prolog_swi_tasks1

Implementirajte infiksne operatore '+' i 'je' koji će omogućiti spajanje proizvoljnih atomarnih elemenata u listu. Pri implementaciji se smiju koristiti ugrađeni predikati.

Primjeri korištenja:

`| ?- a + 1 je X.

X = [a,1];

no
| ?- a + b + d + 4 je Y.

Y = [a,b,d,4];

no
| ?- a + f(1) + 3 je Z.

no

`
*/ //

:- op( 500, xfy, + ).
:- op( 600, xfx, je ).

X + Y je [ X, Y ] :-
  atomic( X ),
  atomic( Y ).

X + Y je [ X | Z ] :-
  Y je Z,
  compound( Y ),
  atomic( X ).

/*
Bez korištenja ugrađenih predikata implementirajte predikat veca/3 koji će usporediti dvije liste (prva dva argumenta) te uz treći argument vezati vrijednost 'istina', ako je prva lista duža od druge, odnosno vrijednost 'laz' u suprotnom.

Primjeri korištenja:

| ?- veca( [a,b,c], [1,2], X ).

X = istina;

no
| ?- veca( [a,b], [1,2,3], X ).

X = laz;

no
| ?- veca( [], [], X ).

X = laz;

no

*/

veca( [ _ | _ ], [], istina ).
veca( [], _, laz ).
veca( [ _ | R1 ], [ _ | R2 ], X ) :-
  veca( R1, R2, X ).

/*
Neka je zadana baza činjenica kao što slijedi:

osoba( ivek, 1990 ).
osoba( joza, 1991 ).
osoba( bara, 1989 ).
osoba( stef, 1992 ).
osoba( stefica, 1994 ).

Implementirajte predikat godine/1 koji će uz svoj argument vezati listu osoba i odgovarajućih starosti oblika osoba(ime, starost).

Primjeri korištenja:

| ?- godine(L).

L = [osoba(bara,23),osoba(ivek,22),osoba(joza,21),osoba(stef,20),osoba(stefica,18)]

yes

 */

osoba( ivek, 1990 ).
osoba( joza, 1991 ).
osoba( bara, 1989 ).
osoba( stef, 1992 ).
osoba( stefica, 1994 ).

starost( X, Y ) :-
  osoba( X, Z ),
  Y is 2012 - Z.

godine( L ) :-
  setof( osoba(X,Y), starost(X,Y), L ).

/*
Bez korištenja ugrađenih operatora implementirajte predikat zadnji/2 koji će za prvi argument primati listu, a uz drugi vezati zadnji element te liste umanjen za jedan.

Primjer korištenja

| ?- zadnji( [4,2,3,1,3], X ).

X = 2;

 */

zadnji( [ X ], Y ) :-
  Y is X - 1.
zadnji( [ _ | R ], X ) :-
  zadnji( R, X ).

/*
 Implementirajte infiksne operatore + i je koji omogućiti konkatenaciju (spajanje) lista. Dopušteno je korištenje ugrađenih predikata, npr. putem direktive:

?- import append/3 from lists.

 Primjeri korištenja:

| ?- [1,2,3] + [4,5,6] je L.

L = [1,2,3,4,5,6];

no
| ?- [1,2] + [3,4] + [5,6] + [7,8] je L.

L = [1,2,3,4,5,6,7,8];

 */

:- op( 500, xfy, + ).
:- op( 600, xfx, je ).

?- import append/3 from lists.
?- import is_list/1 from lists.

X + Y je Z :-
  is_list( Y ),
  append( X, Y, Z ).

X + Y je Z :-
  not( is_list( Y ) ),
  Y je T,
  X + T je Z.

 /*
  Neka je zadana baza činjenica kao što slijedi (jednostavni usmjereni graf):

 put(a, b).
 put(b, c).
 put(b, d).
 put(c, e).
 put(d, e).
 put(e, f).

 Bez korištenja ugrađenih predikata implementirajte predikat putanja/3 koji će biti zadovoljen ako su prva dva argumenta čvorovi, a treći lista koja predstavlja putanju između ta dva čvora.

 Primjeri korištenja:

 | ?- putanja(a, f, P).

P = [a,b,c,e,f];

P = [a,b,d,e,f];

no
| ?- putanja(b, C, P).

C = c
P = [b,c];

C = d
P = [b,d];

C = e
P = [b,c,e];

C = f
P = [b,c,e,f];

C = e
P = [b,d,e];

C = f
P = [b,d,e,f];

no

  */

 put(a, b).
 put(b, c).
 put(b, d).
 put(c, e).
 put(d, e).
 put(e, f).

 putanja(X,Y,[X,Y]) :-
  put(X,Y).

 putanja(X,Y,[X|R]) :-
   put(X,Z),
   putanja(Z,Y,R).

1.
Implementirajte predikat format_datum/2 koji će za prvi argument primati datum u formatu datum( dd, mm, gggg ), a uz drugi argument vezati datum formata datum( dd, mjesec, gg ). Pri tome možete koristiti operator modularnog djeljenja (mod).

Primjeri korištenja:

| ?- format_datum( datum( 27, 9, 1988 ), D ).

D = datum(27,rujan,88);

no
| ?- format_datum( datum( 30, 10, 2013 ), D ).

D = datum(30,listopad,13);

no

RJEŠENJE:
mjesec(sijecanj,1).
mjesec(veljaca,2).
mjesec(ozujak,3).
mjesec(travanj,4).
mjesec(svibanj,5).
mjesec(lipanj,6).
mjesec(srpanj,7).
mjesec(kolovoz,8).
mjesec(rujan,9).
mjesec(listopad,10).
mjesec(studeni,11).
mjesec(prosinac,12).

format_datum(datum(D,M,G),Z):-mjesec(X,M), G1 is mod(G,100), Z=datum(D,X,G1).
2.
Bez korištenja ugrađenih predikata, implementirajte predikat prebroji/3 koji će za prvi argument primati listu koja se isključivo sastoji od konstanti x i y, prebrojati koliko ima x ondnosno y konstanti u listi i ostala dva argumenta vezati uz te vrijednosti respektivno.

Primjeri korištenja:

| ?- prebroji( [ x, y, x, x, x, y, y, x ], X, Y ).

X = 5
Y = 3;

no
| ?- prebroji( [ x ], X, Y ).

X = 1
Y = 0;

no
| ?- prebroji( [ x, a, y ], X, Y ).
no
3.
Implementirajte operator sp za simboličko zbrajanje listi proizvoljnih ali jednakih duljina, te operator sj za jednakost.

Primjeri korištenja:

| ?- [ p, o, o ] sp [ r, l, g ] sj L.

L = [p + r,o + l,o + g];

no
| ?- [ a, b, c, d, e ] sp [ 1, 2, 3, 4, 5 ] sj L.

L = [a + 1,b + 2,c + 3,d + 4,e + 5];

no
| ?- [ 1, 2 ] sp [ 1 ] sj L.

no

RJEŠENJE:
:-op(400,xfx,sp).
:-op(500,xfx,sj).

[X] sp [Y] sj L:-L=[X+Y].
[X|R1] sp [Y|R2] sj L:-R1 sp R2 sj L1, L=[X+Y|L1].
1.
Implementirajte kontekstualno slobodnu gramatiku koja će biti u stanju kreirati stablo sintakse za izraze for petlje oblika:

for( inicijalizacija; uvijet; inkrement ) {
naredba1;
naredba2;
...
naredbaN;
}

Primjer korištenja:

| ?- for( S, [ 'for', '(', 'i = 0', ';', 'i < 10', ';', 'i++', ')', '{', 'a++', 'b = i / a', 'b--', '}' ], [] ).

S = for(inicijalizacija(i = 0),uvjet(i < 10),inkrement(i++),naredbe([a++,b = i / a,b--]));

2.
Implementirajte predikat izvuci_podniz/1 koji će sa adrese

http://arka.foi.hr/~mschatten/lp/k2lp.html

povući HTML dokument, te od zadanog paragrafa izvući podniz od 15. do 37. znaka.

Primjer korištenja:

| ?- izvuci_podniz( R ).

R = položit ću kolokvij

/*
Implementirajte infiksne operatore '+' i 'je' koji će omogućiti spajanje proizvoljnih atomarnih elemenata u listu. Pri implementaciji se smiju koristiti ugrađeni predikati.

Primjeri korištenja:

| ?- a + 1 je X.

X = [a,1];

no
| ?- a + b + d + 4 je Y.

Y = [a,b,d,4];

no
| ?- a + f(1) + 3 je Z.

no


*/

:- op( 500, xfy, + ).
:- op( 600, xfx, je ).

X + Y je [ X, Y ] :-
  atomic( X ),
  atomic( Y ).

X + Y je [ X | Z ] :-
  Y je Z,
  compound( Y ),
  atomic( X ).

/*
Bez korištenja ugrađenih predikata implementirajte predikat veca/3 koji će usporediti dvije liste (prva dva argumenta) te uz treći argument vezati vrijednost 'istina', ako je prva lista duža od druge, odnosno vrijednost 'laz' u suprotnom.

Primjeri korištenja:

| ?- veca( [a,b,c], [1,2], X ).

X = istina;

no
| ?- veca( [a,b], [1,2,3], X ).

X = laz;

no
| ?- veca( [], [], X ).

X = laz;

no

*/

veca( [ _ | _ ], [], istina ).
veca( [], _, laz ).
veca( [ _ | R1 ], [ _ | R2 ], X ) :-
  veca( R1, R2, X ).

/*
Neka je zadana baza činjenica kao što slijedi:

osoba( ivek, 1990 ).
osoba( joza, 1991 ).
osoba( bara, 1989 ).
osoba( stef, 1992 ).
osoba( stefica, 1994 ).

Implementirajte predikat godine/1 koji će uz svoj argument vezati listu osoba i odgovarajućih starosti oblika osoba(ime, starost).

Primjeri korištenja:

| ?- godine(L).

L = [osoba(bara,23),osoba(ivek,22),osoba(joza,21),osoba(stef,20),osoba(stefica,18)]

yes

 */

osoba( ivek, 1990 ).
osoba( joza, 1991 ).
osoba( bara, 1989 ).
osoba( stef, 1992 ).
osoba( stefica, 1994 ).

starost( X, Y ) :-
  osoba( X, Z ),
  Y is 2012 - Z.

godine( L ) :-
  setof( osoba(X,Y), starost(X,Y), L ).

/*
Bez korištenja ugrađenih operatora implemetirajte predikat zadnji/2 koji će za prvi argument primati listu, a uz drugi vezati zadnji element te liste umanjen za jedan.

Primjer korištenja

| ?- zadnji( [4,2,3,1,3], X ).

X = 2;

 */

zadnji( [ X ], Y ) :-
  Y is X - 1.
zadnji( [ _ | R ], X ) :-
  zadnji( R, X ).

/*
 Implementirajte infiksne operatore + i je koji omogućiti konkatenaciju (spajanje) lista. Dopušteno je korištenje ugrađenih predikata, npr. putem direktive:

?- import append/3 from lists.

 Primjeri korištenja:

| ?- [1,2,3] + [4,5,6] je L.

L = [1,2,3,4,5,6];

no
| ?- [1,2] + [3,4] + [5,6] + [7,8] je L.

L = [1,2,3,4,5,6,7,8];

 */

:- op( 500, xfy, + ).
:- op( 600, xfx, je ).

?- import append/3 from lists.
?- import is_list/1 from lists.

X + Y je Z :-
  is_list( Y ),
  append( X, Y, Z ).

X + Y je Z :-
  not( is_list( Y ) ),
  Y je T,
  X + T je Z.

 /*
  Neka je zadana baza činjenica kao što slijedi (jednostavni usmjereni graf):

 put(a, b).
 put(b, c).
 put(b, d).
 put(c, e).
 put(d, e).
 put(e, f).

 Bez korištenja ugrađenih predikata omplementirajte predikat putanja/3 koji će biti zadovoljen ako su prva dva argumenta čvorovi, a treći lista koja predstavlja putanju između ta dva čvora.

 Primjeri korištenja:

 | ?- putanja(a, f, P).

P = [a,b,c,e,f];

P = [a,b,d,e,f];

no
| ?- putanja(b, C, P).

C = c
P = [b,c];

C = d
P = [b,d];

C = e
P = [b,c,e];

C = f
P = [b,c,e,f];

C = e
P = [b,d,e];

C = f
P = [b,d,e,f];

no

  */

 put(a, b).
 put(b, c).
 put(b, d).
 put(c, e).
 put(d, e).
 put(e, f).

 putanja(X,Y,[X,Y]) :-
  put(X,Y).

 putanja(X,Y,[X|R]) :-
   put(X,Z),
   putanja(Z,Y,R).
`
dionica(a,b,5,130,100).
dionica(a,c,10,50,0).
dionica(b,d,5,130,100).
dionica(b,e,5,130,100).
dionica(c,e,10,50,0).
dionica(c,f,15,80,0).
dionica(e,g,15,80,0).
dionica(d,g,5,130,100).
dionica(g,h,10,50,0).
dionica(g,i,5,130,100).
dionica(f,h,15,80,0).
dionica(h,i,15,80,0).


najkraci_put(T1,T2,[ T1 | T2 ],U):-
	dionica(T1,T2,U,_,_).
najkraci_put(T1,T2,[ T1 | P ],S):-
	dionica(T1,X,U,_,_),
	najkraci_put(X,T2,P,U1),
	S is U + U1.

a1:vozilo[boja->plava,godina_proizvodnje->2005].
a2:vozilo[boja->zuta,godina_proizvodnje->1977].
a3:vozilo[boja->zelena,godina_proizvodnje->1980].
a4:vozilo[boja->crvena,godina_proizvodnje->2013].
a5:vozilo[boja->zuta,godina_proizvodnje->2014].
a6:vozilo[boja->plava,godina_proizvodnje->2002].
a7:vozilo[boja->zelena,godina_proizvodnje->1990].
a8:vozilo[boja->crvena,godina_proizvodnje->2003].




?vozilo[je_oldtimer(?sada)->?je_oldtimer]:-?vozilo[godina_proizvodnje->?godina_proizvodnje],
?je_oldtimer \is ?sada-?godina_proizvodnje.

?x[je_oldtimer]:-?x:vozilo[je_oldtimer(2015)->?je_oldtimer], ?je_oldtimer>30.


?x[opis->?o]:-?x:vozilo[boja->?o].

vozila_prema_rasponu_godina (?x, ?y, ?v) :-
	?v[godina_proizvodnje->?v1],
	?prva \is ?x, ?druga \is ?y,
	?v1>?prva, ?v1<?druga


?r:rijecnik[%dodaj(?k,?v)]:-not(?r[?k->?_]),t_insert{?r[?k->?v]}.

?r:rijecnik[%brisi(?k)]:-t_delete{?r[?k->?_]}.

?r:rijecnik[%azuriraj(?k,?v)]:-?r[%brisi(?k)],?r[%dodaj(?k,?v)].

?r:rijecnik[%prikazi(?x)]:-?x=collectset{?z | ?r[?k->?v], ?z=r(?k->?v)}.

a:cvor[brid->{b,c,d}].
b:cvor[brid->{c,e}].
c:cvor[brid->{e,d}].
d:cvor[brid->f].
e:cvor[brid->f].
F:cvor.

?c:cvor[put->?x]:-?c[brid->?x].
?c:cvor[put->?x]:-?c[brid->?y],?y[put->?x].

?c:cvor[duljina(?x)->1]:-?c[brid->?x].
?c:cvor[duljina(?x)->?d]:-?c[brid->?y],?y[duljina(?x)->?d1],?d is ?d1+1.

obojeni_cvor::cvor.
x:obojeni_cvor[boja->zuta, brid->a].
y:obojeni_cvor[boja->zelena, brid->b].
z:obojeni_cvor[boja->zelena, brid->c].

?c:cvor[put2->?x]:-?c[brid->?x],not(?c:obojeni_cvor),not(?x:obojeni_cvor).
?c:cvor[put2->?x]:-?c[brid->?y],?y[put2->?x],not(?c:obojeni_cvor),not(?x:obojeni_cvor),not(?y:obojeni_cvor).


Zadan je xml dokument na sljedecoj adresi: http://arka.foi.hr/~mschatten/lp/rok.xml
Potrebno je implementirati predikat rok/5 koji iz zadanog dokumenta izvlaci id, kolegij, datum, vrijeme i
dvoranu roka. Pri tome je dopusteno koristiti ugradene predikate.
Primjer koristenja:
j ?􀀀 rok ( I , K, D, V, Dv ) .
I = LP1
K = Logi c ko p r o g r ami r a n j e
D = 2014􀀀02􀀀11
V = 16:00
Dv = D5 ;
I = TBP1
K = Te o r i j a baza podataka
D = 2014􀀀02􀀀12
V = 16:00
Dv = D2 ;
I = VAS1
K = Vi s e a g e n t n i s u s t a v i
D = 2014􀀀02􀀀12
V = 16:00
Dv = D2 ;
I = FOBP1
K = F i z i c ko o b l i k o v a n j e baza podataka
D = 2014􀀀02􀀀11
V = 16:00
Dv = D5 ;


:- import load_xml_structure/3 from sgml.
:- import parse_xpath/4 from xpath.
:- import ith/3 from basics.

rok( Id, Kolegij, Datum, Vrijeme, Dvorana ) :-
	XmlSource = url('http://arka.foi.hr/~mschatten/lp/rok.xml'),
	parse_xpath( XmlSource, '/rokovi/rok/id', Ids, [] ),
    parse_xpath( XmlSource, '/rokovi/rok/kolegij', Kolegiji, [] ),
    parse_xpath( XmlSource, '/rokovi/rok/datum', Datumi, [] ),
    parse_xpath( XmlSource, '/rokovi/rok/vrijeme', Vremena, [] ),
    parse_xpath( XmlSource, '/rokovi/rok/dvorana', Dvorane, [] ),
    dohvati_info(
    	Ids, Kolegiji, Datumi, Vremena, Dvorane,
    	Id, Kolegij, Datum, Vrijeme, Dvorana
    ).

get_element( element( _, _, [ X ] ), X ).

dohvati_info( Ids, Kolegiji, Datumi, Vremena, Dvorane,
	Id, Kolegij, Datum, Vrijeme, Dvorana ) :-

    load_xml_structure( string( Ids ), Id_struct, _ ),
    load_xml_structure( string( Kolegiji ), Kolegij_struct, _ ),
    load_xml_structure( string( Datumi ), Datum_struct, _ ),
    load_xml_structure( string( Vremena ), Vrijeme_struct, _ ),
    load_xml_structure( string( Dvorane ), Dvorana_struct, _ ),

    ith( I, Id_struct, Id_elem ),
    ith( I, Kolegij_struct, Kolegij_elem ),
    ith( I, Datum_struct, Datum_elem ),
    ith( I, Vrijeme_struct, Vrijeme_elem ),
    ith( I, Dvorana_struct, Dvorana_elem ),

    get_element( Id_elem, Id ),
    get_element( Kolegij_elem, Kolegij ),
    get_element( Datum_elem, Datum ),
    get_element( Vrijeme_elem, Vrijeme ),
    get_element( Dvorana_elem, Dvorana ).

Rjesenje prethodnog zadatka pohranite u datoteku dohvat.P te ju koristite kao modul unutar
ora-2
stroja. Potrebno je implementirati klasu rok koja sadrzi atribute kolegij, datum, vrijeme i dvorana.

Implementirajte predikat rokovi prema dvoranama/2 koji ce uz svoje parametre vezati dvorane te
odgovarajuce liste rokova koji se odrzavaju u toj dvorani.

?- [dohvat].

load_rokovi :-
	rok( ?id, ?kolegij, ?datum, ?vrijeme, ?dvorana )@_prolog,
	insert { ?id : rok [
		kolegij -> ?kolegij,
		datum -> ?datum,
		vrijeme -> ?vrijeme,
		dvorana -> ?dvorana
	] }.
?- load_rokovi.

rokovi_prema_dvoranama( ?dvorana, ?kolegiji ) :-
	?_ : rok [ dvorana -> ?dvorana ],
	?kolegiji = setof { ?_id | ?_id : rok [ dvorana -> ?dvorana ] }.

rokovi_prema_datumima( ?datum, ?vrijeme, ?rokovi ) :-
	?_ : rok [ datum -> ?datum, vrijeme -> ?vrijeme ],
	?rokovi = setof { ?_id | ?_id : rok [ datum -> ?datum, vrijeme -> ?vrijeme ] }.



:-import load_xml_structure/3 from sgml.
:-import parse_xpath/4 from xpath.
:-import ith/3 from basics.
dio( sifra, naziv):-
	XmlSource = url('http://arka.foi.hr/~mschatten/lp/djelovi.xml'),
	parse_xpath(XmlSource, '/djelovi/dio/sifra',S,[]),
	parse_xpath(XmlSource, '/djelovi/dio/naziv', N, []),
	dohvati(S, N, sifra, naziv).
get_element( element( _, _, [ X ] ), X ).
dohvati(S,N,sifra,naziv):-
	load_xml_structure( string( S ), sifra_struct, _ ),
	load_xml_structure( string( N ), naziv_struct, _ ),

	ith( S, sifra_struct, sifra_elem ),
	ith( N, naziv_struct, naziv_elem ),

	get_element( sifra_elem, sifra ),
	get_element( naziv_elem, naziv ).

ima(naziv):-
	XmlSource = url('http://arka.foi.hr/~mschatten/lp/djelovi.xml'),
	parse_xpath(XmlSource, '/djelovi/dio/sastav',sastavS,[]),
	parse_xpath(XmlSource, '/djelovi/dio/naziv', N, []),
	skini(sastavS, N, naziv).

skini(S,N,naziv):-
	load_xml_structure( string( S ), sastav_struct, _ ),
	load_xml_structure( string( N ), naziv_struct, _ ),

	ith( S, sastav_struct, sastav_elem ),
	ith( N, naziv_struct, naziv_elem ),


	sastav is 0 -> !;true.

komponenta(naziv,popis):-
	ima(naziv), ispis(popis, naziv).
ispis(popis,naziv):-
		XmlSource = url('http://arka.foi.hr/~mschatten/lp/djelovi.xml'),
	parse_xpath(XmlSource, '/djelovi/dio/',S,[]),
	parse_xpath(XmlSource, '/djelovi/dio/naziv', N, []),
	dohvati(S, N, sifra, naziv).
a : cvor [ brid -> { b, c, d } ].
b : cvor [ brid -> { c, e } ].
c : cvor [ brid -> { e, d } ].
d : cvor [ brid -> f ].
e : cvor [ brid -> f ].
f : cvor.

// 1) Implementirajte metodu put/0 klase cvor koja vraća sve čvorove kojima je
// trenutni čvor povezan usmjerenom putanjom. (2 boda)
?_n : cvor [ put -> ?x ] :-
    ?_n [ brid -> ?x ].
?_n : cvor [ put -> ?x ] :-
    ?_n [ brid -> ?_m ],
    ?_m [ put -> ?x ].

// 2) Implementirajte metodu duljina/1 klase cvor koja za primljeni čvor vraća
//    sve udaljenosti od trenutnog čvora. (2 boda)
?_n : cvor [ duljina( ?_n ) -> 0 ].
?_n : cvor [ duljina( ?_tn ) -> 1 ] :-
    ?_n [ brid -> ?_tn ].
?_n : cvor [ duljina( ?_tn ) -> ?d ] :-
    ?_n [ brid -> ?_m ],
    ?_m [ duljina( ?_tn ) -> ?_y ],
    ?d is ?_y + 1.

// 3) Implementirajte klasu obojeni cvor koja naslijeđuje iz klase cvor te ima
//    dodatni atribut boja. Dodajte tri obojena čvora (x, y, z) koji imaju boje
//    žuta, plava i zelena i imaju bridove k čvorovima a, b i c respektivno.
//    (3 boda)
obojeni_cvor :: cvor [
    boja => string
].
x : obojeni_cvor [ boja -> zuta, brid -> a ].
y : obojeni_cvor [ boja -> plava, brid -> b ].
z : obojeni_cvor [ boja -> zelena, brid -> c ].


// 4) Izmjenite metodu put iz prvog zadatka tako da ona vrijedi samo za
//    neobojene čvorove. Novu metodu nazovite put2/0. (3 boda)
?_n : cvor [ put2 -> ?x ] :-
    not(?_n [ boja -> ?_ ]),
    ?_n [ brid -> ?x ].
?_n : cvor [ put2 -> ?x ] :-
    not(?_n [ boja -> ?_ ]),
    ?_n [ brid -> ?_m ],
    ?_m [ put2 -> ?x ].

% 1) Implementrajte predikate pocetak/1 (početni čvor), kraj/1 (završni čvor),
%    boja/2 (boja čvora) i put/2 (veza izmedu dva čvora). (2 boda)
pocetak(1).
kraj(11).

boja(2, crna).
boja(6, crna).
boja(9, crna).
boja(_X, bijela) :-
    not(boja(_X, crna)).

put(1, 2).
put(1, 3).
put(2, 3).
put(3, 4).
put(3, 7).
put(4, 5).
put(4, 6).
put(5, 8).
put(6, 7).
put(6, 8).
put(7, 9).
put(8,10).
put(9,10).
put(9,11).
put(10, 11). % na grafu nije oznacena, ali u rezultatima se pojavljuje

% 2) Implementirajte predikat bijeli_put/2 koji će za dva čvora provjeriti jesu
%    li oba bijela i povezana putem. (2 boda)
bijeli_put(X, Y) :-
    put(X, Y),
    boja(X, bijela),
    boja(Y, bijela).


% 3) Implementirajte predikat bijela_putanja/2 koji će provjeriti postoji li
%    izmedu dva čvora putanja u kojoj su svi među-čvorovi bijeli. (3 boda)
bijela_putanja(X, Y) :-
    bijeli_put(X, Y).
bijela_putanja(X, Y) :-
    bijeli_put(X, Z),
    bijela_putanja(Z, Y).

% 4) Implementirajte predikat bijela_putanja/3 koja će se ponašati isto kao i
%    predikat u predhodnom zadatku uz nadopunu da će u trećem argumentu
%    prikupiti listu elemenata koji su na tom putu. (3 boda)
bijela_putanja(X, X, [ X ]) :-
    boja(X, bijela).
bijela_putanja(X, Y, [ X, Y ]) :-
    bijeli_put(X, Y).
bijela_putanja(X, Y, [ X | Putanja ]) :-
    bijeli_put(X, Z),
    bijela_putanja(Z, Y, Putanja).

?- [s>>s1].
?- [s>>s2].

?- insert { B[ k->s1 ]@s1 }.
?- delete { I(p1)@s1 }.


percipira( ?agent, ?svijet, ?svjetovi ) :-
	?svjetovi = setof { ?_vidi | ?agent[ k->?_vidi ]@?svijet }.


vrijedi_u_svjetovima( ?_, [] ).
vrijedi_u_svjetovima( ?propozicija, [ ?svijet | ?r ] ) :-
	I( ?propozicija )@?svijet,
	vrijedi_u_svjetovima( ?propozicija, ?r ).

zna( ?agent, ?propozicija, ?svijet ) :-
	percipira( ?agent, ?svijet, ?_svjetovi ),
	vrijedi_u_svjetovima( ?propozicija, ?_svjetovi ).

I(p1).
I(p2).

A[ k->s1, k->s2 ].
B[ k->s2 ].


hodnik [ vrata -> 'dnevni boravak', vrata -> 'spavaca soba' ].
'spavaca soba' [ vrata -> kupaona ].
'dnevni boravak' [ vrata -> kuhinja ].
kuhinja [ sadrzi -> pizza ].
igrac [ pozicija -> hodnik ].

// 1) Potrebno je implementirati pravilo po kojem će vrijediti da ako iz jedne
//    sobe postoje vrata u drugu, tada postoje i vrata iz druge u prvu. (2 boda)
?prostorija [ vrata -> ?soba ] :-
    ?soba [ vrata -> ?prostorija ].

// 2) Potrebno je implementirati predikat put/2 koji će provjeravati postoji li
//    izmedu dvije sobe put. (2 boda)
put(?soba1, ?soba2) :-
    ?soba1 [ vrata -> ?soba2 ].
put(?soba1, ?soba2) :-
    ?soba1 [ vrata -> ?soba3 ],
    put(?soba3, ?soba2).

// 3) Potrebno je implementirati metodu idi/1 objekta igrač koja će provjeriti
//    postoji li za igrača put u zadanu sobu te promijeniti njegovu poziciju.
//    (3 boda)
igrac [ idi(?soba) ] :-
    igrac [ pozicija -> ?trenutna ],
    put(?trenutna, ?soba),
    delete { igrac [ pozicija -> ?trenutna] },
    insert { igrac [ pozicija -> ?soba ] }.

// 4) Potrebno je implementirati metodu uzmi/1 objekta igrac koja će provjeriti
//    nalazi li se zadana stvar u trenutnoj sobi igrača, ukloniti stvar iz sobe,
//    te igraču pridodati atribut ima čija vrijednost će biti zadana stvar.
//    (3 boda)
igrac [ uzmi(?predmet) ] :-
    igrac [ pozicija -> ?trenutna ],
    ?trenutna [ sadrzi -> ?predmet ],
    igrac [ ima -> ?stari_predmet ],
    delete { igrac [ ima -> ?stari_predmet ] },
    delete { ?trenutna [ sadrzi -> ?predmet ] },
    insert { igrac [ ima -> ?predmet ] }.
igrac [ uzmi(?predmet) ] :-
    igrac [ pozicija -> ?trenutna ],
    ?trenutna [ sadrzi -> ?predmet ],
    delete { ?trenutna [ sadrzi -> ?predmet ] },
    insert { igrac [ ima -> ?predmet] }.

Zadana je baza znanja:
a : cvor [b r i d −>{b, c, d } ].
b : cvor [b r i d −>{c, e } ].
c : cvor [b r i d −>{e, d } ].
d : cvor [b r i d −>f].
e : cvor [b r i d −>f].
f : cvor .
________________________________________
Implementirajte metodu put/0 klase cvor koja vraca sve cvorove kojima je trenutni cvor povezan usmjerenom putanjom.
Primjeri korištenja:
flora2 ?− c [ put −>?x ] .
?x = d
?x = e
?x = f
3 solution (s) in 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?− a [ put −>?x ] .
?x = b
?x = c
?x = d
?x = e
?x = f
Rj.:
?c:cvor[put->?x]:-?c[brid->?x].
?c:cvor[put->?x]:-?c[brid->?y],?y[put->?x]
________________________________________
Implementirajte metodu duljina/1 klase cvor koja za primljeni cvor vraca sve udaljenosti od trenutnog cvora.
Primjeri koristenja:
flora2 ?− a [ duljina ( c )−>?x ] .
?x = 1
?x = 2
2 solution ( s ) in 0.0040 seconds
Yes
flora2 ?− a [duljina ( e )−>?x ] .
?x = 2
Rj.:
?c:cvor[duljina(?x)->1]:-?c[brid->?x].
?c:cvor[duljina(?x)->?d]:-?c[brid->?y],?y[duljina(?x)->?d1],?d is ?d1+1.
________________________________________
Implementirajte klasu obojeni cvor koja naslijeduje iz klase cvor te ima dodatni atribut boja. Dodajte tri obojena cvora (x, y, z) koji imaju boje zuta, plava i zelena i imaju bridove k cvorovima a, b i c respektivno.
Primjeri koristenja:
flora2 ?− ?C : obojeni_cvor [boja−>?boja ,brid−>? brid] .
?C = x
? boja = zuta
? brid = a
?C = y
? boja = plava
? brid = b
?C = z
? boja = zelena
? brid = c
Rj.:
obojeni_cvor::cvor.
x:obojeni_cvor[boja->zuta, brid->a].
y:obojeni_cvor[boja->zelena, brid->b].
z:obojeni_cvor[boja->zelena, brid->c].
________________________________________
Izmjenite metodu put iz prvog zadatka tako da ona vrijedi samo za neobojene cvorove. Novu petodu nazovite put2/0.
Primjeri koristenja:
flora2 ?− x [ put −>?y ] .
?y = a
?y = b
?y = c
?y = d
?y = e
?y = f
6 solution (s) in 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?− x [ put2 −>?y ] .
No
Rj.:
?c:cvor[put2->?x]:-?c[brid->?x],not(?c:obojeni_cvor),not(?x:obojeni_cvor).
?c:cvor[put2->?x]:-?c[brid->?y],?y[put2->?x],not(?c:obojeni_cvor),not(?x:obojeni_cvor),not(?y:obojeni_cvor).



Neka je zadana baza znanja:
zaposlenik::osoba.
kupac::osoba.
menadzer::zaposlenik.
direktor::menadzer.
stefica:kupac.
ivek:zaposlenik.
joza:menadzer.
bara:direktor.
ivek[ placa->100 ].
joza[ placa->200 ].
bara[ placa->300 ].
________________________________________
Implementirajte metodu ukupne_place koja će za zadanu klasu vratiti zbroj svih plaća objekata u toj klasi.
Primjeri korištenja:
flora2 ?- osoba[ ukupne_place->?p ].
?p = 600
1 solution(s) in 0.0100 seconds
Yes
flora2 ?- zaposlenik[ ukupne_place->?p ].
?p = 600
1 solution(s) in 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?- menadzer[ ukupne_place->?p ].
?p = 500
1 solution(s) in 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?- direktor[ ukupne_place->?p ].
?p = 300
1 solution(s) in 0.0000 seconds
Yes
Rj.:
osoba[ukupne_place => integer].
zaposlenik::osoba[placa => integer].
?osoba[ukupne_place -> ?ukupna_placa] :-
?ukupna_placa = sum{? _ g | ? _ :?osoba[placa->?_g]}.
________________________________________
Implementirajte meta-predikat (naziv/funktor predikata je varijabilan) koji će omogućiti vraćanje liste objekata koji su u
klasi zadanom nazivom predikata.
Primjeri korištenja:
flora2 ?- osoba( ?x ).
?x = [bara, ivek, joza, stefica]
1 solution(s) in 0.0100 seconds
Yes
flora2 ?- kupac( ?x ).
?x = [stefica]
1 solution(s) in 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?- zaposlenik( ?x ).
?x = [bara, ivek, joza]
1 solution(s) in 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?- menadzer( ?x ).
?x = [bara, joza]
1 solution(s) in 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?- direktor( ?x ).
?x = [bara]
1 solution(s) in 0.0000 seconds
Yes
Rj.
?predikat(?x) :- ?x = collectset{?_g| ?_g:?predikat}.



Neka je zadana sljedeća baza znanja u F-logici:
Joza:osoba[ roditelj->{ Stef, Bara }, spol->musko ].
Stef:osoba[ roditelj->{ Stefica, Ivek }, spol->musko ].
Bara:osoba[ roditelj->{ Slavek, Marica }, spol->zensko ].
Ivek:osoba[ spol->musko ].
Stefica:osoba[ spol->zensko ].
Slavek:osoba[ spol->musko ].
Marica:osoba[ spol->zensko ].
________________________________________
Implementirajte metode baka i predak za klasu osoba. Primjeri korištenja:
flora2 ?- ?x[ baka->?y ].
?x = Joza
?y = Marica
?x = Joza
?y = Stefica
2 solution(s) in 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?- Joza[ predak->?y ].
?y = Bara
?y = Ivek
?y = Marica
?y = Slavek
?y = Stef
?y = Stefica
6 solution(s) in 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?-
Rj.:
osoba [ roditelj = > osoba, spol = > string, baka = > osoba, predak = > osoba ].
?osoba[baka -> ?baka] :- ?osoba[roditelj->?roditelj], ?roditelj[roditelj->?baka], ?baka[spol->zensko].
?osoba[predak -> ?predak] :- ?osoba[roditelj->?predak].
?osoba[predak -> ?predak] :- ?osoba[predak -> ?x], ?x[roditelj->?predak].
Joza:osoba[ roditelj->{ Stef, Bara }, spol->musko ].
Stef:osoba[ roditelj->{ Stefica, Ivek }, spol->musko ].
Bara:osoba[ roditelj->{ Slavek, Marica }, spol->zensko ].
Ivek:osoba[ spol->musko ].
Stefica:osoba[ spol->zensko ].
Slavek:osoba[ spol->musko ].
Marica:osoba[ spol->zensko ].



Implementirajte sljedeći UML dijagram u F-logici:
http://arka.foi.hr/~mschatten/lp/uml_manageri.png
Metoda podređeni prima naziv odjela i vraća listu podređenih datog menadžera.
Primjerice neka je zadana sljedeća baza znanja:
ivek:zaposlenik[ ime->Ivan, prezime->Presvetli, nadredjeni->bara, odjel->Marketing ].
joza:zaposlenik[ ime->Josip, prezime->Prikratki, nadredjeni->bara, odjel->Marketing ].
bara:menadzer[ ime->Barica, prezime->Jambrek ].
Tada će se program ponašati na sljedeći način:
flora2 ?- bara[ podredjeni( Marketing ) -> ?x ].
?x = [ivek, joza]
1 solution(s) in 0.0000 seconds
Yes
Rj.:
zaposlenik [ ime => _string, prezime => _string, nadredjeni => menadzer, odjel => _string ].
menadzer::zaposlenik[podredjeni(_string)=>zaposlenik].
?menadzer[podredjeni(?odjel)->?podredjeni] :-
?podredjeni = collectset{?_g| ?_g:zaposlenik[nadredjeni->?menadzer, odjel-> ?odjel]}.
ivek:zaposlenik[ ime->Ivan, prezime->Presvetli, nadredjeni->bara, odjel->Marketing ].
joza:zaposlenik[ ime->Josip, prezime->Prikratki, nadredjeni->bara, odjel->Marketing ].
bara:menadzer[ ime->Barica, prezime->Jambrek ].



Neka je zadan modul kuca.flr koji definira objekte koji predstavljaju sobe u kući te trenutnu poziciju igrača.
hodnik[vrata−>’dnevni boravak’, vrata−>’spavaca soba’].
’spavaca soba’[vrata−>kupaona].
’dnevni boravak’ [vrata−>kuhinja].
kuhinja [sadrzi−>pizza].
igrac[pozicija−>hodnik].
________________________________________
1.Potrebno je implementirati pravilo po kojem ́ce vrijediti da ako iz jedne sobe postoje vrata u drugu, tada postoje i vrata iz druge u prvu.
Primjer korištenja:
flora2 ?− kuhinja[vrata−>?soba].
? soba = dnevni boravak
1 solution (s) in 0.0000 seconds
Rj.:
?x[vrata->?soba] :- ?soba[vrata->?x].
________________________________________
2.Potrebno je implementirati predikat put/2 koji ́ce provjeravati je li izmedu dvije sobe postoji put.
Primjer korištenja:
flora2 ?− put(hodnik, ?soba).
? soba = dnevni boravak
? soba = hodnik
? soba = kuhinja
? soba = kupaona
? soba = spavaca soba
5 solution(s) in 0.0000 seconds
Rj.:
put(?x,?soba):-?x[vrata->?soba1],?soba1[vrata->?soba].
put(?x,?soba):-?x[vrata->?soba],?soba[vrata->?soba1],?soba1[vrata->?soba].
________________________________________
3.Potrebno je implementirati metodu idi/1 objekta igrac koja ́ce provjeriti je li za igrača postoji put u zadanu sobu te promijeniti njegovu poziciju.
Primjeri korištenja:
flora2 ?− igrac [idi (kuhinja)].
Elapsed time 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?− igrac [pozicija−>?soba].
? soba = kuhinja
1 solution(s) in 0.0000 seconds
Rj.:
?i[idi(?soba)]:-?i[pozicija->?poz], ?poz[vrata->?soba], ?soba[vrata->?poz], delete{?i[pozicija->?poz]}, insert{?i[pozicija->?soba]},
refresh{?i[pozicija->?soba]}, ?i[pozicija->?soba].
________________________________________
4.Potrebno je implementirati metodu uzmi/1 objekta igrac koja ́ce provjeriti je li se zadana stvar nalazi u trenutnoj sobi igrača, ukloniti stvar iz sobe, te igraču pridodati atribut ima čija vrijednost ́ce biti zadana stvar.
Primjeri korištenja:
flora2 ?− igrac [uzmi(pizza)].
Elapsed time 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?− igrac [ima−>?stvar].
?stvar = pizza
1 solution(s) in 0.0000 seconds
Yes
flora2 ?− kuhinja [sadrzi−>?stvar].
No
Rj.:
?i[uzmi(?stvar)] :- ?i[pozicija->?poz], ?poz[sadrzi->?stvar], delete{?poz[sadrzi->?stvar]}, insert{?i[ima->?stvar]}, refresh{?i[ima->?stvar]}, ?i[ima->?stvar].


Zadana je baza znaja o automobilima:
a1:vozilo[boja->plava,godina_proizvodnje->2005].
a2:vozilo[boja->zuta,godina_proizvodnje->1977].
a3:vozilo[boja->zelena,godina_proizvodnje->1980].
a4:vozilo[boja->crvena,godina_proizvodnje->2013].
a5:vozilo[boja->zuta,godina_proizvodnje->2014].
a6:vozilo[boja->plava,godina_proizvodnje->2002].
a7:vozilo[boja->zelena,godina_proizvodnje->1990].
a8:vozilo[boja->crvena,godina_proizvodnje->2003].
________________________________________
1.	Potrebno je implementirati atribut je_oldtimer klase vozilo koji pokazuje je li neko vozilo starije od 30godina.
Primjer korištenja:
?x[je_oldtimer].
?x=a2
?x=a3.
?vozilo[je_oldtimer(?sada)->?je_oldtimer]:-?vozilo[godina_proizvodnje->?godina_proizvodnje],
?je_oldtimer \is ?sada-?godina_proizvodnje.
?x[je_oldtimer]:-?x:vozilo[je_oldtimer(2015)->?je_oldtimer], ?je_oldtimer>30.
________________________________________
2.Potrebno je implementirati atribut opis koji se izračunava na temelju atributa boja i to tako da se makne zadnje slovo vrijednosti atributa i doda nastavak o_vozilo. Pri implementaciji se smiju koristiti moduli.
Primjeri korištenja:
?x[opis->?o].
?x=a1
?o=plavo_vozilo
?x=a2
?o=zuto_vozilo
?x=a3
?o=zeleno_vozilo
?x=a4
?o=crveno_vozilo
..
?x[opis->?o]:-?x:vozilo[boja->?o].
????????
________________________________________
3.Potrebno je implementirati predikat vozila_prema_rasponu_godina/3 koji će za prva 2 argumenta primati godine te uz zadnji argument vezati ona vozila koja su proizvedena u zadanom rasponu.
Primjeri korištenja:
vozila_prema_rasponu_godina(2000,2015,?v).
?v=a1
?v=a4
?v=a5
?v=a6
?v=a8
vozila_prema_rasponu_godina(?x,?y,?v):-?v[godina_proizvodnje->?v1], ?prva \is ?x, ?druga \is ?y, ?v1>?prva, ?v1<?druga.
________________________________________
4.Potrebno implementirati predikat vozila_po_boji/2 koji će agregirati vozila i njihove godine proizvodnje u listu čiji su elementi oblika v(vozilo,godina) i grupirati ih prema boji.
Primjeri korištenja:
vozila_po_boji(plava,?v).
?v=[v(a1,2005),v(a6,2002)]
vozila_po_boji(?_boja,?v):-?v=collectset{?v[?_boja]|?v:vozilo[boja->?_boja]}.


Potrebno je implementirati apstraktni tip podataka rjeˇcnik (asocijativni niz) u Flori-2. Obratite pozornost na to
da akcije ažuriranja trebaju biti transakcijske, kako bi se izbjegli neˇzeljeni rezultati (koriˇstenje prefiksa ’%’ kod metoda
objekta i metoda aˇzuriranja s prefiksom ’t ’).
1.	(2 boda) Implementirajte metodu dodaj/2 koja ́ce primati dva parametra (ključ i vrijednost) i dodavati odgo-
varaju ́ce vrijednosti u rijeˇcnik.
Primjeri koriˇstenja:
f l o r a 2 ?− i n s e r t { a : r j e c n i k } .
f l o r a 2 ?− a [ %d o d a j ( 1 , 2 ) ] .
Elapsed time 0.0000 seconds
Yes
f l o r a 2 ?− a [ ? x−>?y ] .
?x = 1
?y = 2
f l o r a 2 ?− a [ %d o d a j ( 1 , 3 ) ] .
No
f l o r a 2 ?− a [ ? x−>?y ] .
?x = 1
?y = 2
1 s o l u t i o n ( s ) in 0.0000 seconds
Yes
f l o r a 2 ?− a [ %d o d a j ( 2 , 3 ) ] .
1Elapsed time 0.0000 seconds
Yes
f l o r a 2 ?− a [ ? x−>?y ] .
?x = 1
?y = 2
?x = 2
?y = 3
2 s o l u t i o n ( s ) in 0.0000 seconds
Yes
Rješenje:
?r:rjecnik[%dodaj(?k,?v)]:-?r[not(?k->?_)],t_insert{?r[?k->?v]}.
________________________________________
1.	(2 boda) Implementirajte metodu brisi/1 koja ́ce primati kljuˇc rijeˇcnika i obrisati vrijednost pod zadanim kljuˇcem.
Primjeri koriˇstenja:
f l o r a 2 ?− a [ %b r i s i ( 2 ) ] .
Elapsed time 0.0000 seconds
Yes
f l o r a 2 ?− a [ ? x−>?y ] .
?x = 1
?y = 2
Rješenje:
?r:rijecnik[%brisi(?k)]:-t_delete{?r[?k->?_]}.
________________________________________
1.	(3 boda) Implementirajte metodu azuriraj/2 koja ́ce primati postoje ́ci kljuˇci za njega promijeniti trenutnu
vrijednost na prosljedenu.
Primjeri koriˇstenja:
f l o r a 2 ?− a [ %a z u r i r a j ( 1 , 3 ) ] .
Elapsed time 0.0000 seconds
Yes
f l o r a 2 ?− a [ ? x−>?y ] .
?x = 1
?y = 3
1 s o l u t i o n ( s ) in 0.0040 seconds
Yes
f l o r a 2 ?− a [ %a z u r i r a j ( 2 , 3 ) ] .
No
2f l o r a 2 ?− a [ ? x−>?y ] .
?x = 1
?y = 3
Rješenje:
?r:rijecnik[%azuriraj(?k,?v)]:-?r[%brisi(?k)],?r[%dodaj(?k,?v)].
________________________________________
1.	(3 boda) Implementirajte metodu prikazi/1 koja ́ce prikazati sadrˇzaj rjeˇcnika.
Primjeri koriˇstenja:
f l o r a 2 ?− a [ %p r i k a z i ( ? x ) ] .
?x = [ r (1 ,2)]
1 s o l u t i o n ( s ) in 0.0040 seconds
Yes
f l o r a 2 ?− a [ %d o d a j ( 3 , 4 ) ] .
Elapsed time 0.0000 seconds
Yes
f l o r a 2 ?− a [ %p r i k a z i ( ? x ) ] .
?x = [ r (1 ,2) , r (3 ,4)]
Rješenje:
?r:rijecnik[%prikazi(?x)]:-?x=collectset{?z | ?r[?k->?v], ?z=r(?k->?v)}.


Neka je zadan modul s.flr koji daje interpretaciju za odredeni svijet (relacija I ) te de
niciju mogucnosnih relacija za agente A i B (relacija k).
I ( p1 ) .
I ( p2 ) .
A[ k􀀀>s1 , k􀀀>s2 ] .
B[ k􀀀>s2 ] .
Logicki naziv modula u koji ce se ucitati modul s.flr predstavljat ce naziv svijeta u kojem on vrijedi. Konkretno, ako se modul ucita u logicki modul s1, to znaci da u svijetu s1 vrijede propozicije p1 i p2, da agent A u svijetu s1 percipira svijetove s1 i s2, a agent B u svijetu s1 percipira svijet s2. Vas zadatak odnosi se na implementaciju
logickog programa za rezoniranje u Kripkeovim strukturama.
1.Potrebno je implementirati modul agenti.flr te pri pokretanju modula dva puta ucitati modul s.flr jednom u logicki modul s1, a drugi put u logicki modul s2.
Primjer koristenja:
f l o r a 2 ?􀀀 [ a g e n t i ] .
. . . u c i t a v a n j e modula . . .
Yes
f l o r a 2 ?􀀀 A[ k􀀀>? v i d i ]@?u .
? v i d i = s1
?u = s1
? v i d i = s1
?u = s2
? v i d i = s2
?u = s1
? v i d i = s2
?u = s2
Rješenje:
?- [s>>s1].
?- [s>>s2].
________________________________________
1.	Potrebno je azurirati bazu znanja tako da se u logicki modul s1 doda cinjenica:
B[ k􀀀>s1 ] .
te obrise cinjenica (iz istog modula s1):
I ( p1 ) .
Rješenje:
?- insert { B[ k->s1 ]@s1 }.
?- delete { I(p1)@s1 }.
Oba azuriranja treba provesti pri pokretanju glavnog modula agenti.flr
Primjeri koristenja:
fl o r a 2 ?􀀀 [ a g e n t i ] .
. . . u c i t a v a n j e modula . . .
Yes
f l o r a 2 ?􀀀 B[ k􀀀>? v i d i ]@?u .
? v i d i = s1
?u = s1
? v i d i = s2
?u = s1
? v i d i = s2
?u = s2
f l o r a 2 ?􀀀 I (? v r i j e d i )@?u .
? v r i j e d i = p1
?u = s2
? v r i j e d i = p2
?u = s1
? v r i j e d i = p2
?u = s2
________________________________________
1.	Potrebno je implementirati predikat percipira( ?agent, ?svijet, ?svijetovi ) koji ce za zadanog agenta
i zadani svijet uz varijablu ?svijetovi vezati listu svih svijetova koje agent percipira putem svoje mogucnosne
relacije k u zadanom svijetu.
Primjeri koristenja:
f l o r a 2 ?􀀀 p e r c i p i r a ( A, s1 , ? s ) .
? s = [ s1 , s2 ]
f l o r a 2 ?􀀀 p e r c i p i r a ( B, s2 , ? s ) .
? s = [ s2 ]
Rješenje:
percipira( ?agent, ?svijet, ?svjetovi ) :-
?svjetovi = setof { ?_vidi | ?agent[ k->?_vidi ]@?svijet }.
________________________________________
1.	Potrebno je implementirati predikat zna( ?agent, ?propozicija, ?svijet ) koji ce za zadanog agenta,
zadanu propoziciju i zadani svijet provjeriti je li agent zna propoziciju u tom svijetu. (Agent zna propoziciju p
akko ne postoji niti jedan svijet koji agent percipira, a da u njemu p ne vrijedi).
Primjeri koristenja:
fl o r a 2 ?􀀀 zna ( A, p1 , s1 ) .
No
f l o r a 2 ?􀀀 zna ( A, p2 , s2 ) .
El aps ed time 0.0000 s e c onds
Yes
Rješenje:
vrijedi_u_svjetovima( ?_, [] ).
vrijedi_u_svjetovima( ?propozicija, [ ?svijet | ?r ] ) :-
I( ?propozicija )@?svijet,
vrijedi_u_svjetovima( ?propozicija, ?r ).
zna( ?agent, ?propozicija, ?svijet ) :-
percipira( ?agent, ?svijet, ?_svjetovi ),
vrijedi_u_svjetovima( ?propozicija, ?_svjetovi ).


Neka je zadan usmjereni graf kao na slici:
Predikat veza/2 koji ce upjevati ako postoji veza od cvora zadanog u prvom parametru do cvora
zadanog u drugom parametru.
Primjeri koristenja:
v e za ( a , X ) .
X = b ;
X = c ;
no
j ?􀀀 v e za ( Y, h ) .
Y = f ;
Y = g ;
no
j ?􀀀
Rješenje:
veza(a, b).
veza(a, c).
veza(b, d).
veza(b, c).
veza(c, e).
veza(c, f).
veza(d, g).
veza(e, d).
veza(e, g).
veza(f, h).
veza(g, h).
________________________________________
2.Predikat putanja/2 koji ce provjeravati je li postoji usmjerena putanja izmedu cvorova. Primjeri
koristenja:
p u t a n j a ( d , X ) .
X = g;
X = h ;
no
j ?􀀀 p u t a n j a ( c , X ) .
X = e ;
X = f ;
X = d ;
X = g ;
X = g ;
X = h ;
X = h ;
X = h ;
Rješenje:
putanja(A, B) :-
veza(A, B).
putanja(A, B) :-
veza(A, C),
putanja(C, B).
________________________________________
1.	Predikat dostupno/2 koji ce vracati listu onih cvorova koji su dostupni iz zadanog cvora. Primjeri
koristenja
?􀀀 dos tupno ( c , L ) .
L = [ d , e , f , g , h ] ;
Rješenje:
dostupno(A, L) :-
setof(_B, putanja(A, _B), L).
________________________________________
1.	Predikat put od do/3 koji ce za zadane cvorove u listi vratiti putanju izmedu njih, ako ona postoji.
Radi mogucnoti beskonacne petlje, tablirajte predikat direktivom
:􀀀 t a b l e put od do / 3.
Primjeri korištenja:
put od do ( a , d , P ) .
P = [ a , c , e , d ] ;
P = [ a , b , d ] ;
P = [ a , b , c , e , d ] ;
Rješenje:
put_od_do(A, A, [A]).
put_od_do(A, B, [A, B]) :-
veza(A, B).
put_od_do(A, B, [A | Put]) :-
veza(A, C),
put_od_do(C, B, Put).
:- table put_od_do/3.


Neka je zadan obojeni, usmjereni graf s naznacenim pocetkom (cvor 1) i krajem (cvor 11) kao na slici:
1.Implementrajte predikate pocetak/1 (pocetni cvor), kraj/1 (zavrsni cvor), boja/2 (boja cvora) i put/2
(veza izmedu dva cvora) koji ce imati sljedece ponasanje:
?􀀀 poc e t ak ( P ) , k r a j ( K ) .
P = 1
K = 1 1 ;
no
j ?􀀀 bo j a ( 1 , X ) .
X = b i j e l a
y e s
j ?􀀀 bo j a ( 2 , X ) .
X = c rna
y e s
j ?􀀀 put ( 9 , X ) .
X = 1 0 ;
X = 1 1 ;
Rješenje:
boja(2, crna).
boja(6, crna).
boja(9, crna).
boja(_X, bijela) :-
not(boja(_X, crna)).
put(1, 2).
put(1, 3).
put(2, 3).
put(3, 4).
put(3, 7).
put(4, 5).
put(4, 6).
put(5, 8).
put(6, 7).
put(6, 8).
put(7, 9).
put(8,10).
put(9,10).
put(9,11).
put(10, 11).
________________________________________
1.	Implementirajte predikat bijeli put/2 koji ce za dva cvora provjeriti jesu li oba bijela i povezana
putem. Primjer koristenja:
?􀀀 b i j e l i p u t ( X, Y ) .
X = 1
Y = 3 ;
X = 3
Y = 4 ;
X = 3
Y = 7 ;
X = 4
Y = 5 ;
X = 5
Y = 8 ;
X = 8
Y = 1 0 ;
X = 10
Y = 1 1 ;
Rješenje:
bijeli_put(X, Y) :-
put(X, Y),
boja(X, bijela),
boja(Y, bijela).
________________________________________
1.	Implementirajte predikat bijela_putanja/2 koji će provjeriti postoji li
izmedu dva čvora putanja u kojoj su svi među-čvorovi bijeli.
Primjeri korištenja:
?􀀀 b i j e l a p u t a n j a ( 1 , X ) .
X = 3 ;
X = 4 ;
X = 7 ;
X = 5 ;
X = 8 ;
X = 1 0 ;
X = 1 1 ;
Rješnjje:
bijela_putanja(X, Y) :-
bijeli_put(X, Y).
bijela_putanja(X, Y) :-
bijeli_put(X, Z),
bijela_putanja(Z, Y).
________________________________________
4.Implementirajte predikat bijela putranja/3 koja ce se ponasati isto kao i predikat u predhodnom
zadatku uz nadopunu da ce u trecem argumentu prikupiti listu elemenata koji su na tom putu. Primjeri
koristenja:
b i j e l a p u t a n j a ( 1 , 11 , P ) .
P = [ 1 , 3 , 4 , 5 , 8 , 1 0 , 1 1 ]
y e s
j ?􀀀 b i j e l a p u t a n j a ( 7 , 11 , P ) .
no
Rješenje:
bijela_putanja(X, X, [ X ]) :-
boja(X, bijela).
bijela_putanja(X, Y, [ X, Y ]) :-
bijeli_put(X, Y).
bijela_putanja(X, Y, [ X | Putanja ]) :-
bijeli_put(X, Z),
bijela_putanja(Z, Y, Putanja).