba bijela i povezana
putem. Primjer koristenja:
?􀀀 b i j e l i p u t ( X, Y ) .
X = 1
Y = 3 ;
X = 3
Y = 4 ;
X = 3
Y = 7 ;
X = 4
Y = 5 ;
X = 5
Y = 8 ;
X = 8
Y = 1 0 ;
X = 10
Y = 1 1 ;
Rješenje:
bijeli_put(X, Y) :-
put(X, Y),
boja(X, bijela),
boja(Y, bijela).
________________________________________
1.	Implementirajte predikat bijela_putanja/2 koji će provjeriti postoji li
izmedu dva čvora putanja u kojoj su svi među-čvorovi bijeli.
Primjeri korištenja:
?􀀀 b i j e l a p u t a n j a ( 1 , X ) .
X = 3 ;
X = 4 ;
X = 7 ;
X = 5 ;
X = 8 ;
X = 1 0 ;
X = 1 1 ;
Rješnjje:
bijela_putanja(X, Y) :-
bijeli_put(X, Y).
bijela_putanja(X, Y) :-
bijeli_put(X, Z),
bijela_putanja(Z, Y).
________________________________________
4.Implementirajte predikat bijela putranja/3 koja ce se ponasati isto kao i predikat u predhodnom
zadatku uz nadopunu da ce u trecem argumentu prikupiti listu elemenata koji su na tom putu. Primjeri
koristenja:
b i j e l a p u t a n j a ( 1 , 11 , P ) .
P = [ 1 , 3 , 4 , 5 , 8 , 1 0 , 1 1 ]
y e s
j ?􀀀 b i j e l a p u t a n j a ( 7 , 11 , P ) .
no
Rješenje:
bijela_putanja(X, X, [ X ]) :-
boja(X, bijela).
bijela_putanja(X, Y, [ X, Y ]) :-
bijeli_put(X, Y).
bijela_putanja(X, Y, [ X | Putanja ]) :-
bijeli_put(X, Z),
bijela_putanja(Z, Y, Putanja).