SHARE
TWEET

Untitled

a guest Oct 10th, 2019 67 Never
Not a member of Pastebin yet? Sign Up, it unlocks many cool features!
  1. Pravodobnom i ispravnom prvom pomoći daje se najveća šansa unesrećenoj osobi.
  2. Zadaci ove pomoći su:
  3. 1.    Primium nil nocere (najvažnije ne naškoditi).
  4. 2.    Otkloniti uzrok smrti.
  5. 3.    Spriječiti komplikacije.
  6. 4.    Pravilan transport.
  7. Prvi pregled (orjentacijski pregled):
  8. Za nekoliko sekundi ovim pregledom mora se dobiti odgovor o svijesti unesrećenog, prohodnost dišnih putova i samom disanju, pristunosti pulsa, te eventualno prisutnim, jačim krvarenjima.
  9. Ovaj pregled mora biti točan, brz i bez panike.
  10. Stanja koja neposredno ugrožavaju život:
  11. 1.    Besvjesno stanje i druge opasnosti od gušenja.
  12. 2.    Prestanak disanja.
  13. 3.    Prestanak rada srca.
  14. 4.    Jača krvarenja.
  15. Stavljanje unesrećenog u pravilan položaj:
  16. 1.    Bočni položaj (kod besvjesnog stanja, bez sumnje na povredu kralježnice).
  17. 2.    Fiziološki položaj (prilikom ozlijeda udova).
  18. 3.    Povišen/visoki/sjedeći položaj (kod otežanog disanja).
  19. Kardiopulmonalna reanimacija se radi prema određenom planu:
  20. A-    Airway – oslobađanje dišnih putova.
  21. B-    Breathing (disanje) – uspostava disanja.
  22. C-    Circulation (cirkulacija) – uspostava cirkulacija (vanjska masaža srca).
  23. D-    Defibrilacija.
  24. D1- Drugs(lijekovi).
  25. Primjena lijekova u KPRu:
  26. Dvije su osnovne podgrupe lijekova koje se koriste u KPRu:
  27. 1.    Antiaritmici (lijekovi za liječenje nepravilnog ritma rada srca) – Atropin, Ksilokain..
  28. 2.    Vazokonstriktori (lijekovi za suženje krvnih sudova) – Adrenalin, Noradrenalin..
  29. Adrenalin:
  30. -    Hormon je srži nadbubrežne žlijezde.
  31. -    Daje se kod svih oblika srčanog aresta s ciljem povećanja sistoličkog i dijastoličkog tlaka, odnosno postizanjem što bolje perfuzije koronarnih krvnih žila što je i preduvijet uspješnosti KPRa.
  32. -    Ima vazokonstriktorno djelovanje na periferne krvne žile, čime krv kod reanimacije bude usmjeravana prema krvnim žilama srca i mozga.
  33. -    Pojačava rad srca.
  34. -    Olabavljuje glatke mišiće bronha.
  35. -    Preporučuje se u početku dati 1mg, te se ista doza po potrebi ponavlja svako tri do pet minuta za vrijeme reanimacije.
  36. Atropin:
  37. -    Klasničan je parasimpatolitik – blokira rezultate fiziološkog nadražaja parasimpatikusa (parasimpatikus štedi organizam, smiruje ga i rasterećuje).
  38. -    Daje se kod asistolija i aritmija.
  39. -    Stimulira rad srca, otklanja spazme, inhibitor je serekcije..
  40. Ksilokain:
  41. -    Upotrebljava se čisti 2% Ksilokain.
  42. -    Jak je antiaritmik.
  43. -    Daje se uglavnom intravenozno, vrlo polako.
  44. ŠOK:
  45. Šok je patofiziološko stanje organizma s poremećnim staničnim metabolizmom zbog smanjene tkivne perfuzije. To je zapravo nedostatna i prokrvljenost organa važnih za život.
  46. Od klasničnih simptoma šoka javljaju se:
  47. -    Blijeda, vlažna i hladna koža.
  48. -    Tahikardija.
  49. -    Hiperventilacija.
  50. -    Pad krvnog tlaka.
  51. -    Proširene zjenice, odsutan pogled, poremećaj svijesti.
  52. Anafilaktički šok:
  53. Uzrok: Reakcija preosjetljivosti.
  54. Simptomi: opći znaci alergije, cirkulatorni kolaps, pad krvnog tlaka, edem laringsa, dispnea.
  55. Postupci: 1. Položaj na leđima-osigurati prohodnost dišnih putova. 2. Andrenalin (0,5-1,0ml s.c. ili i.m.) 3.Kisik 4. Infuzija kristaloidnih otopina (Ringer) 5. Antihistaminici 6. Aminofilin 7.Kortikosteroidi.
  56. Ozlijede:
  57. Ozlijede mogu biti izazvane:
  58. 1. Mehaničkom silom.
  59. 2. Prekomjerno povišenom temperaturom.
  60. 3. Prekomjerno sniženom temperaturom.
  61. 4. Elektičnom energijom.
  62. 5. Radijacijom.
  63. Obzirom na oštećenost kože i sluznice, ozlijede se dijele na:
  64. 1. Zatvorene ozlijede.
  65. 2. Otvorene ozlijede.
  66. 1. Zatvorene ozlijede nastaju djelovanjem direktne i indirektne sile na organizam. Nema pristunog oštećena kože i sluznice, već se zbivanja događaju unutar organizma, ispod kože.
  67. - Ozlijede udarom (Blast ozlijede) – To su udružene gotovo uvijek teške ozlijede, uglavnom unutranjih organa. Nastaju usred djelovanja vala tlaka kod eksplozija i to putem zraka, vode ili krute materije. Blast ozlijedom najčešće su zahvaćeni organi koji sadrže zrak.
  68. - Gnječne ozlijede (Crush ozlijede) – Javljaju se kod osoba koje su bile pod ruševinama, te čiji su ekstremiteti bili duže vrijeme pritisnuti.
  69. 2. Otvorene ozlijede – rane, to su ozlijede kod kojih je obvezno pristuno oštećenje kože odnosno sluznice. Usprkos tome što izgled ozljede nije uvijek realni pokazatelj ozbiljnosti stanja, one upravo njim često potenciraju strah i pogoršanje općeg stanja.
  70. Opće je pravilo da se strana tijela koja su uzrokom ozlijede (nož ili neki drugi oštri predmet u prsnom košu ili trbuhu, odnosno drugim mjestima) ne vade iz rane do dolaska u zdravstvenu ustanovu. Specifičan postupak je kod oštrih stranih tijela ubodenih u oko (strano tijelo ne vaditi!) u kojem slučaju će se zatvoriti oba oka laganim zavojem, kako bi se umirilo treptanje očnih kapaka odnosno umanjili bolovi.
  71. Penetralna ozlijeda Toraksa:
  72. U penetralne ozlijede općenito spadaju one otvorene povrede kod kojih je oštećena i zadnja zaštitna barijera tjelesnim šupljinama.
  73. Postupak kod otvorenog pneumotoraksa:
  74. 1. Rana se na prsnoj stijenci pokriva sterilnom gazom.
  75. 2. Potrebno je privremeno zatvoriti otvoreni pneumotoraks. To se može učiniti pokrivajući prethodno stavljeno sterilnu gazu flasterom.
  76. 3. U slučaju izrazitih znakova kompresivnog pneumotoraksa, potrebno je hitno uvesti nešto deblju iglu u drugi do treći međurebreni prostor.
  77. 4. Kod prijeloma rebara staviti čvrst zavoj oko toraksa.
  78. 5. Po potrebi dišne putove čistiti aspiratorom.
  79. 6. Poduzimanje i drugih mjera za prevenciju šoka,
  80. 7. Osigurati brzi transport.
  81. Penetralna ozlijeda abdomena:
  82. Kod ozlijeda abdomena, bile one otvorene ili zatvorene, uglavnom se radi o težim stanjima, koja vrlo često ugrožavaju život unesrećenog. Ukoliko je kod otvorenih ozljeda abdomena ozlijeđena i potrbušnica (peritoneum) govori se o penetralnoj povredi. Nerijetko su ozlijede praćenje i jačim krvarenjima, te infekcijom.
  83. Postupak:
  84. 1. Preko rane staviti sterilnu gazu (po mogućnosti natopljenu fiziološkom otopinom).
  85. 2. Eventualno prolabirane organe (koji vire iz rane) ne vraćati u trbušnu šupljinu.
  86. 3. Položaj unesrećenog je lagano povišen – na leđima – s privučenim koljenima.
  87. 4. Poduzimanje mjera za sprečavanje šoka.
  88. 5. Što hitniji transport u bolnicu.
  89. Kraniocelebralne ozlijede:
  90. Kraniocelebralne ozlijede su ozljede lubanje (cranium) i mozga (cerebrum)
  91. Od simptoma najprisutniji su:
  92. 1. Glavobolja, mučnina, povraćanje.
  93. 2. Poremećaji disanja i bradikardija.
  94. 3. Poremećaj svijesti i neurološki simptomi.
  95. Ozlijede kralježnice:
  96. Do ozlijeda kralježnice dolazi uglavnom uslijed djelovanja tupe sile na kičmeni stup s istovremenom povredom stupa ili bez nje. U prometnim nesrećama, nerjetke su tkz. trajne ozlijede vrata, nastale naglim zabacivanjem glave natrag ili naprijed.
  97. Simptomi:
  98. 1. Povrede glave.
  99. 2. Neurološki poremećaj.
  100. 3. Poremećaj svijesti.
  101. 4. Bolovi u predjelu kralježnice.
  102. 5. Deformacije kralježnice.
  103. 6. Poremećaju disanja.
  104. Prijelomi:
  105. Prijelomi su zatvorene ili otvorene ozlijede kostiju s potpunim ili nepotpunim prekidom njihovog kontinuiteta.
  106. Otvoreni prijelom (komplicirani) – postoji otvorena rana iznad prijeloma s opasnošću unošenja infekcije iz vana.
  107. Zatvoreni prijelom (jednostavni) – ne postoji prekid kontinuiteta kože na mjestu prijeloma.
  108. Ozlijede zglobova:
  109. Uganuće (distorsio):
  110. To je istegnuće i oštećenje zglobnih ligamenata zbog pokušaja razdvajanja zglobnih tijela.
  111. Iščašenje (luxatio):
  112. To je ozlijeda zgloba pri kojoj je jedno zglobno tijelo potpuno ili djelomično napustilo svoje mjesto.
  113. Postupak kod ozlijede zglobova:
  114. 1. Stavljanje hladnih obloga.
  115. 2. Imobilizacija u zatečenom položaju.
  116. 3. Povišen položaj ekstremiteta.
  117. Opekline:
  118. Opekline su otvorene ozlijede kože i dubljih tkiva, izazvane uglavnom djelovanjem viskoh temperatura na tijelo. Rjeđe su izazvane elektičnom energijom, kiselinama i lužinama. Obično se radi o nesrećama na radnom mjestu te u kući.
  119. Kod opeklina nastaju:
  120. -    Lokalne promjene.
  121. -    Opće promjene u organizmu.
  122. 1. Lokalne promjene:
  123. Ovise o dubini opekline i zahvaćenoj površini.
  124. Dubina opekline:
  125. Obzirom na dubinu zahvaćenosti kože, mogu se podijeliti u IV stupnja:
  126. I. stupanj (zahvaćen je samo površinski sloj kože – epidermis)
  127. - Koža je crvena, sjajna i napeta. (eritem)
  128. - Pristuna je bol i lagani edem.
  129. ll. stupanj (zahvaćeni su dublji dijelovi kože)
  130. - Javlja se crvenilo, jači edemi i mjehurići (bule) – rezultati su uzrokovane kapilarne propusnosti i izlaska tekućine iz krvnog optoka.
  131. - Prisutna je jaka bol.
  132. III. stupanj (zahvaćena je komplentna koža, a mogu biti i mišići te potkožno tkivo).
  133. - Stvara se nekroza kože (eshara).
  134. - Javljaju se veliki edemi.
  135. - Tipična je bezbolnost koja se može ispitati osjetljivošću na ubod (sterilnom iglom).
  136. IV. stupanj
  137. - Opečeni dijelovi su potpuno pougljenjeni (karbonifikacija).
  138. Postupak kod opeklina:
  139. 1. Kontrola disanja.
  140. 2. Hlađenje – uranjanje u hladnu vodu ili tuširanje 10 do 15minuta i duže.
  141. 3. Ne skidati odjeću zapaljenu uz tijelo.
  142. 4. Skinuti sve što obavija opečeno područje – prsten, sat, narukvica..
  143. 5. Pokrivanje opeklina sterilnom gazom, odnosno zavojem za opekline.
  144. 6. Transportna imobilizacija.
  145. 7. Što brža nadoknada volumena krvi:
  146. - i.v. putem kod težih opeklina – Ringer, fiziološka otopina, plazma – koloidi.
  147. - na usta kod lakših opeklina – mlijeko, sokovi..
  148. 8. Druge mjere protiv šoka.
  149. 9. Hitan transport.
  150. Dispnea (lat. Dyspnoe) – subjektivni osjećaj nedostatka zraka.
  151. Hiperglikemija – povišena razina šećera (glukoze) u krvi, odnosno krvnoj plazmi.
  152. Hipoglikemija – nastupa kada razina šećera (glukoze) u krvi padne ispod 3mmol/l.
  153. Smatram da je to to što se manje više RolePlaya. Ako netko ima bilo kakvo pitanje na području medicine,može me konaktirati pa će pitanje biti postavljeno i odgovreno ovamo. Hvala. :slight_smile:
  154. Napomena,stvari nisu preuzimane s interneta,sve sam napisala iz svojih knjiga i glave. Uzivajte!
RAW Paste Data
We use cookies for various purposes including analytics. By continuing to use Pastebin, you agree to our use of cookies as described in the Cookies Policy. OK, I Understand
 
Top