API tools faq
paste
Guest User

Something_New_SII

a guest
Aug 31st, 2017
860
0
Never
Add comment
Not a member of Pastebin yet? Sign Up, it unlocks many cool features!
text 151.95 KB | None | 0 0
raw download clone embed print report
  1. UVOD U
  2. INTEROPERABILNOST
  3.  
  4. Interoperabilnost
  5. informacijskih
  6. sustava
  7.  
  8. UVOD U INTEROPERABILNOST
  9. Definicije
  10. Čimbenici, koristi, razine i vrste interoperabilnosti
  11. Područja interoperabilnosti
  12. Strategije interoperabilnosti
  13. Okviri za interoperabilnost (HROI i EIF)
  14.  
  15. 2
  16.  
  17. Poimanje pojma
  18. interoperabilnosti ...
  19. • Interoperabilnost je ...
  20. – filozof
  21.  
  22. • razumijevanje dvaju subjekata
  23.  
  24. – bankar
  25.  
  26. • razmjena financijskih podataka
  27.  
  28. – jezikoslovac
  29.  
  30. • sličnosti (razlike) dvaju jezika
  31.  
  32. – menadžer
  33.  
  34. • poslovna suradnja dvije tvrtke
  35.  
  36. – dijete od 5 godina?
  37. • Pokušajte sad sami definirati
  38. interoperabilnost!
  39.  
  40. 3
  41.  
  42. Terminologija
  43. • Pojam interoperabilnost
  44. – inicijalno vojni termin
  45. • mogućnost sustava ( jedinica, naoružanja)
  46. da
  47. surađuje s drugima u cilju zajedničkog
  48. djelovanja
  49.  
  50. • Razdijelimo na: inter + oper + abilnost
  51. – inter = isti prefiks kao Internet
  52. – latinski "inter" dolazi od "in" + "terra"
  53. • u našem slučaju: između, u sredini
  54.  
  55. – engleski "operate" – djelovanje
  56. – engleski "ability" – mogućnost
  57. 4
  58.  
  59. Hrvatski i interoperabilnost ...
  60. • Hrvatski „prijevodi” (pokušaji)
  61. – međudjelovanje
  62. – sudjelatnost
  63. – mogućnost međusobnog djelovanja
  64. – mogućnost zajedničkog rada
  65. – mogućnost uzajamnog funkcioniranja
  66. – interoperativnost ???
  67.  
  68. 5
  69.  
  70. Definicija
  71. • „Interoperabilnost je
  72. sposobnost zasebnih i različitih
  73. organizacija
  74. da međusobno djeluju
  75. u smjeru zajednički korisnih i
  76. dogovorenih ciljeva, što uključuje
  77. razmjenu podataka, informacija i znanja
  78. kroz poslovne procese
  79.  
  80. koji podržavaju i korištenje
  81.  
  82. informacijsko-komunikacijskih
  83. tehnoloških sustava.“
  84.  
  85. iz Hrvatskog okvira za interoperabilnost,
  86. usuglašenog s Europskog okvira za
  87. interoperabilnost
  88. 6
  89.  
  90. Demistifikacija
  91. • Na razini upravljanja:
  92. – postiže se dogovorom (konsenzus)
  93. – zajednički ciljevi i interesi
  94. • Na razini provedbe:
  95. – usklađivanje i zajedničko djelovanje
  96. – razmjena podataka, informacija i znanja
  97. u poslovnim procesima
  98. – krajnji cilj (u pravilu) je pružanje usluga
  99. • Ali …
  100. integracija ≠ interoperabilnost
  101. kompatibilnost ≠ interoperabilnost
  102. prilagodljivost ≠ interoperabilnost
  103.  
  104. 7
  105.  
  106. Povijesni pogled
  107. • Ali poslovno međudjelovanje je počelo
  108. davno prije, bez moderne tehnologije
  109. – način – papir, olovka, potpis, pečat, žig …
  110. – dostava – glasnik, golub, kočija, pošta …
  111. • Problemi
  112. – potrebna neposredna blizina
  113. • inače samo pisani oblik i vremenski odmak
  114.  
  115. No, principi su isti i danas ...
  116. • Modernizacija
  117. – telefon, teleks, telefax …
  118. – e-mail, Internet, Web …
  119. – razni moderni (napredni) oblici poslovanja
  120. • Danas interoperabilnost važnija nego ikad!
  121.  
  122. 8
  123.  
  124. Svrha i cilj interoperabilnosti
  125. • Svrha i cilj – povećanje učinkovitosti
  126. – brzina
  127. – nepotrebnost fizičke blizine
  128. – poslovanje na velikim
  129. udaljenostima
  130. – automatizacija procesa
  131. • Rezultat:
  132. – postizanje poslovanja tamo gdje
  133. prije nije bilo moguće ili je bilo
  134. znatno otežano
  135. – smanjenje troškova poslovanja
  136.  
  137. 9
  138.  
  139. Preduvjeti za interoperabilnost
  140. • Razni oblici elektroničkih komunikacija
  141. – infrastruktura elektroničke
  142. komunikacijske mreže
  143. • Računalni sustavi za poslovanje
  144. – sustavi za izradu i pohranu strukturiranih
  145. podataka o poslovanju uporabom novih
  146. tehnologija, metoda i mehanizama
  147. transformacija, slanja i primanja te
  148. sigurne pohrane podataka
  149. • Informacije u obliku elektronički zapisanih
  150. podataka
  151. – koriste ih sustavi, protokoli i tehnologije
  152. • Zaključak: zasnovano na naprednoj
  153. tehnologiji
  154. 10
  155.  
  156. UVOD U INTEROPERABILNOST
  157. Definicije
  158. Čimbenici, koristi, razine i vrste
  159. interoperabilnosti
  160. Područja interoperabilnosti
  161. Strategije interoperabilnosti
  162. Okviri za interoperabilnost (HROI i EIF)
  163.  
  164. 11
  165.  
  166. Preduvjeti interoperabilnosti
  167. • Što je potrebno za neki početak korištenja?
  168. – unaprijed se često ne zna što se sve može
  169. podrazumijevati
  170. • Primjer: vožnja automobila
  171. – trivijalno: upali motor, ubaci u brzinu i vozi!
  172. – stvarno: prometnice, znakovi, opasnosti,
  173. pješaci …
  174. • Zaključak: treba utvrditi čimbenike, korist,
  175. razine i vrste interoperabilnosti
  176. – prvo definiramo što → kasnije lakše kako
  177. • Čimbenici interoperabilnosti sa stanovišta
  178. organizacije:
  179. – vanjski i unutarnji
  180.  
  181. 12
  182.  
  183. Vanjski čimbenici
  184. interoperabilnosti
  185. • Vanjski čimbenici – razlog postojanja organizacije
  186. – kontekst djelovanja organizacije u okruženju
  187. • druge organizacije, okolina i subjekti u okruženju s
  188. kojima je organizacija u nekom izravnom odnosu
  189.  
  190. • Neposredni vanjski čimbenici su prvi potencijalni
  191. subjekti interoperabilnosti:
  192. – vlasnik ili nadsustav
  193. • zajednički interesi
  194.  
  195. – korisnik
  196. • usluga
  197.  
  198. – pružatelj usluge
  199. • usluga
  200.  
  201. – zajednica
  202. • uvjeti
  203.  
  204. – ostali vanjski čimbenici
  205. 13
  206.  
  207. Unutarnji čimbenici
  208. interoperabilnosti
  209. • Unutarnji čimbenici – dijelovi organizacije i njena
  210. poslovna djelatnost
  211. – političko područje ili područje odlučivanja
  212. • svrha i ciljevi postojanja (vlasnici)
  213.  
  214. – pravno područje
  215.  
  216. • propisi i interni dokumenti – kako se funkcionira
  217.  
  218. – organizacijsko-procesno područje
  219.  
  220. • org. struktura, procesi, prava, obveze, odgovornosti,
  221. upravljanje
  222.  
  223. – semantičko područje
  224.  
  225. • značenja svih pojmova, elemenata, sudionika i procesa
  226.  
  227. – tehničko područje
  228.  
  229. • tehnologije (olovka ili računalo, mreža, sustav, razmjena ...)
  230.  
  231. • Definiraju se zakonitosti i ograničenja – a to su norme i
  232. pravila
  233. 14
  234.  
  235. Unutarnji čimbenici interoperabilnosti
  236. • Područja poslovanja nisu
  237. nezavisna
  238. • Promjene u jednom području
  239. uzrokuju nužne prilagodbe u
  240. ostalim područjima
  241.  
  242. 15
  243.  
  244. Razine interoperabilnosti
  245. • Jedna od definicija interoperabilnosti:
  246. – „Interoperabilnost je mogućnost dva ili više sustava ili
  247. komponente da razmjenjuju informacije i koriste
  248. razmijenjene informacije“
  249. • Ukazuje na dvije osnovne razine interoperabilnosti:
  250. – sintaksna – tehnička sličnost sustava, oblika
  251. podataka koji se razmjenjuju i komunikacijskih
  252. protokola
  253. – semantička – razmijenjene informacije se
  254. automatski, smisleno i točno tumače
  255. • Semantička imovina (semantic assets) – resursi
  256. potrebni za ostvarivanje semantičke interoperabilnosti
  257. – klasifikacijski sustavi, nomenklature, šifrarnici,
  258. pojmovnici, rječnici ili vokabulari, XML sheme i slični
  259. popisi pojmova
  260. – specifikacije međusobnih veza tih popisanih
  261. elemenata te pravila pridruživanja ili preslikavanja
  262. među njima – ontologije
  263.  
  264. 16
  265.  
  266. Razine interoperabilnosti
  267. • Tehnička – glavni preduvjet
  268. – mreža, protokol
  269.  
  270. • Sintaksna – komunikacija i razmjena
  271. podataka
  272. – struktura podataka, zapis
  273.  
  274. • Semantička – razumijevanje značenja
  275. informacija
  276. – semantička imovina
  277.  
  278. • Pragmatična – kontekst
  279. – svjesnost metoda drugog sustava
  280. – matični broj studenta, građana i tvrtke
  281.  
  282. • Dinamička – promjena podataka utječe
  283. na razmjenu i povećanje razumljivosti
  284. • Konceptualna – sudionici u komunikaciji
  285. u potpunosti razumiju funkcioniranje
  286. druge strane
  287. – implementacija može biti različita
  288. 17
  289.  
  290. Razine interoperabilnosti
  291. •
  292.  
  293. Rekapitulacija razina interoperabilnosti
  294. – bez interoperabilnosti
  295.  
  296. • dvije strane uopće ne komuniciraju
  297.  
  298. – tehnička interoperabilnost
  299.  
  300. • dvije strane komuniciraju, jedna govori (šalje),
  301. druga čuje (prima), ali ne zna što
  302.  
  303. – sintaksna interoperabilnost
  304.  
  305. • u komunikaciji se razumiju glasovi i riječi, ali se ne zna njihovo značenje
  306.  
  307. – semantička interoperabilnost
  308.  
  309. • u komunikaciji se razumiju riječi i njihovo značenje, ali ne i rečenice – ne
  310. poznaje se kontekst riječi u rečenici ni u tekstu
  311.  
  312. – pragmatična interoperabilnost
  313.  
  314. • u komunikaciji se razumiju riječi u rečenicu i njihov kontekst – tekst
  315.  
  316. – dinamička interoperabilnost
  317.  
  318. • promjene u procesima sudionika utječu na promjene u rečenicama
  319. komunikacije
  320.  
  321. – konceptualna interoperabilnost
  322.  
  323. • definirani su i razumiju se svi procesi i promjene kod svih sudionika
  324. komunikacije koji se posljedično u potpunosti razumiju – razumijevanje
  325. razmišljanja druge strane
  326.  
  327. 18
  328.  
  329. UVOD U INTEROPERABILNOST
  330. Definicije
  331. Čimbenici, koristi, razine i vrste interoperabilnosti
  332. Područja interoperabilnosti
  333. Strategije interoperabilnosti
  334. Okviri za interoperabilnost (HROI i EIF)
  335.  
  336. 19
  337.  
  338. Područja usklađivanja
  339. interoperabilnosti
  340. •
  341. •
  342.  
  343. •
  344.  
  345. Područja zapravo predstavljaju unutarnje čimbenike
  346. Nužno usklađivanje interoperabilnosti u svih 5
  347. područja
  348. – odstupanje na bilo kojem od područja dovodi do
  349. nezadovoljenja interoperabilnosti
  350. – važna je svaka karika u lancu interoperabilnosti
  351. Područja se promatraju razinski:
  352. – politika i odlučivanje
  353. – pravni okviri
  354. – organizacija i procesi
  355. – semantika
  356. – tehnika
  357.  
  358. 20
  359.  
  360. Područja interoperabilnosti
  361.  
  362. 21
  363.  
  364. UVOD U INTEROPERABILNOST
  365. Definicije
  366. Čimbenici, koristi, razine i vrste interoperabilnosti
  367. Područja interoperabilnosti
  368. Strategije interoperabilnosti
  369. Okviri za interoperabilnost (HROI i EIF)
  370.  
  371. 22
  372.  
  373. Strategije interoperabilnosti –
  374. početci
  375. • Nacionalna strategija informatizacije te
  376. posljedično i interoperabilnosti
  377. – odgovorna je država
  378. • Malo hrvatske povijesti
  379. – nakon 1991.
  380.  
  381. • prve naznake informatizacije državne uprave,
  382. pravosuđa i javnih djelatnosti
  383. • većinom spašene i stare državne baze
  384. podataka i programska oprema od ratnih
  385. razaranja
  386.  
  387. – 90-te
  388. •
  389. •
  390. •
  391. •
  392.  
  393. provedena standardizacija aplikacija
  394. uvedeni su sustavi ERP
  395. uveden sustav elektroničke pošte
  396. sagrađena nacionalna akademska mreža CARNet
  397.  
  398. 23
  399.  
  400. Interoperabilnost u RH – ovo
  401. stoljeće
  402. •
  403.  
  404. Od početka ovog stoljeća
  405. – osnovan je Ured za internetizaciju
  406. – izveden niz projekata
  407. •
  408. •
  409. •
  410. •
  411. •
  412. •
  413. •
  414. •
  415. •
  416. •
  417. •
  418. •
  419. •
  420.  
  421. objedinjen proces javne nabave
  422. modernizacije carinske uprave
  423. sustava porezne uprave
  424. sustava državne riznice
  425. sustava (nove) osobne iskaznice
  426. sustava graničnih prijelaza
  427. sustava za gospodarenje i upravljanje prostorom RG
  428. sustava interoperabilnosti katastra i zemljišnih knjiga
  429. institucionalnog okvira za internetizaciju
  430. računalne i komunikacijske mreže tijela državne uprave
  431. sustava obračuna plaća tijela državne uprave
  432. sustava za upravljanje državnom imovinom
  433. strategije višega stupnja primjene ICT za izgradnju nacionalne
  434. mreže institucionalnoga i izvaninstitucionalnoga obrazovanja
  435.  
  436. – donesen niz zakona
  437.  
  438. 24
  439.  
  440. Interoperabilnost u RH
  441. •
  442. •
  443.  
  444. •
  445. •
  446. •
  447.  
  448. 2002. prva strategija “Informacijske i komunikacijske tehnologije –
  449. Hrvatska u 21. stoljeću”
  450. – osnovan Središnji državni ured za e-Hrvatsku
  451. 2004. usvojen Operativni plan provedbe „Programa e-Hrvatska 2007.“
  452. – pokrenut je i program One-Stop-Shop i otvoren servis HITRO.HR
  453. – povezivanje tijela državne uprave u jedinstvenu komunikacijsku
  454. mrežu HITRONet
  455. – pokrenut je projekt HITROREZ
  456. Usvajanje Nacionalnog programa informacijske sigurnosti u RH
  457. Prvi put izrađena studija razvoja informacijskog društva u RH za 2005.
  458. Od 2007.
  459. – pokrenut Središnji portal državne uprave ''Moja uprava'‘
  460. – projekt e-Otoci
  461. – Hrvatska pristupa EU programu ICT PSP
  462. – hrvatske ICT tvrtke prvi put se zajednički pojavljuju na CeBIT-u
  463.  
  464. 25
  465.  
  466. Interoperabilnost u RH
  467. •
  468.  
  469. Od 2008.
  470. – započinje izrada Strategije razvoja elektroničke
  471. uprave za razdoblje 2009.-2012.
  472. – usvojena je i Strategija prelaska s analognog na
  473. digitalno emitiranje televizijskih programa u RH tzv.
  474. DVB-T
  475. – projekt Europske komisije "eGovernment
  476. Benchmarking"
  477. • mjeri stupanj razvoja elektroničke uprave u zemljama EU
  478.  
  479. •
  480.  
  481. – izvedena Analiza hrvatske ICT industrije za proteklo
  482. desetljeće
  483. – pokrenut Standardni projekt elektroničkog uredskog
  484. poslovanja i program e-Ured
  485. – Hrvatska pristupa EU programu Interoperabilna
  486. rješenja za europsku javnu upravu ISA
  487. 2010. usvojen Hrvatski okvir za interoperabilnost
  488. – preduvjet za poboljšanje komunikacije i međusobne
  489. suradnje poslovnih sustava tijela državne uprave
  490.  
  491. 26
  492.  
  493. Interoperabilnost u RH
  494. •
  495.  
  496. •
  497.  
  498. Od 2010. do danas
  499. – predstavljen je informacijski sustav Evidencija ulaganja
  500. u RH
  501. – koordinacija provedbe Digitalne agende za Europu
  502. 2020
  503. – pokrenuta inicijativa Going Local
  504. – usvojena Odluka o utvrđivanju ciljeva razvoja
  505. elektroničke uprave u tijelima državne uprave za
  506. razdoblje do 2015. godine
  507. – predstavljen Koncept arhitekture umrežene uprave
  508. Mandat Vlade RH 2011.-2015.
  509. – organizacijski spojeni Ministarstvo uprave i Središnji
  510. državni ured za e-Hrvatsku čime su u nadležnost MU
  511. dodani i poslovi informatizacije i modernizacije
  512. – nova Uprava za e-Hrvatsku pri Ministarstvu uprave
  513. • spaja odvojene cjeline reforme državne uprave i
  514. informatizacije
  515. • za vidjeti je kakve će to učinke imati u budućnosti …
  516.  
  517. 27
  518.  
  519. Uprava za e-Hrvatsku
  520. •
  521.  
  522. Ustroj Uprave za e-Hrvatsku
  523. – Sektor za modernizaciju i informatizaciju državne uprave
  524. • Služba za elektroničke usluge i registre
  525.  
  526. – Sektor za infrastrukturu
  527. • Služba za razvoj i standardizaciju i Služba za podršku korisnicima
  528.  
  529. •
  530.  
  531. Ključna uloga – Povjerenstvo za koordinaciju informatizacije javnog
  532. sektora
  533. – osnovano 2012. godine, čine najviši dužnosnici Vlade RH
  534. – zadaća usmjeravanja razvoja i koordinacije svih poslova i projekata
  535. primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u javnom sektoru
  536. – u cilju racionalizacije sustava i povećanja kvalitete javnih usluga
  537.  
  538. •
  539.  
  540. Osnovane radne skupine
  541. –
  542. –
  543. –
  544. –
  545. –
  546. –
  547.  
  548. Radna skupina za temeljne registre i elektroničku razmjenu podataka
  549. Radna skupina za elektronički identitet i autentikaciju
  550. Radna skupina za standardizaciju rješenja za korisnički pristup
  551. Radna skupina za infrastrukturu
  552. Radna skupina za primjenu otvorenoga koda i otvorenih normi
  553. Radna skupina za definiranje područja i tema za objedinjenu javnu
  554. nabavu
  555. 28
  556.  
  557. Strategija 2016.-2018.
  558. •
  559.  
  560. Strateški plan Ministarstva uprave za
  561. razdoblje od 2016. do 2018. godine
  562. eksplicitno navodi cilj unaprjeđenja
  563. kvalitete javnih usluga kroz djelotvornu
  564. primjenu ICT-a u radu javne uprave:
  565. – razvoj i standardizaciju informacijske i
  566. komunikacijske infrastrukture
  567. – poboljšanje dostupnosti i kvalitete
  568. elektroničkih usluga i rješenja
  569. – unaprjeđenje sustava podrške za
  570. koordinaciju razvoja cjelovitih integriranih
  571. usluga
  572. – učinkovito korištenje instrumenata
  573. kohezijske politike i programa EU
  574.  
  575. •
  576.  
  577. Konkretne aktivnosti:
  578. – HITRONet
  579. – „oblak javnog sektora“
  580. – strategija za otvorene specifikacije i
  581. standarde
  582. – usklađivanje HROI s EIF 2.0
  583.  
  584. •
  585.  
  586. Konkretne aktivnosti (nastavak):
  587. – zajednička interoperabilna EU rješenja
  588. – mojauprava.hr
  589. – redovito ažuriranje popisa službenih
  590. obrazaca javnopravnih tijela
  591. – elektronički identiteti
  592. – elektroničke razmjene podataka između
  593. registara
  594. – elektroničko uredsko poslovanje
  595. – popisa usluga javnog sektora
  596. – integralne e-usluge
  597. – procesi državne uprave i e-government
  598. – pristupa osobnim informacijama za
  599. građane
  600. – korisnički-orijentirane e- usluge
  601. – zajedničke metodologije za standardizaciju
  602. ICT-a (katalozi metapodataka)
  603. – praćenje projekata u državnoj upravi
  604. – aktivno sudjelovanje u projektima na razini
  605. EU te Digitalnoj agendi za Europu
  606.  
  607. 29
  608.  
  609. Digitalna agenda za Europu
  610. 2020.
  611. •
  612.  
  613. Digitalna agenda za Europu ili DAE (Digital Agenda for Europe), EK
  614. 2010.
  615. – jedna od 7 ključnih inicijativa u okviru Strategije Europa 2020
  616. – cilj – ostvariti održive gospodarske i društvene pogodnosti na
  617. jedinstvenom digitalnom tržištu utemeljenom na brzom i
  618. ultrabrzom internetu te interoperabilnim aplikacijama
  619. – procjena – digitalna ekonomija raste 7 puta brže od ostatka
  620. gospodarstva
  621. – pomoć EU tvrtkama i građanima da maksimalno iskoriste
  622. digitalne tehnologije
  623. – 101 akcija grupiranu u 7 prioritetnih područja djelovanja:
  624. • jedinstveno digitalno tržište
  625. • interoperabilnost i normiranje (informacijskih i komunikacijskih
  626. proizvoda i usluga)
  627. • povjerenje i sigurnost (na Internetu)
  628. • brzi i izuzetno brzi pristup Internetu
  629. • istraživanje i razvoj (poticanje ulaganja)
  630. • poboljšanje digitalne pismenosti, vještina i uključivosti
  631. • koristi korištenjem ICT-a za društvo EU
  632.  
  633. http://ec.europa.eu/digital-agenda/
  634.  
  635. 30
  636.  
  637. Digitalna agenda – provedba
  638. •
  639.  
  640. Države članice koje su prihvatile
  641. Digitalnu agendu za Europu dužne su:
  642. – izraditi operativne strategije brzog
  643. interneta i osigurati javno financiranje
  644. •
  645.  
  646. uključujući strukturalne fondove za
  647. područja koja nisu pokrivena privatnim
  648. investicijama
  649.  
  650. – uspostaviti pravni okvir za koordinaciju
  651. javnih radova u vezi sa smanjivanjem
  652. troškova iskorištenja mreža (network
  653. rollout)
  654. – promicati implementacije i korištenje
  655. modernih on line usluga
  656. •
  657.  
  658. •
  659.  
  660. e-government, on line zdravstvo, pametne
  661. kuće, digitalne vještine, sigurnost …
  662.  
  663. Najistaknutiji projekti DAE u RH:
  664. – povezivanje registara
  665. – povećanje transparentnosti informacija
  666. – novog i stabilnog okruženja regulacije
  667. širokopojasnog pristupa Internetu
  668. – projekt e-Građani
  669. – projekt e-Upis
  670. – projekt e-Zdravstvo
  671.  
  672. •
  673.  
  674. Neki od ambicioznih ciljeva DAE od
  675. 2013. do 2020. godine su:
  676. – 100% povećanje u javnoj potrošnji za ICT
  677. – 99,9% populacije EU pokriveno brzim
  678. pristupom Internetu
  679. •
  680.  
  681. fiksni i bežični, >30Mbps
  682.  
  683. – 75% populacije EU redovno koristi
  684. Internet
  685. – 60% građana EU s posebnim potrebama
  686. redovno koristi Internet
  687. – 50% kućanstava EU koristi brzi pristup
  688. Internetu
  689. – 50% populacije EU koristi e-government
  690. – 50% populacije EU koristi on-line trgovinu
  691. – 30% malih i srednjih poduzeća prodaje online
  692. – 20% populacije EU koristi prekograničnu
  693. on-line trgovinu
  694. – roaming po nacionalnim cijenama
  695.  
  696. 31
  697.  
  698. Projekt e-Građani
  699. •
  700.  
  701. •
  702.  
  703. Pokrenut projekt e-Građani (od 2014.)
  704. – omogućiti komunikaciju građana s javnim sektorom na jednom mjestu na
  705. internetu
  706. – portal koji će objediniti informacije o radu javne uprave i javnim uslugama
  707. – omogućiti siguran pristup elektroničkim uslugama
  708. 3 sastavnice zajedničke infrastrukture javnog sektora:
  709. – gov.hr – sustav središnjeg državnog portala
  710. •
  711.  
  712. na jednom mjestu i u lako dostupnim formatima informacije o javnim uslugama
  713.  
  714. •
  715.  
  716. informacijsko-tehnološki sustav središnje identifikacije i autentikacije korisnika
  717. elektroničkih javnih usluga
  718. svaki građanin RH, kojem je izdana prihvatljiva vjerodajnica za elektroničku
  719. identifikaciju, imat jedinstveni elektronički identitet
  720.  
  721. – NIAS – nacionalni identifikacijski i autentikacijski sustav
  722. •
  723.  
  724. – OKP – sustav osobnog korisničkog pretinca OKP
  725. •
  726.  
  727. pristupa osobnim informacijama koje javni sektor želi uputiti građanima
  728. –
  729.  
  730. •
  731.  
  732. •
  733.  
  734. npr. informacije o statusu osobnih predmeta ili informacije o elektroničkoj razmjeni
  735. osobnih podataka
  736.  
  737. svaki građanin RH dobit će vlastiti osobni korisnički pretinac
  738.  
  739. Tijela javnog sektora koriste prilikom:
  740. – objave javnih informacija
  741. – pružanja korisnički orijentiranih i personaliziranih tzv. Single-Sign-On eusluga korisnicima
  742. – slanja osobnih službenih poruka korisnicima vezanih za javne usluge,
  743. postupke (tijek) i osobne statuse
  744.  
  745. 32
  746.  
  747. UVOD U INTEROPERABILNOST
  748. Definicije
  749. Osnovni pojmovi
  750. Čimbenici, koristi, razine i vrste interoperabilnosti
  751. Područja interoperabilnosti
  752. Pravni okvir uz interoperabilnost u Hrvatskoj
  753. Strategije interoperabilnosti
  754. Okviri za interoperabilnost (HROI i EIF)
  755. 33
  756.  
  757. Okvir za interoperabilnost
  758. •
  759. •
  760.  
  761. •
  762.  
  763. •
  764.  
  765. Za interoperabilnost i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini
  766. treba utvrditi pravila i norme za razmjenu i korištenje podataka
  767. Zato se osmišljavaju okviri za interoperabilnost (interoperability
  768. frameworks)
  769. – niz pravila koja opisuju dogovorene načine međusobne
  770. interakcije organizacija
  771. – niz normi koje se trebaju koristiti kod ostvarivanja
  772. interoperabilnosti
  773. EU je odmah prepoznala potrebu za donošenjem propisa vezanih
  774. uz interoperabilnost
  775. – 1998. Direktiva o normama 1998/34/EC
  776. – 2003. Direktiva o informacijama javnog sektora 2003/98/EC
  777. – 2004. Direktiva o javnoj nabavi 2004/18/EC
  778. Istovremeno – niz političkih inicijativa interesnih strana, odnosno
  779. proizvođača određenih platformi i programske podrške
  780. – pokušale utjecati na izgled vršnih dokumenata o
  781. interoperabilnosti za EU
  782.  
  783. 34
  784.  
  785. Europski okvir za interoperabilnost
  786. •
  787. •
  788.  
  789. •
  790.  
  791. Jedna od pozitivnih neovisnih inicijativa – usvajanje okvira za interoperabilnost
  792. 2004. donesen Europski okvir za interoperabilnost EIF (European Interoperability
  793. Framework), odnosno EIF 1.0
  794. – opisuje kako su se organizacije sporazumjele ili će se sporazumjeti oko
  795. međusobne interakcije i koje će norme koristiti
  796. – donosi politike i smjernice koje čine temelj za odabir normi
  797. – prilagođava se pojedinoj gospodarskoj, sociološkoj, političkoj, kulturnoj,
  798. jezičnoj, povijesnoj i zemljopisnoj situaciji i primjeni u određenom slučaju
  799. – primarno definiran nad paneuropskim uslugama javne uprave PEGS (PanEuropean eGovernment Services).
  800.  
  801. EIF 1.0 donesen u sklopu programa Interoperabilne isporuke
  802. europskih e-usluga javne uprave administraciji, poslovnom sektoru
  803. i građanima IDABC (Interoperable Delivery of European
  804.  
  805. eGovernment Services to public Administrations, Business and
  806. Citizens) koji još uključuje i:
  807.  
  808. – Europsku strategiju interoperabilnosti EIS (European Interoperability
  809. Strategy)
  810. – Smjernice za izgradnju arhitekture europske interoperabilnosti EIAG
  811. (European Interoperability Architecture Guidelines)
  812. – Infrastrukturne usluge europske interoperabilnosti EIIS (European
  813. Interoperability Infrastructure Services)
  814.  
  815. 35
  816.  
  817. Trokut upravljanja
  818. interoperabilnošću
  819. • Trokut upravljanja interoperabilnošću (interoperability
  820. government triangle)
  821. – infrastrukturne usluge i alati EIIS
  822. • u obliku uobičajenih i generičkih ponovno iskoristivih
  823. komponenata
  824.  
  825. – smjernice za izgradnju arhitekture EIAG
  826. – radni okvir EIF
  827. – strategija EIS - općenite smjernice i
  828. akcijski prioriteti
  829. • 3 klastera područja:
  830.  
  831. – povjerenje razmjene informacija
  832. – arhitektura za interoperabilnost
  833. – procjena implikacija ICT-a na
  834. novu legislativu EU
  835.  
  836. • 2 pridružene mjere:
  837.  
  838. – podizanje svijesti o interoperabilnosti
  839. – dijeljenje najboljih praksi
  840.  
  841. 36
  842.  
  843. EIF 2
  844. •
  845.  
  846. Provedbu okvira EIF 1.0 onemogućavale netehnološke prepreke
  847. – različitost članica EU u veličini i strukturi javne uprave te modela
  848. interakcije s građanima
  849. • npr. razlike u broju i mogućnostima ponuđenih javnih usluga, statusu
  850. vlasništva poduzeća, nadzornim operacijama granice (carina, policija),
  851. centralizaciji i lokalizaciji upravljanja, načinima interakcije, procesima
  852. ključnim za građane (rođenje, sklapanje braka, smrt), procedurama
  853. izdavanja dokumenata, u podršci za višestruke strane jezike
  854.  
  855. •
  856.  
  857. Osvježavanje – prijedlog Europskog okvira za interoperabilnost EIF
  858. 2
  859. – tema niza političkih debata (vezanih uz korištenja određenih
  860. tehnologija)
  861. – lobiji za korištenje određenih vlasničkih normi i tehnologija
  862. • u suprotnosti s idejom i smjernicama EU o korištenju otvorenih normi,
  863. a po mogućnosti i otvorenog koda te otvorene programske podrške
  864.  
  865. – usvojen u prosincu 2010. od strane EK
  866.  
  867. • „Okvir za interoperabilnost je dogovoreni pristup interoperabilnosti za
  868. organizacije koje žele surađivati u smjeru zajedničke isporuke javnih
  869. usluga. U okviru svog djelokruga primjene, specificira skup zajedničkih
  870. elemenata, kao što su vokabular, koncepti, principi, politike, smjernice,
  871. preporuke, norme, specifikacije i prakse.“
  872.  
  873. 37
  874.  
  875. EIF – smjernice i preporuke
  876. •
  877.  
  878. EIF ne daje preporuke konkretnih tehničkih norma, već
  879. donosi opće smjernice, odnosno preporuke
  880. – odnose se na područja dostupnosti, višejezičnosti,
  881. privatnosti, korištenje otvorenih norma, programske
  882. podrške otvorenog koda i višestranih rješenja
  883.  
  884. 38
  885.  
  886. EIF – principi
  887. • EIF definira 12 principa:
  888. 1. supsidijarnost (kao najniže moguće) i
  889. proporcionalnost (kao najbliže moguće)
  890. 2. usmjerenost korisniku
  891. 3. uključenost i dostupnost
  892. 4. sigurnost i privatnost
  893. 5. višejezičnost
  894. 6. jednostavnost administracije
  895. 7. transparentnost
  896. 8. sačuvanost informacije
  897. 9. otvorenost
  898. 10. ponovna iskoristivost
  899. 11. tehnološka neutralnost i prilagodljivost
  900. 12. djelotvornost i učinkovitost
  901. 39
  902.  
  903. EIF – konceptualni model
  904. javnih usluga
  905. • Konceptualni model
  906. javnih usluga
  907. (Conceptual Model
  908. for Public Services)
  909.  
  910. 40
  911.  
  912. EIF – scenariji interakcije
  913. europskih javnih usluga
  914. • Primjer
  915.  
  916. 41
  917.  
  918. EIF i otvorenost
  919. •
  920.  
  921. EIF propagira korištenje otvorenih normi, tehničkih
  922. specifikacija i uporabe softvera otvorenog koda
  923. – korištene norme trebale bi održavati neprofitne i
  924. neovisne organizacije
  925.  
  926. • procesom otvorenog donošenja odluka i konsenzusom od
  927. strane svih zainteresiranih stranaka
  928. • norme se trebaju javno objavljivati te biti dostupne
  929. besplatno ili uz minimalni trošak
  930. • intelektualna vlasništva u obliku patenata koja su dio norme
  931. trebaju također biti dostupna besplatno (royalty-free)
  932.  
  933. – izravna povezanost otvorenosti i interoperabilnosti
  934. vrlo je važna
  935. • otvorene norme imaju ključnu ulogu u postizanju visoke
  936. razine interoperabilnosti
  937. • preporučuje se prihvaćanje tržišnih i pravnih normi koje
  938. predstavljaju IETF, W3C, OASIS, CEN i ISO
  939.  
  940. – za područja komunikacije, sigurnosti, razmjene podataka,
  941. otkrivanja usluga, prezentacije i zapisa podataka, metapodataka o
  942. procesima i podacima te imenovanja
  943.  
  944. • preporučuje se i korištenje softvera otvorenog koda i
  945. razvojnih modela otvorenog koda
  946.  
  947. 42
  948.  
  949. Hrvatski okvir za interoperabilnost
  950. (HROI)
  951. •
  952.  
  953. Hrvatski okvir za interoperabilnost (HROI) donijela Vlada RH 24.
  954. lipnja 2010.
  955. – skup usklađenih pravila, propisa, definicija, normizacijskih i
  956. drugih dokumenata, potpornih usluga i resursa te provedbenih
  957. mjera i organizacije namijenjene stvaranju preduvjeta za
  958. pružanje objedinjenih korisnički usmjerenih usluga javne uprave
  959. – cilj – uspostava stabilne poslovne i tehnološke interoperabilnosti
  960. sustava javne uprave i drugih društvenih čimbenika sukladno
  961. načelima korisnički usmjerene uprave
  962. – svrha – stvaranje preduvjeta za učinkovitu i djelotvornu primjenu
  963. ICT u podršci svim funkcijama javne uprave
  964.  
  965. • treba omogućiti procesnu povezanost, suradnju i razmjenu informacija
  966. između tijela javne uprave i svih ostalih sudionika u obavljanju funkcija
  967. javne uprave na nacionalnoj i EU razini
  968.  
  969. •
  970.  
  971. – krajnji cilj – izgradnja poslovne i tehnološke okoline koja će
  972. stabilno i dugoročno osigurati uvjete za učinkovitu suradnju
  973. sustava javne uprave i drugih sudionika na postizanju zajednički
  974. utvrđenih ciljeva
  975. Uspostavljanjem HROI povezat će se danas odvojeni informacijski
  976. sustavi tijela državne uprave u umreženu upravu
  977.  
  978. 43
  979.  
  980. HROI – struktura
  981. • Struktura HROI-a uključuje:
  982. – dokumente Vlade RH
  983.  
  984. • Odluka o HROI-u, Odrednice HROI-a, godišnji
  985. planovi i izvještaji provedbe HROI-a
  986.  
  987. – sustav upravljanja, organizacije i podrške
  988. provedbe
  989. – biblioteku strateških i provedbenih
  990. dokumenata interoperabilnosti
  991.  
  992. • programi, planovi, norme, metodološki priručnici,
  993. upute, smjernice, katalozi, šifrarnici itd.
  994.  
  995. – zajedničke resurse i potporne usluge
  996. podrške provedbi
  997.  
  998. • informacijska infrastruktura, provedbena
  999. organizacija, funkcije, procesi, servisi i mehanizmi
  1000. podrške
  1001.  
  1002. – provedbene mjere
  1003.  
  1004. 44
  1005.  
  1006. HROI – temeljna načela i
  1007. izgradnja
  1008. •
  1009.  
  1010. Primjena načela Strategije razvoja elektroničke uprave u RH
  1011.  
  1012. – praćenje europske strategije i europskog okvira za interoperabilnost uz
  1013. uvažavanje najbolje prakse zemalja s razvijenim nacionalnim okvirima za
  1014. interoperabilnost
  1015. – referenciranje na druge postojeće odgovarajuće nacionalne i/ili
  1016. međunarodne norme
  1017. •
  1018.  
  1019. •
  1020.  
  1021. bez pokretanja paralelnog postupka usvajanja normi
  1022.  
  1023. Izgradnja kroz kombinirani pristup:
  1024.  
  1025. – odozgo prema dolje (top-down) – od strane vršnih tijela
  1026. •
  1027. •
  1028.  
  1029. temeljeno na strateškim ciljevima i prioritetima
  1030. kroz standardizaciju metodologija, uspostavu servisa interoperabilnosti, izgradnju i
  1031. dostupnost gradbenih komponenti, provedbu strateških projekata i pilota te
  1032. koordiniranim radom tijela državne uprave u području interoperabilnosti
  1033.  
  1034. – odozdo prema gore (bottom-up) – od strane sudionika HROI-a
  1035. •
  1036. •
  1037.  
  1038. •
  1039. •
  1040.  
  1041. temeljeno na inicijativama skupina interesno i poslovno povezanih sudionika
  1042. tamo gdje postoje uvjeti za uspješnu uspostavu interoperabilnosti te brzu realizaciju i
  1043. isporuku usluga korisnicima
  1044.  
  1045. Poticanje višekratnog korištenja dostupnih referentnih specifikacija
  1046. i gotovih komponenti temeljenih na otvorenom kodu uz
  1047. zadovoljavanje modela, važećih metoda i međunarodnih normi
  1048. Transparentan i otvoren razvoj HROI-a koji omogućuje
  1049. sudjelovanje svih sudionika
  1050.  
  1051. 45
  1052.  
  1053. HROI – primjena i provedba
  1054. •
  1055.  
  1056. Tijekom provedbe nastaje biblioteka strateških i
  1057. provedbenih dokumenata interoperabilnosti koja sadrži
  1058. – opće dokumente
  1059.  
  1060. • strategije, strateški i ostali planovi
  1061. • propisi koji uređuju organizacijske strukture, procese i podatke
  1062. • dokumenti i direktive EU
  1063.  
  1064. – strateške i planske dokumente
  1065.  
  1066. • studije, analize, preporuke, programi i planovi provedbe
  1067.  
  1068. – normizacijske dokumente
  1069.  
  1070. • referentne arhitekture, referentni modeli i specifikacije,
  1071. standardni projekti, tehničke dokumentacije, katalozi,
  1072. šifrarnici, adresari, rječnici ...
  1073.  
  1074. – pomoćne dokumente
  1075.  
  1076. • metodološki i drugi priručnici, upute, smjernice, obrasci
  1077. ugovora i drugih dokumenata, radni dokumenti, obrazovni
  1078. materijal ...
  1079.  
  1080. – arhivu
  1081.  
  1082. 46
  1083.  
  1084. HROI – primjena i provedba
  1085. •
  1086.  
  1087. Razvoj i primjena HROI-a podržana putem ICT kroz
  1088. razvoj zajedničkih resursa i potpornih usluga
  1089. – portal javnih usluga
  1090. – sustav za autentikaciju i autorizaciju
  1091. – upravna sabirnica usluga (Government Service Bus)
  1092. – riznicu semantičke imovine
  1093. – uslugu pregleda, sistematizacije pretraživanja i
  1094. dohvata dokumentacije i resursa
  1095. interoperabilnosti te registar usluga
  1096. – izvorne registre temeljnih entiteta
  1097. – mrežu HITROnet
  1098. – projekt e-Ured
  1099. – …
  1100.  
  1101. 47
  1102.  
  1103. HROI i ciljevi strateškog plana
  1104. •
  1105.  
  1106. Najvažniji ciljevi strateškog plana s aspekta HROI:
  1107. – usklađivanje HROI s EIF 2.0
  1108. – strategija „oblaka javnog sektora“
  1109. – strategija za otvorene specifikacije i standarde
  1110. – zajednička interoperabilna rješenja na razini EU
  1111. – elektronički identiteti u elektroničkim javnim uslugama
  1112. – elektronička razmjene podataka između registara u
  1113. javnoj upravi
  1114. – popis usluga javnog sektora, priprema u obliku
  1115. integralnih e-usluga
  1116. – pregled procesa državne uprave i gotovih e-government
  1117. rješenja
  1118. – zajednička metodologija za standardizaciju ICT-a
  1119. – sustav podrške za ponovno korištenje javnih informacija
  1120. – povezivanje sustava za podršku korisnicima javne
  1121. uprave RH i EU
  1122. – program razvoja elektroničkih usluga
  1123.  
  1124. 48
  1125.  
  1126. ———————
  1127.  
  1128. OZNAČNI JEZICI
  1129.  
  1130. Interoperabilnost
  1131. informacijskih
  1132. sustava
  1133. Aleksander Radovan
  1134.  
  1135. OZNAČNI JEZICI
  1136. Osnove označnih jezika
  1137. Skupine, vrste i razvoj označnih jezika
  1138. Označni jezik XML
  1139. Validacija XML dokumenata
  1140. Rukovanje podacima
  1141. Poznatiji primjeri
  1142. 2
  1143.  
  1144. Uvod u označne jezike
  1145. • Označavanje (markup) – znakovni (ili binarni) niz
  1146. koji se umeće u tekst i tako označava određeni
  1147. dio teksta kako bismo ga razlikovali od ostatka
  1148. – "marking up" – označavanje teksta dodatnim
  1149. oznakama
  1150. (u tekstu, na margini)
  1151. • recenzenti, urednici, lektori ...
  1152.  
  1153. – razlozi: pogreške, oznake otiska, upute ...
  1154. • Jezik za označavanje ili označni jezik (markup
  1155. language)
  1156. – sustav oznaka ili anotacija nad tekstom kojime
  1157. se određene cjeline sintaktički odjeljuju od
  1158. drugih
  1159. – skup konvencija – dozvoljene oznake, što znače
  1160. 3
  1161.  
  1162. Uvod u označne jezike
  1163. • Označni jezici u kontekstu
  1164. interoperabilnosti
  1165. – omogućuju razmjenu podataka između
  1166. dviju strana u točno definiranom obliku
  1167. koji obje strane razumiju
  1168. – omogućavaju komunikaciju – sintaksno
  1169. i semantički
  1170. • Komunikacija dviju strana:
  1171. – na razini prijenosa podataka
  1172. – na razini razumijevanja smisla
  1173. prenesenih podataka (informacija)
  1174. 4
  1175.  
  1176. Najpoznatiji primjer
  1177. • Jezik HTML (HyperText Markup Language)
  1178.  
  1179. Document
  1180.  
  1181. Root element
  1182. <html>
  1183.  
  1184. Element
  1185. <head>
  1186.  
  1187. Element
  1188. <body>
  1189.  
  1190. Element
  1191. <title>
  1192. Text
  1193. "Naslov
  1194. stranice"
  1195.  
  1196. Element
  1197. <a>
  1198.  
  1199. Atribute
  1200. "href"
  1201.  
  1202. Text
  1203. "Poveznica"
  1204.  
  1205. Element
  1206. <h1>
  1207.  
  1208. Text
  1209. "Naslov"
  1210.  
  1211. 5
  1212.  
  1213. OZNAČNI JEZICI
  1214. Osnove označnih jezika
  1215. Skupine, vrste i razvoj označnih jezika
  1216. Označni jezik XML
  1217. Validacija XML dokumenata
  1218. Rukovanje podacima
  1219. Poznatiji primjeri
  1220. 6
  1221.  
  1222. Skupine označnih jezika
  1223. •
  1224. •
  1225. •
  1226.  
  1227. Danas se aktivno koristi nekoliko stotina označnih jezika
  1228. različite namjene
  1229. Vrlo važan oblik interoperabilnosti na globalnoj razini
  1230. Podjela prema namjeni – najvažnije skupine:
  1231. – označni jezici opće namjene (general purpose markup
  1232. languages)
  1233. – označni jezici dokumenata (document markup
  1234. languages)
  1235. – označni jezici za sindikaciju sadržaja (content
  1236. syndication markup languages)
  1237. – označni jezici za opis korisničkog sučelja (user interface
  1238. markup languages)
  1239. – označni jezici za vektorsku grafiku (vector graphics
  1240. markup languages)
  1241. – označni jezici usluga Weba i drugih udaljenih usluga
  1242. (Web service markup languages)
  1243. – označni jezici ostalih specifičnih namjena
  1244. 7
  1245.  
  1246. Označni jezici opće namjene
  1247. • Označni jezici opće namjene (general
  1248. purpose markup languages)
  1249. – služe za općeniti opis oznaka
  1250. – koriste se kao osnova izgradnje
  1251. drugih jezika
  1252. – primjeri:
  1253. • GML (Generalized Markup Language)
  1254. • SGML (Standard Generalized Markup
  1255. Language)
  1256. • XML (Extensible Markup Language)
  1257. • EBML (Extensible Binary Meta Language)
  1258. • ASN.1 (Abstract Syntax Notation One)
  1259. 8
  1260.  
  1261. Označni jezici dokumenata
  1262. •
  1263.  
  1264. Označni jezici dokumenata (document markup
  1265. languages)
  1266. – najrasprostranjeniji i najšire prihvaćeni označni
  1267. jezici u svakodnevnom korištenju
  1268. – primjeri:
  1269.  
  1270. • HTML i XHTML – prikaz internetskih stranica (kao
  1271. dokumenata?)
  1272. • JsonML (JavaScript Object Notation Markup Language)
  1273. – pretvorba između XML-a i JSON-a
  1274. • ODF ili OpenDocument (Open Document Format for
  1275. Office Applications)
  1276. • OOXML ili OpenXML (Office Open XML, Microsoft)
  1277. • TeX
  1278. • RTF (Rich Text Format, Microsoft)
  1279. • DocBook
  1280. • troff
  1281. • Wikitext
  1282.  
  1283. 9
  1284.  
  1285. Označni jezici za opis korisničkog
  1286. sučelja
  1287. • Označni jezici za opis korisničkog sučelja
  1288. (user interface markup languages)
  1289. – opis dijelova korisničkog sučelja
  1290. – opis razmještaja pojedinih
  1291. komponenata
  1292. – primjeri:
  1293.  
  1294. • JavaFX (JavaFX rich client platform, Oracle)
  1295. • XAML (Extensible Application Markup
  1296. Language, Microsoft)
  1297. • MXML (Adobe Macromedia eXtensible Markup
  1298. Language)
  1299. • XUL (XML User Interface Language, Mozilla)
  1300. • LZX (OpenLaszlo)
  1301. • HTML i XHTML – prikaz internetskih stranica
  1302. (kao korisničkog sučelja?)
  1303. 10
  1304.  
  1305. Označni jezici za sindikaciju sadržaja i
  1306. vektorsku grafiku
  1307. • Označni jezici za
  1308. sindikaciju sadržaja
  1309. (content syndication
  1310. markup languages)
  1311. – objava dijelova
  1312. internetskih stranica
  1313. (sjedišta Weba) na drugim
  1314. stranicama (sjedištima)
  1315. – većinom zasnovani na
  1316. XML-u
  1317. – primjeri:
  1318. • Atom
  1319. • RSS
  1320.  
  1321. • Označni jezici za
  1322. vektorsku grafiku (vector
  1323. graphics markup
  1324. languages)
  1325. – zapis vektorske grafike u
  1326. 2D ili 3D
  1327. – primjeri:
  1328. • SVG (Scalable Vector
  1329. Graphics)
  1330. • X3D
  1331. • VRML (Virtual Reality
  1332. Modeling Language)
  1333. • XAML i MXML?
  1334.  
  1335. 11
  1336.  
  1337. Označni jezici usluga Weba i
  1338. drugih udaljenih usluga
  1339. • Označni jezici usluga Weba i drugih
  1340. udaljenih usluga (Web service markup
  1341. languages)
  1342. – opis različitih usluga dostupnih
  1343. putem Interneta (Weba)
  1344. – primjeri:
  1345.  
  1346. • WSDL (Web Services Description
  1347. Language)
  1348. • SOAP (Simple Object Access Protocol)
  1349. • BPEL ili WS-BPEL (Web Services Business
  1350. Process Execution Language)
  1351. • XML-RPC (XML Remote Procedure Call)
  1352. • WSCL (Web Services Conversation
  1353. Language)
  1354. 12
  1355.  
  1356. Označni jezici specifičnih
  1357. namjena
  1358. • Označni jezici ostalih specifičnih namjena
  1359. – rješavaju probleme zapisa za specifične
  1360. potrebe
  1361. – primjeri:
  1362. • MathML – označni jezik za zapis matematičkih
  1363. jednadžbi
  1364. • CellML – označni jezik za zapis matematičkih modela
  1365. • ebXML – označni jezik za zapis informacija
  1366. elektroničkog poslovanja
  1367. • GML – označni jezik za zapis geografskih značajki
  1368. • MusicML – označni jezik za zapis muzičke notacije
  1369. • SCORM – označni jezik za zapis objekata e-učenja
  1370. • SMIL – označni jezik za zapis multimedijskih
  1371. prezentacija
  1372. • VoiceXML – označni jezik za zapis glasovnih podataka
  1373. 13
  1374.  
  1375. Podjele označnih jezika
  1376. • Neki jezici po svojoj definiciji mogu pripadati u
  1377. više skupina
  1378. – podjela nije jednoznačna
  1379. • Osnovna podjela prema upotrebi:
  1380. – konkretni označni jezici
  1381. • koriste se za određene potrebe
  1382.  
  1383. – npr. jezik HTML korišten za internetske stranice (Web)
  1384.  
  1385. – metaoznačni jezici opće namjene
  1386.  
  1387. • definiraju pravila, ali ne i značenje pojedinih oznaka
  1388. – npr. jezici SGML i XML
  1389.  
  1390. • Podjela prema izvedbi:
  1391. – izvedeni iz jezika SGML
  1392. – izvedeni iz jezika XML
  1393. – nisu izvedeni ni iz jednoga drugog jezika opće
  1394. namjene
  1395. 14
  1396.  
  1397. Vrste označnih jezika
  1398. • Tri glavne vrste označnih jezika:
  1399. – prezentacijski označni jezici
  1400. (presentational markup languages)
  1401. – proceduralni označni jezici
  1402. (procedural markup languages)
  1403. – opisni označni jezici (descriptive
  1404. markup languages)
  1405.  
  1406. 15
  1407.  
  1408. Vrste označnih jezika
  1409. • Prezentacijski označni jezici (presentational
  1410. markup languages)
  1411. – najčešće se koriste kod uređivača teksta,
  1412. internetskih stranica (Web), prezentacija i
  1413. sl.
  1414. – u dokument s tekstom umeću se oznake,
  1415. koje se koriste prilikom prikaza ili ispisa
  1416. dokumenta
  1417. • oznake su najčešće sakrivene od pogleda
  1418.  
  1419. – potencijalno se može njihov pregled otkriti korisniku
  1420.  
  1421. • u pozadini oblikuju konačni izgled dokumenta
  1422.  
  1423. – uređivači teksta često koriste načelo
  1424. WYSIWYG (What You See Is What You Get)
  1425.  
  1426. • sakriva oznake i omogućava oblikovani prikaz pri
  1427. uređivanju
  1428. 16
  1429.  
  1430. Vrste označnih jezika
  1431. • Proceduralni označni jezici (procedural
  1432. markup languages)
  1433. – umetanjem oznaka upravljaju obradom
  1434. tekstualnih podataka
  1435. – uočavanjem umetnutih oznaka pokreću
  1436. se određene akcije nad tekstom
  1437. – naredbe obrade – procesne instrukcije
  1438. (process instructions)
  1439. – oznake su najčešće vidljive (pri izradi i pri
  1440. korištenju)
  1441. 17
  1442.  
  1443. Vrste označnih jezika
  1444. • Opisni označni jezici (descriptive markup
  1445. languages)
  1446. – služe za označavanje dokumenta u
  1447. strukturnom smislu
  1448. – nisu izravno povezani ni s
  1449. prezentacijom teksta korisniku, niti s
  1450. uputama za obradu/procesiranje
  1451. – dijelovi teksta mogu se označiti u
  1452. semantičkom smislu
  1453. • pojašnjava se što oni predstavljaju, odnosno
  1454. kako bi se umetnula dodatna informacija o
  1455. tom dijelu teksta
  1456.  
  1457. 18
  1458.  
  1459. Označni jezik SGML
  1460. • SGML (Standard Generalized Markup
  1461. Language)
  1462. – međunarodna norma za predstavljanje
  1463. tekstualnih informacija u elektroničkom
  1464. obliku
  1465. • neovisno o uređaju ili sustavu
  1466.  
  1467. – metajezik – način formalnog opisa
  1468. označnog jezika
  1469.  
  1470. • nije konkretna inačica označnog jezika za opis
  1471. podataka iz neke domene
  1472.  
  1473. – cilj – definicija oznaka i shema pisanja
  1474. jedinstveno nazvanih označavanjem
  1475. (markup)
  1476. • čest i termin encoding – način eksplicitne
  1477. interpretacije teksta
  1478.  
  1479. 19
  1480.  
  1481. Označni jezik SGML
  1482. • SGML dokument može imati tri dijela:
  1483. – deklaraciju SGML
  1484. – prolog - sadrži:
  1485.  
  1486. • deklaraciju DOCTYPE s različitim deklaracijama
  1487. oznaka
  1488. • definiciju tipa dokumenta DTD (Document
  1489. Type Definition)
  1490.  
  1491. – instancu - vršni element i njegov sadržaj
  1492. • Primjene (ili aplikacije) SGML-a:
  1493. – konkretni označni jezici razvijeni za
  1494. određene potrebe
  1495. – svaka potreba = novi jezik – zbrka!
  1496. • I danas se razvijaju različiti označni jezici
  1497. • A stari se moderniziraju …
  1498.  
  1499. 20
  1500.  
  1501. Ponavljanje i odnosi označnih
  1502. jezika
  1503.  
  1504. HTML
  1505.  
  1506. SGML
  1507.  
  1508. XHTML
  1509. XML
  1510.  
  1511. • Domaća zadaća:
  1512. ponavljanje gradiva
  1513. kolegija SUPIT
  1514. („Standardi u
  1515. primjeni internetske
  1516. tehnologije”)
  1517. – jezik HTML
  1518. – jezik XHTML
  1519. – jezik XML
  1520.  
  1521. 21
  1522.  
  1523. OZNAČNI JEZICI
  1524. Osnove označnih jezika
  1525. Skupine, vrste i razvoj označnih jezika
  1526. Označni jezik XML
  1527. Validacija XML dokumenata
  1528. Rukovanje podacima
  1529. Poznatiji primjeri
  1530. 22
  1531.  
  1532. Označni jezik XML
  1533. • Označni jezik XML (Extensible Markup
  1534. Language)
  1535. – osnove:
  1536. •
  1537. •
  1538. •
  1539. •
  1540. •
  1541.  
  1542. odvaja podatke od prezentacije
  1543. omogućuje dijeljenje podataka
  1544. pojednostavljuje prijenos podataka
  1545. pojednostavljuje izmjene platformi
  1546. čini podatke dostupnima
  1547.  
  1548. – sadržava metapodatke koji opisuju
  1549. sadržaj
  1550.  
  1551. • omogućava semantičku interoperabilnost
  1552.  
  1553. – preporuka W3C
  1554.  
  1555. • podskup jezika SGML, oblikovan s velikom
  1556. jednostavnošću izvedbe i interoperabilnosti s
  1557. jezicima SGML i HTML
  1558. 23
  1559.  
  1560. Ciljevi jezika XML
  1561. •
  1562.  
  1563. Ciljevi koje jezik XML treba zadovoljiti jasno su definirani
  1564. već kod njegovog nastajanja:
  1565. – Jezik XML treba se moći jasno i neposredno koristiti na
  1566. internetu.
  1567. – Jezik XML treba podržavati mnoštvo različitih aplikacija
  1568. (primjena).
  1569. – Jezik XML treba biti kompatibilan s jezikom SGML.
  1570. – Pisanje programa koji procesiraju XML dokumente treba
  1571. biti jednostavno.
  1572. – Broj opcionalnih značajki u jeziku XML treba biti što
  1573. manji, idealno bi bilo da je bez njih.
  1574. – XML dokumenti trebaju biti ljudima čitljivi i jasni.
  1575. – Oblikovanje XML-a treba biti brzo izvedeno.
  1576. – Oblikovanje XML-a treba biti formalno i sažeto.
  1577. – XML dokumenti trebaju se moći jednostavno izraditi.
  1578. – Sažeto i jasno u XML oznakama je od minimalnog
  1579. značenja.
  1580. 24
  1581.  
  1582. Inačice jezika XML
  1583. • Aktualne inačice jezika XML
  1584. – XML 1.0 (Fifth Edition) 26.11.2008.
  1585. – XML 1.1 (Second Edition)
  1586. 16.8.2006.
  1587. • Napomena :
  1588. – Iako je trenutačna aktualna inačica
  1589. XML-a 1.1, još uvijek se preporučuje
  1590. korištenje inačice 1.0, koju sigurno
  1591. razumiju i „starije” aplikacije.
  1592. 25
  1593.  
  1594. XML 1.1
  1595. • Novosti inačice XML 1.1:
  1596. – korištenje znakova Unicode
  1597. – manje strogu definiciju naziva
  1598.  
  1599. • „sve što nije zabranjeno je dopušteno“
  1600.  
  1601. – dodavanje znakova koji omogućavaju
  1602. interoperabilnost različitih
  1603. mainframe i drugih sustava
  1604. – korištenje kontrolnih znakova
  1605. – skup ograničenja nazvan „potpuna
  1606. normalizacija“ (full normalization)
  1607. – oznaku nove inačice u zaglavlju
  1608. • procesori razlikuju koja pravila koriste pri
  1609. provjeri
  1610.  
  1611. 26
  1612.  
  1613. Osnovni pojmovi – jezik XML
  1614. • Osnovni pojmovi i značajke:
  1615. – znak (character) – osnovni građevni
  1616. element, smije se koristiti većina znakova iz
  1617. norme Unicode
  1618. – oznaka (tag) – <oznaka>, </oznaka>,
  1619. <oznaka />
  1620. – referenca entiteta (entity reference) –
  1621. upućuje na imenovani entitet, predefiniran ili
  1622. eksplicitno deklariran (npr. &lt;)
  1623. – sadržaj (content) – sadržaj je zapravo sve što
  1624. nije oznaka ili ne započinje znakom „&“ a
  1625. završava znakom „>“
  1626. – element
  1627. – atribut
  1628. 27
  1629.  
  1630. Struktura jezika XML
  1631.  
  1632. 28
  1633.  
  1634. Prolog
  1635. • Prolog – sadrži metainformacije o dokumentu:
  1636. – Deklaracija
  1637.  
  1638. • neobavezna
  1639. • definira vrstu kodiranja znakova i druge značajke
  1640. dokumenta
  1641. <?xml version="1.0" encoding='UTF-8' standalone='yes'?>
  1642. • preporučuje se
  1643. • ako postoji, onda na početku (bez praznih redaka i
  1644. znakova)!
  1645. • atributi
  1646.  
  1647. – version – definira inačicu XML-a, moguće vrijednosti su 1.0 ili
  1648. 1.1,
  1649. – encoding – opcionalni, definira vrstu kodiranja znakova
  1650. » vrijednost se određuju prema nazivima kodiranja znakova
  1651. IANA-CHARSET
  1652. » najčešće korištene vrijednosti su UTF-8, UTF-16, windows1250, windows-1252, ISO-8859-1 i ISO-8859-2,
  1653. –
  1654. standalone – opcionalni, označava ovisnost dokumenta o
  1655. vanjskim entitetima
  1656. » moguće vrijednosti su „yes” i „no”, a ako se ne navede,
  1657. pretpostavljena vrijednost je „no”
  1658.  
  1659. 29
  1660.  
  1661. Prolog
  1662. – Naredbe obrade (procesne instrukcije)
  1663. • prosljeđuju informaciju aplikacijama koje
  1664. obrađuju XML dokument
  1665. – imaju smisla u prologu (prije obrade)
  1666.  
  1667. • primjer: referenca na XSL listu stilova
  1668. <?xml-stylesheet type="text/xsl"
  1669. href="stylesheet.xsl"?>
  1670.  
  1671. – Komentari
  1672. • bilo gdje u dokumentu, zanemaruju se
  1673. <!-- Ovo je komentar -->
  1674. • ne mogu sadržavati tekst „-->“, ne smiju biti
  1675. ubačeni usred naziva oznake i ne smiju sadržavati
  1676. znakove „<“ ili „>“
  1677.  
  1678. – DTD ili XML shema
  1679. 30
  1680.  
  1681. Elementi
  1682. •
  1683.  
  1684. •
  1685.  
  1686. Element
  1687. – označavanje sadržaja i opis sadržaja koji označavaju
  1688. – informacije o poretku sadržaja
  1689. – odnosi između podataka
  1690.  
  1691. Oblici elementa:
  1692.  
  1693. – prazni elementi (empty element) ili elementi bez sadržaja
  1694.  
  1695. • ne sadrže ni tekst ni druge elemente, služe samo kao strukturne oznake
  1696. <oznaka></oznaka> ili <oznaka/>
  1697. – drugi način štedi memoriju i povećava čitljivost
  1698.  
  1699. – elementi jednostavnog sadržaja ili elementi koji sadržavaju
  1700. samo tekst
  1701. • tekst bez specijalnih znakova
  1702. <oznaka>Neki sadržaj</oznaka>
  1703.  
  1704. – elementi koji sadržavaju druge elemente
  1705. – sadrže samo druge elemente, ali ne i sadržaj
  1706.  
  1707. • iako drugi elementi sadržani u njima mogu imati sadržaj
  1708.  
  1709. – elementi koji sadržavaju miješani sadržaj i elemente
  1710. • sadrže kombinaciju sadržaja i drugih elemenata
  1711.  
  1712. 31
  1713.  
  1714. Elementi – nazivanje
  1715. (imenovanje)
  1716. •
  1717.  
  1718. •
  1719. •
  1720.  
  1721. Nazivanje (imenovanje) elemenata podliježe pravilima
  1722. – nazivi elemenata moraju započeti slovom ili znakom
  1723. „_“
  1724. – ne smiju započeti slovima „xml“ niti sadržavati
  1725. praznine
  1726. Nazivi elemenata nedvosmisleno predstavljaju značenje
  1727. Preporuke nazivanja:
  1728. – u međunarodnoj komunikaciji preporučuje se
  1729. korištenje engleskih naziva
  1730. – nije preporučljivo znatno kratiti, ali ni produljivati
  1731. nazive
  1732. – za odvajanje riječi u nazivu preporučuje se koristiti
  1733. velika početna slova riječi ili znak „_“
  1734. – ne preporučuje se korištenje znakova izvan engleske
  1735. abecede niti znakova „-” i „.“
  1736.  
  1737. 32
  1738.  
  1739. Atributi
  1740. • Atribut
  1741. – pružaju dodatnu informaciju o elementu
  1742. • atributi su vezani uz pojedini element
  1743.  
  1744. – navode se u početnoj oznaci elementa
  1745. – definiraju se kao par: naziv atributa = sadržaj
  1746. <datum format=“ISO8601“>2013-09-30</datum>
  1747. – sadržaj može biti prazan
  1748. – ograničenja:
  1749. • ne postoji ograničenje o brojnosti atributa unutar
  1750. elementa
  1751. • u istom elementu ne mogu se pojaviti dva atributa
  1752. istog naziva
  1753. • uvijek sadržavaju samo tekst i nemaju podstrukturu
  1754. • ne mogu se proširivati i ne mogu sadržavati višestruke
  1755. vrijednosti
  1756.  
  1757. 33
  1758.  
  1759. Atributi – nazivanje
  1760. (imenovanje)
  1761. • Nazivanje (imenovanje) atributa podliježe
  1762. pravilima
  1763. – slična pravila kao element
  1764. – mogu se koristiti jednostruki i dvostruki
  1765. navodnici, ali ne i „pametni navodnici”
  1766. • Napomena : česta pogreška
  1767. – kod umetanja koda iz raznih izvora, poput
  1768. dokumenata izrađenih uređivačem teksta ili
  1769. „izreži-umetni” (copy-paste) metodom,
  1770. moguće je da ćete umjesto dvostrukih
  1771. navodnika (") umetnuti tzv. „pametne
  1772. navodnike“ (smart quotes), odnosno znakove
  1773. „ i “, koji u XML dokumentu predstavljaju
  1774. pogrešku
  1775. 34
  1776.  
  1777. Tekst i znakovi
  1778. • Tekst
  1779. – znakovni niz, odnosno sadržaj između dviju oznaka
  1780. – XML parser procesirat će ga kao i sav drugi XML kod
  1781. • paziti na ograničenja uporabe posebnih znakova, poput
  1782. „<“
  1783.  
  1784. – tekst označen oznakom CDATA  ne parsira se
  1785. <tekst><!CDATA[ Ako je 2009 < 2010 onda je to dobro.
  1786. ]]</tekst>
  1787. • korisno za programski kod ili skriptu
  1788.  
  1789. • Znakovni entiteti
  1790. – simboli od jednog znaka
  1791. – zapis: & + naziv entiteta + ;
  1792.  
  1793. • znak iz stranice kodova kao # + heksadekadski kod
  1794. <tekst>Ovo će prikazati znak manje &lt; a ovo copyright &#169;
  1795. </tekst>
  1796.  
  1797. 35
  1798.  
  1799. Pravila pisanja u jeziku XML
  1800. • Svi XML dokumenti su dobro oblikovani
  1801. (well-formed)
  1802. – inače nisu XML dokumenti!
  1803. • Pravila dobre oblikovanosti
  1804. – samo jedan korijenski element
  1805. – elementi moraju biti pravilno zatvoreni
  1806. – elementi moraju biti pravilno gniježđeni
  1807. – smiju se koristiti samo dopušteni znakovi
  1808. – nazivi elemenata osjetljivi su na mala i
  1809. velika slova
  1810. – vrijednosti atributa moraju se postaviti u
  1811. navodnike
  1812. –…
  1813. 36
  1814.  
  1815. Domene i prostori naziva
  1816. • Prostori naziva (prostori imena, imenski prostori)
  1817. – glavni razlozi uvođenja prefiksa prostora imena u
  1818. nazive elemenata:
  1819. • mogućnost korištenja istih naziva u jednom XML
  1820. dokumentu ili zajedničkoj XML strukturi
  1821. • izbjegavanje konflikata naziva
  1822.  
  1823. • Korištenje domena
  1824. – potreba za jedinstveno imenovanim elementima i
  1825. atributima iz nekog određenog skupa vrijednosti
  1826. definiranim u području primjene
  1827. • ponovno korištenje postojećih shema
  1828. • proširenje postojećih shema
  1829. • ponovno korištenje programskog koda za obradu
  1830. postojećih
  1831. • kombiniranje proizvoljnih elemenata i elemenata
  1832. • podrška verzijama
  1833. • pretraživanja temeljena na odabiru shema
  1834. • validacija (provjera) temeljena na višestrukim shemama
  1835.  
  1836. 37
  1837.  
  1838. OZNAČNI JEZICI
  1839. Osnove označnih jezika
  1840. Skupine, vrste i razvoj označnih jezika
  1841. Označni jezik XML
  1842. Validacija XML dokumenata
  1843. Rukovanje podacima
  1844. Poznatiji primjeri
  1845. 38
  1846.  
  1847. Validacija XML dokumenata
  1848. • Provjera je li dokument „dobro oblikovan“
  1849. – je li to onda uopće XML dokument?
  1850. – lagano provjeriti
  1851. • Provjera prema nekom opisu koji specificira
  1852. uvjete valjanosti (validity) dokumenta
  1853. – postoji niz različitih načina i metoda
  1854. provjere valjanosti
  1855. – zasnivaju se na:
  1856. •
  1857. •
  1858. •
  1859. •
  1860. •
  1861.  
  1862. gramatikama
  1863. pravilima
  1864. izrazima
  1865. tvrdnjama
  1866. kombinaciji navedenih
  1867.  
  1868. 39
  1869.  
  1870. DTD
  1871. • DTD (Document Type Definition)
  1872. – skup deklaracija oznaka koje definiraju
  1873. tipove dokumenata
  1874. • strukturu dokumenta
  1875. • tipovi podataka
  1876. • obveznost elemenata
  1877.  
  1878. – zastarjelo?
  1879.  
  1880. • umjesto korištenja DTD-a preporučuje se
  1881. korištenje jezika svjesnih prostora naziva, npr.
  1882. XML Schema (XSD) i RELAX NG
  1883.  
  1884. – razvoj nije stao
  1885.  
  1886. • izrađuje se nova verzija kao 9. dio norme ISO/IEC
  1887. 19757 DSDL
  1888. – moći će koristiti prostore naziva
  1889.  
  1890. 40
  1891.  
  1892. XSD
  1893. • XSD (XML Schema Definition)
  1894. – (jedna od) XML shema
  1895. – preporuka W3C-a
  1896.  
  1897. • korištenje naziva XSD (XML Schema
  1898. Definition) ili alternativno WXS umjesto
  1899. naziva XML Schema
  1900.  
  1901. – „XML shema” može označavati opći naziv
  1902. skupa različitih XML shema
  1903. ponoviti gradivo SUPIT-a
  1904.  
  1905. • Gramatike, pravila, izrazi, tvrdnje … DTD,
  1906. XSD …
  1907. • Kako to sve zajedno složiti i koristiti?
  1908. 41
  1909.  
  1910. Jezik definicije shema
  1911. dokumenata DSDL
  1912. • Jezik definicije shema dokumenata DSDL
  1913. (Document Schema Definition Language)
  1914. – uloga – prikupljanje različitih zadataka i
  1915. izraza vezanih uz validacije u jedinstvenu
  1916. cjelinu skupa specifikacija i opisa
  1917. nadogradivog radnog okvira
  1918. – omogućava različitim validacijskim
  1919. tehnologijama da rade zajedno (paralelno ili
  1920. serijski)
  1921. – radni okvir – omogućava kombinaciju
  1922. višestrukih validacijskih zadataka različitih
  1923. tipova
  1924.  
  1925. • različite validacije se mogu istovremeno primijeniti na
  1926. isti XML dokument
  1927. • ukupna validacija je potpunija od pojedinačnih
  1928. • npr. validacija prvo s XSD i nakon toga dodatno
  1929. Schematron
  1930. 42
  1931.  
  1932. Jezik regularnih izraza RELAX NG
  1933. • Jezik regularnih izraza RELAX NG (REgular LAnguage for XML
  1934. Next Generation)
  1935. – „jezik regularnih izraza za XML nove generacije”
  1936. – objedinjavanjem jezika RELAX (Regular Language
  1937. description for XML) i TREX (Tree Regular Expressions for
  1938. XML)
  1939. – 2001. izradio OASIS, kasnije norma ISO/IEC 19757-2:2003
  1940. – značajke:
  1941. •
  1942. •
  1943. •
  1944. •
  1945. •
  1946. •
  1947.  
  1948. jednostavnost
  1949. dva oblika sintakse: osnovni XML i kompaktni
  1950. podrška za prostore naziva
  1951. uniformnost postupanja s atributima i elementima
  1952. podrška za nepobrojani i miješani sadržaj
  1953. mogućnost kombiniranja s drugim jezicima
  1954.  
  1955. – razvoj RELAX NG vremenski paralelno s razvojem XSD-a
  1956.  
  1957. • XSD nešto rasprostranjeniji te je podržan od većine parsera i
  1958. uređivača XML dokumenata
  1959. • RELAX NG rasprostranjen kod prezentacijskih označnih jezika
  1960. – npr. ODF, DocBook
  1961.  
  1962. 43
  1963.  
  1964. Shema RELAX NG
  1965. •
  1966.  
  1967. •
  1968.  
  1969. Regularni izraz – opisuje uzorak za pretraživanje
  1970. nizova znakova
  1971. – zapravo niz znakova koji opisuje druge nizove
  1972. znakova u skladu sa sintaksnim pravilima
  1973. Shema RELAX NG
  1974. – koristi uzorke strukture XML dokumenata
  1975. – smatra se jednostavnijom u odnosu na druge
  1976. jezike XML shema
  1977. – zapis sheme RELAX NG u dvama oblicima:
  1978. • u osnovnom obliku u zapisu jezika XML
  1979. – uobičajene ekstenzije datoteka „.rng“
  1980.  
  1981. • u kompaktnom obliku nazvan RELAX NG Compact
  1982. Syntax
  1983. – ovo nije XML, uobičajene ekstenzije datoteka „.rnc“
  1984.  
  1985. – Korištenje RELAX NG preporučuje se u jednakoj mjeri
  1986. kao i XSD
  1987.  
  1988. 44
  1989.  
  1990. RELAX NG – jednostavan primjer
  1991. <book>
  1992. <page>
  1993. This is page one.
  1994. </page>
  1995. <page>
  1996. This is page two.
  1997. </page>
  1998. </book>
  1999.  
  2000. <element name="book"
  2001. xmlns="http://relaxng.org/
  2002. ns/structure/1.0">
  2003. <oneOrMore>
  2004. <element name="page">
  2005. <text/>
  2006. </element>
  2007. </oneOrMore>
  2008. </element>
  2009. 45
  2010.  
  2011. RELAX NG – primjer
  2012. XML:
  2013. <imenik>
  2014. <osoba oib=“12345678901“>
  2015. <ime>Ana</ime>
  2016. <prezime>Anić</prezime>
  2017. <email>ana.anic@racunarstvo.hr
  2018. </email>
  2019. </osoba>
  2020. <osoba oib=“23456789012“>
  2021. <cijeloIme>Ivo I. Ivić mlađi
  2022. </cijeloIme>
  2023. </osoba>
  2024. </imenik>
  2025.  
  2026. •
  2027.  
  2028. Izrazi:
  2029. –
  2030. –
  2031. –
  2032. –
  2033.  
  2034. barem jedna osoba u imeniku
  2035. osoba mora imati OIB
  2036. razdvojeno ili spojeno ime i prezime
  2037. neobavezna adresa elektroničke
  2038. pošte
  2039.  
  2040. DTD:
  2041. <!DOCTYPE imenik [
  2042. <!ELEMENT imenik (osoba+)>
  2043. <!ELEMENT osoba (((ime, prezime) |
  2044. cijeloIme), email?)>
  2045. <!ATTLIST osoba oib CDATA #REQUIRED>
  2046. <!ELEMENT ime (#PCDATA)>
  2047. <!ELEMENT prezime (#PCDATA)>
  2048. <!ELEMENT cijeloIme (#PCDATA)>
  2049. <!ELEMENT email (#PCDATA)>
  2050. ]>
  2051.  
  2052. 46
  2053.  
  2054. RELAX NG – primjer
  2055. <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
  2056. <element name="imenik" xmlns="http://relaxng.org/ns/structure/1.0">
  2057. <oneOrMore>
  2058. <element name="osoba">
  2059. <attribute name="oib">
  2060. <text/>
  2061. </attribute>
  2062. <choice>
  2063. <group>
  2064. <element name="ime">
  2065. <text/>
  2066. </element>
  2067. <element name="prezime">
  2068. <text/>
  2069. </element>
  2070. </group>
  2071. <element name="cijeloIme">
  2072. <text/>
  2073. </element>
  2074. </choice>
  2075. <optional>
  2076. <element name="email">
  2077. <text/>
  2078. </element>
  2079. </optional>
  2080. </element>
  2081. </oneOrMore>
  2082. </element>
  2083.  
  2084. RELAX NG Compact Syntax
  2085. element imenik {
  2086. element osoba {
  2087. attribute oib { text },
  2088. ( ( element ime { text },
  2089. element prezime { text } ) |
  2090. element cijeloIme { text } ),
  2091. element email { text }?
  2092. }+
  2093. }
  2094.  
  2095. 47
  2096.  
  2097. Jezik tvrdnji Schematron
  2098. •
  2099.  
  2100. Jezik tvrdnji Schematron
  2101. – jezik za umetanje tvrdnji o prisustvu ili odsustvu
  2102. uzorka u XML dokumentima
  2103. – temelji se na pronalaženju stablastih uzoraka
  2104.  
  2105. • omogućuje prikaz različitih struktura koje je problematično
  2106. prikazati u jezicima shema temeljenim na gramatici (npr. DTD,
  2107. XSD i RELAX NG)
  2108. – primjer: ako u elementu <spol> stoji vrijednost „muški“, onda u istoj
  2109. strukturi čvorova pod elementom <dijagnoza> ne bi smjelo pisati
  2110. „trudan“ 
  2111.  
  2112. • obrnuta logika u odnosu na gramatike
  2113.  
  2114. – kod jezika temeljnih na gramatici sve što nije eksplicitno dopušteno
  2115. nije valjano
  2116. – kod jezika temeljenih na pravilima sve što nije eksplicitno zabranjeno
  2117. je valjano
  2118.  
  2119. – može se kombinirati s validacijom zasnovanom na
  2120. gramatici
  2121. – izveden povrh XSLT, koristi XPath
  2122. – međunarodna norma ISO/IEC 19757-3:2006 Information
  2123. technology -- Document Schema Definition Language
  2124. (DSDL) - Part 3: Rule-based validation - Schematron
  2125. 48
  2126.  
  2127. Schematron – elementi
  2128. • Osnovni elementi:
  2129. – <schema> – glavni element dokumenta koji
  2130. sadržava sve druge elemente
  2131. – <title> – opcionalni element naslov sheme
  2132. – <ns> – element prostora imena i prefiksa
  2133. korištenih u shemi, ne mora postojati, a može ih
  2134. biti više
  2135. – <pattern> – element uzorka koji sadržava
  2136. pravila
  2137. – <rule> – element pravila s atributom „context”
  2138. koji sadržava tvrdnje
  2139. – <assert> – element tvrdnje s atributom „test”
  2140. koji sadržava izraz XPath s opisom tvrdnje
  2141. – <report> – element izvještaja s atributom „test”
  2142. koji sadržava XPath izraz i opis izvještaja
  2143. 49
  2144.  
  2145. Schematron – način rada
  2146. •
  2147.  
  2148. Način rada
  2149. – bitan je samo poredak elemenata pravila
  2150.  
  2151. • poredak ostalih elemenata ovisi o konkretnoj izvedbi
  2152.  
  2153. – uvjeti koji se ispituju odnose se na postojanje i
  2154. vrijednosti elemenata i atributa
  2155. – pozitivne tvrdnje izražavaju ispitivanje
  2156. korištenjem atributa test u kojem se nalaze XPath
  2157. izrazi istinosnih rezultata
  2158. • ako kod ispitivanja uvjet nije ispunjen, onda se šalje
  2159. poruka
  2160.  
  2161. – kod izvještaja je riječ o negativnim tvrdnjama
  2162.  
  2163. • poruka će biti poslana ako je uvjet ispitivanja ispunjen
  2164.  
  2165. – pravila čine skupine tvrdnji koje odabiru
  2166. kontekstne čvorove koji se evaluiraju
  2167. – uzorci čine skupine pravila i prvo pravilo je ono
  2168. koje se koristi
  2169.  
  2170. 50
  2171.  
  2172. Schematron – koraci rada
  2173. Za svaki kontekstni čvor u dokumentu koji se
  2174. validira
  2175. Za svaku fazu koja se evaluira (ako faze postoje,
  2176. inače uzorak)
  2177. Za svaki uzorak (u fazi)
  2178. Pronađi prvo pravilo koje odgovara
  2179. kontekstnom čvoru
  2180. Za svaku tvrdnju i izvještaj u pravilu
  2181. Izvedi testiranje
  2182. Ako test tvrdnje nije uspio ili je uspio test
  2183. izvještaja
  2184. Pošalji poruku
  2185. (Ako postoji dijagnostika i uključena je
  2186. Pošalji dijagnostičku poruku)
  2187. 51
  2188.  
  2189. Schematron – primjer
  2190. •
  2191. •
  2192. •
  2193. •
  2194. •
  2195. •
  2196. •
  2197. •
  2198. •
  2199. •
  2200. •
  2201. •
  2202. •
  2203. •
  2204. •
  2205. •
  2206.  
  2207. Korijenski element mora biti imenik.
  2208. Dozvoljena djeca elementa imenik mora biti element osoba.
  2209. Roditelj elementa osoba mora biti element imenik.
  2210. Djeca elementa osoba moraju biti element ime, prezime ili email.
  2211. Element ime može biti samo jedan.
  2212. Element prezime može biti samo jedan.
  2213. Element email može biti samo jedan.
  2214. Element osoba mora imati atribut oib.
  2215. Element osoba smije imati samo atribut oib.
  2216. Roditelj elementa ime mora biti osoba.
  2217. Element ime ne može imati djecu.
  2218. Roditelj elementa prezime mora biti osoba.
  2219. Element prezime ne može imati djecu.
  2220. Roditelj elementa email mora biti osoba.
  2221. Element email ne može imati djecu.
  2222. Element * nije valjan u ovom dokumentu.
  2223.  
  2224. 52
  2225.  
  2226. Schematron – primjer
  2227. <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
  2228. <schema xmlns="http://purl.oclc.org/dsdl/schematron">
  2229. <title>Imenik</title>
  2230. <ns prefix="im" uri="http://www.racunarstvo.hr/imenik">
  2231. <pattern name="all">
  2232. <rule context="/">
  2233. <assert test="im:imenik">
  2234. Korijenski element mora biti imenik.
  2235. </assert>
  2236. </rule>
  2237. <rule context="im:imenik">
  2238. <assert test="count(*) = count(im:osoba)">
  2239. Dozvoljena djeca elementa imenik mora biti element osoba.
  2240. </assert>
  2241. </rule>
  2242. <rule context="im:osoba">
  2243. <assert test="parent::im:imenik">
  2244. Roditelj elementa osoba mora biti element imenik.
  2245. </assert>
  2246. <assert test="count(*) = count(im:ime|im:prezime|im:email)">
  2247. Djeca elementa osoba moraju biti element ime, prezime ili email.
  2248. </assert>
  2249. <assert test="count(im:ime) = 1">
  2250. Element ime može biti samo jedan.
  2251. </assert>
  2252. <assert test="count(im:prezime) = 1">
  2253. Element prezime može biti samo jedan.
  2254. </assert>
  2255. <assert test="count(im:email) = 1">
  2256. Element email može biti samo jedan.
  2257. </assert>
  2258. <assert test="@oib">
  2259. Element osoba mora imati atribut oib.
  2260. </assert>
  2261. <assert test="count(@*) = count(@oib)">
  2262. Element osoba smije imati samo atribut oib.
  2263. </assert>
  2264. </rule>
  2265.  
  2266. <rule context="im:ime">
  2267. <assert test="parent::im:osoba">
  2268. Roditelj elementa ime mora biti osoba.
  2269. </assert>
  2270. <assert test="count(*) = 0">
  2271. Element ime ne može imati djecu.
  2272. </assert>
  2273. </rule>
  2274. <rule context="im:prezime">
  2275. <assert test="parent::im:osoba">
  2276. Roditelj elementa prezime mora biti osoba.
  2277. </assert>
  2278. <assert test="count(*) = 0">
  2279. Element prezime ne može imati djecu.
  2280. </assert>
  2281. </rule>
  2282. <rule context="im:ime">
  2283. <assert test="parent::im:osoba">
  2284. Roditelj elementa email mora biti osoba.
  2285. </assert>
  2286. <assert test="count(*) = 0">
  2287. Element email ne može imati djecu.
  2288. </assert>
  2289. </rule>
  2290. <rule context="*">
  2291. <assert test="true()">
  2292. Element * nije valjan u ovom dokumentu.
  2293. </assert>
  2294. </rule>
  2295. </pattern>
  2296. </schema>
  2297.  
  2298. 53
  2299.  
  2300. Usporedba jezika
  2301. • Relativni logički odnosi
  2302. skupova
  2303. – svjetlije – izvedivo, ali
  2304. nezgodne u praksi
  2305. – tamnije – izvedivo
  2306. samo ako se sheme
  2307. prilagode
  2308. • XSD moćniji od DTD
  2309. • RELAX NG „širi” od XSD
  2310. • Schematron najmoćniji
  2311. ima najveće mogućnosti
  2312. 54
  2313.  
  2314. OZNAČNI JEZICI
  2315. Osnove označnih jezika
  2316. Skupine, vrste i razvoj označnih jezika
  2317. Označni jezik XML
  2318. Validacija XML dokumenata
  2319. Rukovanje podacima
  2320. Poznatiji primjeri
  2321. 55
  2322.  
  2323. Rukovanje podacima u obliku XML
  2324. • Podaci u obliku XML
  2325. – namjena ista kao i podaci u bazi, datoteci …
  2326. – zapis i pohrana strukturiranih podataka
  2327. • Osnovne operacije:
  2328. – pohrana – zapisivanje
  2329. – razmjena – slanje, primanje
  2330. – razumijevanje – sintaksa i semantika
  2331. – korištenje – procesi i prikaz korisniku
  2332. • Primjena – za neku svrhu (daljnja računalna
  2333. obrada, prikaz krajnjem korisniku i sl.)
  2334.  
  2335. 56
  2336.  
  2337. Kako koristiti podatke u obliku
  2338. XML?
  2339. • Podatke prvo trebamo moći "razumjeti"
  2340. • Prevođenje u oblik koji znamo i možemo koristiti –
  2341. analiza
  2342. • parsiranje
  2343. • sintaksna analiza
  2344. • leksička analiza
  2345.  
  2346. – slično kao kod prevođenja programa iz izvornog
  2347. u odredišni (izvršni) oblik
  2348. • Dva osnovna načina rada korištenja XML sadržaja :
  2349. – parsiranje temeljeno na stablu (tree-based
  2350. parsing)
  2351. • cijeli dokument se prebacuje u objektnu strukturu
  2352.  
  2353. – parsiranje temeljeno na događajima (eventbased parsing)
  2354.  
  2355. • jednim prolazom sekvencijalno kroz XML dokument
  2356. generiraju se događaji
  2357. 57
  2358.  
  2359. DOM i interoperabilnost
  2360. •
  2361. •
  2362.  
  2363. •
  2364.  
  2365. Objektni model dokumenata (Document Object Model)
  2366. – konvencija, neovisna o platformi i jeziku izvedbe, za interakciju
  2367. s objektima označnih jezika (najčešće HTLM, XHTML, XML ...)
  2368. Povijesni razvoj inačica
  2369. – počeo s HTML 4 (NN2, IE3) – tzv. "Legacy DOM", DOM Level 0
  2370. – DHTML, CSS, layerness (NN4, IE4) – "Intermediate DOM"
  2371. – 1998. – DOM Level 1 – rješavaju se određene nekompatibilnosti
  2372. – 2000. – DOM Level 2 – model događaja, prostori naziva, CSS
  2373. – 2004. – DOM Level 3 – XPath, serijalizacija XML dokumenata,
  2374. upravljanje događajima (s tipkovnice),
  2375. – 2012. – DOM Level 4 (prijedlog W3C) – usklađivanje s
  2376. JavaScriptom i postojećim implementacijama, uz maksimalno
  2377. pojednostavljivanje
  2378. – 2014. – DOM Living Standard – dom.spec.whatwg.org
  2379. DOM Level 1 uvijek, preporuka DOM Level 2 (provjera), ako točno
  2380. poznajemo funkcionalnosti i preglednike može i DOM Level 3
  2381.  
  2382. 58
  2383.  
  2384. Preglednik i načini prikaza
  2385. •
  2386. •
  2387. •
  2388.  
  2389. JavaScript koristi DOM kao osnovni način komuniciranja i
  2390. upravljanja objektima u HTML dokumentu
  2391. Način prikaza u pregledniku
  2392. – izvedba parsiranja i prikaza te razmještaja grafičkih elemenata
  2393. – različite konkretne implementacije (layout engines) – preko 20!
  2394. Najpoznatiji layout engines:
  2395. – WebKit
  2396. • Safari, iOS, Android, Chrome (<=27), Kindle, BlackBerry, Tizen
  2397.  
  2398. – Blink – Googleov fork WebKita
  2399.  
  2400. • Chrome (28+), Opera (15+), Chromium, Qt WebEngine
  2401.  
  2402. – Gecko – Mozzila
  2403.  
  2404. • Firefox, SeaMonkey, Camino, Flock, K-Meleon, Songbird, Galeon, IE-Wine
  2405. …
  2406.  
  2407. – Trident (MSHTML) – Microsoft
  2408.  
  2409. • Internet Explorer, Windows Phone 8, Maxthon i sl.
  2410.  
  2411. – i niz drugih – Amaya, KHTML, Presto (Opera do 15), Tasman …
  2412.  
  2413. 59
  2414.  
  2415. Rasprostranjenost preglednika
  2416. Chrome
  2417.  
  2418. IE
  2419.  
  2420. Firefox
  2421.  
  2422. Safari
  2423.  
  2424. Edge
  2425.  
  2426. Other
  2427.  
  2428. analytics.usa.gov
  2429.  
  2430. 43,8%
  2431.  
  2432. 16,6%
  2433.  
  2434. 7.8%
  2435.  
  2436. 24,7%
  2437.  
  2438. 3.2%
  2439.  
  2440. 3.0%
  2441.  
  2442. StatCounter
  2443.  
  2444. 59.31%
  2445.  
  2446. 8.94%
  2447.  
  2448. 13.37%
  2449.  
  2450. 9.98%
  2451.  
  2452. 2,81%
  2453.  
  2454. 5.59%
  2455.  
  2456. Kolovoz – Listopad 2016.
  2457.  
  2458. 60
  2459.  
  2460. Programsko sučelje SAX
  2461. •
  2462.  
  2463. •
  2464.  
  2465. Programsko sučelje SAX (Simple API for XML)
  2466. – sekvencijalni parser za XML dokumente
  2467. – radi na načelu jednosmjernog prolaza kroz
  2468. dokument
  2469. – rezultat obrade vraća u jednom toku (stream)
  2470. – de facto norma – ne postoji striktna specifikacija
  2471. Događaji – pronalazak:
  2472. – tekstualnih čvorova
  2473. – čvorova elemenata
  2474. • atributi se obrađuju kao dijelovi čvora elementa
  2475.  
  2476. •
  2477.  
  2478. – naredbi obrade
  2479. – komentara
  2480. Inačice – još uvijek aktualan SAX2 (prostori imena,
  2481. filtri, leksički događaji, sheme ...), nove inačice u
  2482. razvoju
  2483.  
  2484. 61
  2485.  
  2486. SAX primjer
  2487. <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
  2488. <osoba oib="12345678901">
  2489. <ime>
  2490. Ana
  2491. </ime>
  2492. <?naredba_obrade
  2493. obradi_djevojacko_prezime="da"?>
  2494. <prezime postojiDjevojackoPrezime="da">
  2495. Anić
  2496. <djevojackoPrezime>
  2497. Ivić
  2498. </djevojackoPrezime>
  2499. </prezime>
  2500. </osoba>
  2501. 62
  2502.  
  2503. SAX primjer
  2504. •
  2505.  
  2506. SAX parser generira sljedeći niz događaja:
  2507. – početak čvora elementa osoba
  2508.  
  2509. • s atributom „oib” vrijednosti „12345678901“
  2510.  
  2511. –
  2512. –
  2513. –
  2514. –
  2515.  
  2516. početak čvora elementa ime
  2517. tekstualni čvor sadržaja „Ana“
  2518. završetak čvora elementa ime
  2519. naredba obrade „naredba_obrade“
  2520.  
  2521. • s atributom „obradi_djevojacko_prezime“ vrijednosti „da“
  2522.  
  2523. – početak čvora elementa prezime
  2524.  
  2525. • s atributom „postojiDjevojackoPrezime“ vrijednosti „da“
  2526.  
  2527. –
  2528. –
  2529. –
  2530. –
  2531. –
  2532. –
  2533.  
  2534. tekstualni čvor sadržaja „Anić“
  2535. početak čvora elementa djevojackoPrezime
  2536. tekstualni čvor sadržaja „Ivić“
  2537. završetak čvora elementa djevojackoPrezime
  2538. završetak čvora elementa prezime
  2539. završetak čvora elementa osoba
  2540.  
  2541. 63
  2542.  
  2543. SAX ili DOM – prednosti i
  2544. mane
  2545. •
  2546.  
  2547. SAX
  2548. – koristi manje memorijskih resursa
  2549.  
  2550. • usporedivo s najvećom dubinom stabla i najvećim podatkom
  2551. • korisno kod vrlo velikih dokumenata
  2552.  
  2553. •
  2554.  
  2555. – u načelu brže parsiranje nego kod DOM-a
  2556. – lakše se prilagođava promjeni strukture
  2557. – za pronalaženje pojedinih elemenata u jednom
  2558. prolazu
  2559. DOM
  2560. – cijeli dokument na raspolaganju u memoriji
  2561. • ako je prevelik onda u sporoj memoriji (disk)
  2562.  
  2563. – bolji kod cjelovitih validacija i kod višestrukih
  2564. istovremenih pristupa različitim dijelovima
  2565. – kada XPath ili XSLT trebaju imati pristup bilo kojem
  2566. čvoru dokumenta tijekom obrade
  2567. – kod višestrukih ponovnih korištenja elemenata,
  2568. paralelnih pronalaženja i transformacija koje
  2569. zahtijevaju cijeli dokument u objektnoj strukturi
  2570. 64
  2571.  
  2572. StAX
  2573. • Push parser – XML parser šalje (push) XML podatke
  2574. klijentu kada naiđe na element
  2575. – bez obzira je li klijent spreman prihvatiti podatke
  2576. • Pull parser – klijent poziva (pull) metode biblioteke za
  2577. parsiranje kada treba interakciju s XML podacima i
  2578. dohvat podataka
  2579. – poziv onda kada klijent treba/želi podatke
  2580. – prednosti:
  2581. • klijent (a ne parser) kontrolira aplikacijsku dretvu
  2582. • manja i jednostavnija biblioteka parsiranja (u odnosu na
  2583. SAX)
  2584. • čitanje višestrukih dokumenata u jednoj dretvi
  2585. • mogućnost filtriranja sadržaja (ignoriranja nepotrebnih
  2586. elemenata)
  2587. • podrška i „XML pogled” na podatke koji nisu XML
  2588.  
  2589. • StAX (Streaming API for XML) – koristi pull parsiranje
  2590. – korisno kod paralelne obrade, za SOAP i WSDL, kod
  2591. virtualnih izvora podataka i specifičnih XML rječnika
  2592.  
  2593. 65
  2594.  
  2595. SAX, DOM i StAX – značajke
  2596. StAX
  2597.  
  2598. SAX
  2599.  
  2600. DOM
  2601.  
  2602. pull, streaming
  2603.  
  2604. push,
  2605. streaming
  2606.  
  2607. in memory
  2608. tree
  2609.  
  2610. visoka
  2611.  
  2612. srednja
  2613.  
  2614. visoka
  2615.  
  2616. ne
  2617.  
  2618. ne
  2619.  
  2620. da
  2621.  
  2622. Efikasnost
  2623. (CPU, memorija)
  2624.  
  2625. dobra
  2626.  
  2627. dobra
  2628.  
  2629. ovisi
  2630.  
  2631. Samo unaprijed
  2632.  
  2633. da
  2634.  
  2635. da
  2636.  
  2637. ne
  2638.  
  2639. Zapis u XML oblik
  2640.  
  2641. da
  2642.  
  2643. ne
  2644.  
  2645. da
  2646.  
  2647. Kreiranje, čitanje,
  2648. osvježavanje, brisanje
  2649.  
  2650. ne
  2651.  
  2652. ne
  2653.  
  2654. da
  2655.  
  2656. Tip API-ja
  2657.  
  2658. Jednostavnost korištenja
  2659. XPath mogućnosti
  2660.  
  2661. 66
  2662.  
  2663. Implementacije za DOM, SAX i
  2664. StAX
  2665. • Integrirani skup klasa u .NET Framework-u
  2666. – XmlReader (pull) i XmlDocument (DOM)
  2667. – nekad skup usluga MSXML (Microsoft XML
  2668. Core Services)
  2669. • Programska sučelja osnovnih biblioteka
  2670. platforme Java
  2671. – JAXP (Java API for XML Processing) –
  2672. objedinjuje parsiranja temeljena na sučeljima
  2673. DOM, SAX i StAX
  2674. – JDOM i dom4j – alternativni objektni modeli
  2675. otvorenog koda za XML pisani u jeziku Java
  2676. • Biblioteka Xerces i Xerces2 (C++, Java i Perl)
  2677. • Biblioteka libxml2 (C)
  2678. • Mnogi drugi ...
  2679. 67
  2680.  
  2681. Transformacije i prezentacije
  2682. korištenjem jezika XSL
  2683. Ponavljanje SUPIT
  2684. • XSL (eXtensible Stylesheet Language)
  2685. – porodica preporuka za definiranje
  2686. transformacije i prezentacije XML
  2687. dokumenata, a sastoji se od triju dijelova:
  2688. • jezika XPath (XML Path Language)
  2689. • jezika XSLT (eXtensible Stylesheet
  2690. Language Transformations)
  2691. • jezika XSL-FO (eXtensible Stylesheet
  2692. Language – Formatting Objects)
  2693.  
  2694. 68
  2695.  
  2696. XPath
  2697. •
  2698.  
  2699. XPath je jezik izraza (expression language) - koristi se za
  2700. pristup i lociranje, odnosno adresiranje dijelova XML
  2701. dokumenata
  2702. – XPath 1.0 preporuka W3C-a još 1999.
  2703.  
  2704. • široko rasprostranjen, koristi se u programskim jezicima (Java, C#,
  2705. JS …)
  2706. • ugrađen u jezike XSLT i XForms
  2707.  
  2708. – XPath 2.0 preporuka W3C-a 2007.
  2709.  
  2710. • bogatiji sustav tipova - čvorovi kao članovi uređenog niza
  2711. • proširen skup funkcija i operatora
  2712. • atomarni tipovi i korisnički definirani tipovi (datum, vrijeme, URI
  2713. …)
  2714. • sedam vrsta čvorova
  2715. • nudi niz izraza koji se koriste u jeziku XQuery
  2716. • XPath 2.0 drugo izdanje preporuka W3C-a 2010.
  2717. – poneke primjene još uvijek koriste XPath 1.0
  2718.  
  2719. – XPath 3.0 – preporuka za kandidata, siječanj 2013.
  2720.  
  2721. • dinamički pozivi funkcija, izrazi inline funkcija, union tipovi, URL-i
  2722. u nazivima, konkatenacija znakovnih nizova, operator mapiranja
  2723. …
  2724.  
  2725. 69
  2726.  
  2727. XSLT
  2728. •
  2729.  
  2730. •
  2731.  
  2732. Deklarativni jezik za transformacije XML dokumenata XSLT
  2733. (eXtensible Stylesheet Language Transformations)
  2734. – prikaz i dodavanje elemenata i atributa
  2735. – brisanje i sakrivanje dijelova dokumenta
  2736. – uređivanje, oblikovanje i sortiranje elemenata
  2737. – uvjetno izvršavanje pravila i testiranje
  2738. Inačice
  2739. – XSLT 1.0 - preporuke W3C-a 1999., kad i XPath 1.0
  2740. • široko prihvaćena
  2741. • od XSLT 1.1 se odustalo
  2742.  
  2743. – XSLT 2.0 – preporuka W3C-a 2007.
  2744.  
  2745. • konverzija fragmenata rezultantnog stabla u skupove čvorova, višestruki
  2746. izlazni dokumenti
  2747. • ugrađena podršku za grupiranja i korisnički definirane funkcije
  2748.  
  2749. •
  2750.  
  2751. – XSLT 3.0 – prijedlog od srpnja 2012.
  2752. Korištenje
  2753. – XSLT 2.0 do danas baš nije previše prihvaćen ni kod preglednika
  2754. ni kod poslužitelja
  2755. – XSLT 2.0 koristi XPath 2.0, a XSLT 1.0 koristi XPath 1.0
  2756. • nije najbolja kombinacija XSLT 1.0 i XPath 2.0
  2757.  
  2758. 70
  2759.  
  2760. Transformacije pomoću XSLT
  2761. •
  2762. •
  2763.  
  2764. Rezultat postupka transformacije – novi XML dokument
  2765. – no, moguće je proizvesti i bilo koji drugi dokument –
  2766. nije XML dokument, već običan tekst (plain text)
  2767. Transformacije u oblik za prezentaciju putem stranica
  2768. Weba
  2769. – očekivani izlazni oblik je HTML ili XHTML dokument
  2770. • ako transformacija prati pravila XML-a, onda je XHTML
  2771. • ako ne prati, onda HTML (obični tekst)
  2772.  
  2773. •
  2774.  
  2775. Izvedbe XSLT procesora
  2776. – samostalne aplikacije ili komponente ugrađene u
  2777. preglednik, aplikacijski poslužitelj, programski radni
  2778. okvir (framework) ili sam operacijski sustav
  2779. – mogu se izvršavati na klijentu ili poslužitelju
  2780. – poznatiji XSLT procesori: Saxon, Xalan, xsltproc, XT,
  2781. MSXML, Sablotron, 4XSLT ...
  2782.  
  2783. 71
  2784.  
  2785. XSL-FO
  2786. •
  2787.  
  2788. Objekt za oblikovanje XSL-FO (eXtensible Stylesheet
  2789. Language – Formatting Objects)
  2790. – oblikovanja XML dokumenata za prikaz
  2791. • nije nužno vezano uz interoperabilnost
  2792.  
  2793. •
  2794.  
  2795. Mogućnosti prikaza XML dokumenata
  2796. – primjena predloška stila CSS (Cascading Style Sheets) za
  2797. prikaz XML podataka u pregledniku s određenim dizajnom
  2798. – XSLT za transformaciju XML datoteke u HTML ili XHTML
  2799. datoteku
  2800. • naknadno se može primijeniti CSS te grafika (slike, fontovi i sl.)
  2801.  
  2802. – XSL-FO za oblikovanje prikaza i posljedičnu konverziju u
  2803. ispisni oblik
  2804. • najčešće PDF i PS (PostScript), ali moguće i u druge oblike
  2805.  
  2806. – obrada XML dokumenta u aplikaciji i prebacivanje
  2807. oblikovanih podataka u neki oblik grafičkog korisničkog
  2808. sučelja
  2809. • npr. „tanki” Web klijent, grafičko sučelje „debelog” klijenta,
  2810. izvještaju iz izvještajnog podsustava ...
  2811.  
  2812. 72
  2813.  
  2814. XSLT i XSL-FO u praksi
  2815.  
  2816. 73
  2817.  
  2818. Jezik upita XQuery
  2819. •
  2820.  
  2821. Označni jezik upita i funkcionalnog programiranja XQuery (XML
  2822. Query)
  2823. – izvodi upite nad kolekcijama XML podataka
  2824. •
  2825.  
  2826. onima koje „vidi” kao XML – pravi XML, polustrukturirani podaci, tekst,
  2827. baze podataka, repozitoriji objekata, JSON, binarni podaci …
  2828.  
  2829. – može pronalaziti sadržaj
  2830. •
  2831. •
  2832.  
  2833. koristi sintaksu XPath izraza
  2834. izvodi se nad stablastim podatkovnim modelom XDM (XPath Data
  2835. Model)
  2836.  
  2837. – korištenjem izraza FLWOR
  2838. •
  2839.  
  2840. –
  2841.  
  2842. FOR, LET, WHERE, ORDER BY i RETURN
  2843.  
  2844. Upotreba – od svijeta Weba i do baza podataka
  2845. – izvještaji iz XML podataka i baza
  2846. – dohvat podataka iz baze podataka za daljnju upotrebu (npr. usluga
  2847. Weba)
  2848. – prilagodljivi upiti koji pronalaze podatke na Webu
  2849. – transformacije XML podataka u druge oblike (npr. XHTML),
  2850. – izdvajanje informacija i upravljanje XML podacima
  2851. – ...
  2852. XQuery je za XML što je SQL za baze podataka
  2853.  
  2854. 74
  2855.  
  2856. XQuery – inačice i izvedbe
  2857. • Razvoj inačica
  2858.  
  2859. • razvijao se paralelno s XSLT 2.0
  2860.  
  2861. – nadilazi mogućnosti XSLT-a – grupiranje, formatiranje
  2862. brojeva i datuma, kontrola nad prostorima naziva
  2863. – XPath je podskup jezika XQuery – XQuery je
  2864. „nadogradnja”
  2865.  
  2866. • XQuery 1.0 – preporuka W3C, 2007.
  2867. – nije se stigao toliko raširiti kao XSLT
  2868. – drugo izdanje prosinac 2010.
  2869.  
  2870. • XQuery 3.0 – radni prijedlog W3C, srpanj 2013.
  2871. – grupiranje, prebrojavanje, „outer join”, try/catch,
  2872. switch
  2873. – funkcije – dinamički poziv, inline, privatne, izjave
  2874. – izlazne deklaracije, anotacije, mapiranja …
  2875.  
  2876. – Izvedba ima 60-tak – popis
  2877. (www.w3.org/XML/Query/#implementations)
  2878.  
  2879. – RaptorXML, SAXON, MarkLogic …
  2880.  
  2881. 75
  2882.  
  2883. XQuery primjer
  2884. <imenik>
  2885. <osoba oib=“12345678901“>
  2886. <ime>Ana</ime>
  2887. <prezime>Anić</prezime>
  2888. <email>ana.anic@racunarstvo.hr</email>
  2889. <godinaRodjenja>1985</godinaRodjenja>
  2890. </osoba>
  2891. <osoba oib=“23456789012“>
  2892. <ime>Ivo</ime>
  2893. <prezime>Ivić</prezime>
  2894. <email>ivo.ivic@racunarstvo.hr</email>
  2895. <godinaRodjenja>1991</godinaRodjenja>
  2896. </osoba>
  2897. </imenik>
  2898.  
  2899. 76
  2900.  
  2901. XQuery primjer
  2902. doc(“podaci.xml“)/imenik/osoba[godinaRodjenja<1990]
  2903. <osoba oib=“12345678901“>
  2904. <ime>Ana</ime>
  2905. <prezime>Anić</prezime>
  2906. <email>ana.anic@racunarstvo.hr</email>
  2907. <godinaRodjenja>1985</godinaRodjenja>
  2908. </osoba>
  2909. doc(“podaci.xml“)/imenik/osoba[godinaRodjenja<1990]/ime
  2910. <ime>Ana</ime>
  2911. 77
  2912.  
  2913. XQuery primjer – FLWOR
  2914. doc(“podaci.xml“)/imenik/osoba[godinaRodjenja< 1990]
  2915. •
  2916.  
  2917. Korištenjem FLWOR (For, Let, Where, Order by, Return):
  2918.  
  2919. for $a in doc("podaci.xml")/imenik/osoba
  2920. where $a/godinaRodjenja<1990
  2921. return $a/ime
  2922.  
  2923. 78
  2924.  
  2925. Korištenje za oblikovanje
  2926. HTML
  2927. • Primjer s tablicom:
  2928. <table>
  2929. r>
  2930. {
  2931.  
  2932. <tr><th>IME</th><th>PREZIME</th></t
  2933. <tr>
  2934.  
  2935. for $a in doc("podaci.xml")/imenik/osoba
  2936. return <td>{data($a/ime)}</td>
  2937. <td>{data($a/prezime)}</td>
  2938. }
  2939. </tr>
  2940. </table>
  2941.  
  2942. 79
  2943.  
  2944. JAXB
  2945. • Arhitektura za povezivanje s XML-om JAXB
  2946. (Java Architecture for XML Binding)
  2947. – radni okvir za jednostavnu manipulaciju XML
  2948. dokumentima
  2949. • jednostavniju nego kod DOM-a
  2950.  
  2951. – stablo objekata
  2952. • čvorovi u potpunosti odgovaraju XML elementima
  2953. • sadrže atribute i sadržaj u obliku varijabli instance
  2954. • zadržavaju veze – objektno referenciranje
  2955.  
  2956. – standardan način vezivanja (binding) iz
  2957. objekata (tipova podataka) napisanih u jeziku
  2958. Java u komponente definirane XSD-om i
  2959. obrnuto
  2960. • obrada XML podataka izravno iz programskog koda
  2961. • mapiranje – serijalizacija i deserijalizacija
  2962.  
  2963. 80
  2964.  
  2965. JAXB – mapiranje
  2966. XML (XSD)  Java
  2967. XML Schema Tip
  2968. xsd:string
  2969. xsd:positiveInteger
  2970. xsd:int
  2971. xsd:long
  2972. xsd:short
  2973. xsd:decimal
  2974. xsd:float
  2975. xsd:double
  2976. xsd:boolean
  2977. xsd:byte
  2978. xsd:QName
  2979. xsd:dateTime
  2980. xsd:base64Binary
  2981. xsd:hexBinary
  2982. xsd:unsignedInt
  2983. xsd:unsignedShort
  2984. xsd:unsignedByte
  2985. xsd:unsignedLong
  2986. xsd:time
  2987. xsd:date
  2988. xsd:g
  2989. xsd:anySimpleType
  2990. xsd:anySimpleType
  2991. xsd:duration
  2992. xsd:NOTATION
  2993.  
  2994. Javin tip podatka
  2995. java.lang.String
  2996. java.math.BigInteger
  2997. int
  2998. long
  2999. short
  3000. java.math.BigDecimal
  3001. float
  3002. double
  3003. boolean
  3004. byte
  3005. javax.xml.namespace.QName
  3006. javax.xml.datatype.XMLGregorianCalendar
  3007. byte[]
  3008. byte[]
  3009. long
  3010. int
  3011. short
  3012. java.math.BigDecimal
  3013. javax.xml.datatype.XMLGregorianCalendar
  3014. javax.xml.datatype.XMLGregorianCalendar
  3015. javax.xml.datatype.XMLGregorianCalendar
  3016. java.lang.Object
  3017. java.lang.String
  3018. javax.xml.datatype.Duration
  3019. javax.xml.namespace.QName
  3020.  
  3021. Java  XML
  3022. Javina klasa
  3023.  
  3024. XML podatkovni tip
  3025.  
  3026. java.lang.String
  3027.  
  3028. xs:string
  3029.  
  3030. java.math.BigInteger
  3031.  
  3032. xs:integer
  3033.  
  3034. java.math.BigDecimal
  3035.  
  3036. xs:decimal
  3037.  
  3038. java.util.Calendar
  3039.  
  3040. xs:dateTime
  3041.  
  3042. java.util.Date
  3043.  
  3044. xs:dateTime
  3045.  
  3046. javax.xml.namespace.QName
  3047.  
  3048. xs:QName
  3049.  
  3050. java.net.URI
  3051.  
  3052. xs:string
  3053.  
  3054. javax.xml.datatype.XMLGregorianCalendar
  3055.  
  3056. xs:anySimpleType
  3057.  
  3058. javax.xml.datatype.Duration
  3059.  
  3060. xs:duration
  3061.  
  3062. java.lang.Object
  3063.  
  3064. xs:anyType
  3065.  
  3066. java.awt.Image
  3067.  
  3068. xs:base64Binary
  3069.  
  3070. javax.activation.DataHandler
  3071.  
  3072. xs:base64Binary
  3073.  
  3074. javax.xml.transform.Source
  3075.  
  3076. xs:base64Binary
  3077.  
  3078. java.util.UUID
  3079.  
  3080. xs:string
  3081.  
  3082. 81
  3083.  
  3084. JAXB – API i arhitektura
  3085. • JAXB API
  3086. – paket
  3087. javax.xml.bind
  3088. – klasa
  3089. JAXBContext
  3090. – sučelje
  3091. Unmarshaller
  3092. • deserijalizira
  3093. XML u Javu
  3094. • provodi
  3095. validaciju
  3096. dobivenog
  3097. XML-a
  3098.  
  3099. – sučelje
  3100. Marshaller
  3101.  
  3102. klase
  3103. Schema prevoditelj
  3104. XML
  3105. Schema
  3106. Schema generator
  3107. instanciranje
  3108.  
  3109. prati
  3110.  
  3111. Unmarshall
  3112. XML
  3113. dokument
  3114. Marshall
  3115. objekti
  3116.  
  3117. • serijalizacija
  3118. 82
  3119.  
  3120. OZNAČNI JEZICI
  3121. Osnove označnih jezika
  3122. Skupine, vrste i razvoj označnih jezika
  3123. Označni jezik XML
  3124. Validacija XML dokumenata
  3125. Rukovanje podacima
  3126. Poznatiji primjeri
  3127. 83
  3128.  
  3129. Poznatije primjene označnih
  3130. jezika
  3131. • Označni jezici sindikacije sadržaja (RSS i
  3132. Atom)
  3133. • Jezik elektroničkog poslovanja ebXML
  3134. • Univerzalni poslovni jezik UBL
  3135. • Norma GS1 XML
  3136. • Oblici zapisa poslovnih dokumenata
  3137. – OpenDocument Format (ODF)
  3138. – Office Open XML (OOXML )
  3139. • Elektronički obrazac platnog naloga eHUB
  3140. • Elektronički račun e-Račun
  3141. poglavlje 4.2
  3142. 84
  3143.  
  3144. Označni jezici sindikacije sadržaja
  3145. (RSS i Atom)
  3146. •
  3147.  
  3148. RSS najčešće znači „stvarno jednostavnu sindikaciju“ (Really Simple
  3149. Syndication)
  3150. – normirani oblik zapisa koji se koristi za objavu novih sadržaja
  3151. kod često osvježavanih izvora informacija
  3152. • kao što su blogovi, vijesti i drugi sadržaji
  3153.  
  3154. •
  3155.  
  3156. – RSS dokument često se naziva „punjenjem“, „hranom“ (feed),
  3157. „web feedom“ ili RSS kanalom
  3158. – sadržava sažetak određenog teksta koji se želi objaviti zajedno s
  3159. metapodacima, najčešće uključujući i podatke o autoru
  3160. Osnovna ideja – korisnik želi pratiti određenu temu, autora, novine
  3161. ili internetske stranice
  3162. – koristi softver nazvan čitač RSS-a (RSS reader), agregator ili čitač
  3163. feeda
  3164. – pretplaćuje se na određeni kanal
  3165. • u čitač unese adresu kanala u obliku URI
  3166. • najčešće jednostavnim klikom na ikonu RSS sadržaja u pregledniku
  3167. • čitač provjerava pretplate u određenim vremenskim intervalima za nove
  3168. nepročitane sadržaje
  3169. • ako ih pronađe, preuzima ih i prikazuje korisniku u određenom obliku
  3170.  
  3171. 85
  3172.  
  3173. ————————
  3174.  
  3175. USLUGE
  3176.  
  3177. Interoperabilnost
  3178. informacijskih
  3179. sustava
  3180. Aleksander Radovan
  3181.  
  3182. USLUGE
  3183. Uvod i definicije, stanja usluga
  3184. Arhitekture raspodijeljenih sustava
  3185. Interoperabilnost usluga
  3186. Međuoprema i komunikacija porukama
  3187.  
  3188. 2
  3189.  
  3190. Usluga
  3191. • Usluga kao pojam – u širokoj primjeni
  3192. • Što je za vas usluga?
  3193. • Usluga u gospodarstvu
  3194. – nematerijalni oblik nekog dobra
  3195.  
  3196. • neopipljiva, ne može rezultirati vlasništvom
  3197.  
  3198. – izvršava se kada jedna strana izvodi posao
  3199. (ili neku funkciju) za drugu stranu
  3200. • Usluga u računarstvu
  3201. – “mehanizam koji omogućava pristup do
  3202. jedne ili više mogućnosti, pri čemu je pristup
  3203. osiguran putem opisanog sučelja i dosljedno
  3204. primijenjen s ograničenjima i politikama
  3205. koje su opisane u opisu same usluge”
  3206.  
  3207. prema OASIS-u
  3208. (Organization for the Advancement of Structured Information
  3209. Standards)
  3210.  
  3211. 3
  3212.  
  3213. Usluga u računarstvu
  3214. • Programsko inženjerstvo zasnovano na
  3215. komponentama CBSE (Component-based
  3216. Software Engineering)
  3217. – grana programskog inženjerstva,
  3218. metodologija
  3219. • Razlika komponente i usluge:
  3220. – ovisi o točki promatranja
  3221. – komponenta – dio programskog koda
  3222. unutar cjeline
  3223. • koristi se kao takav, nema modifikacija
  3224. • nema utjecaja od proizvođača komponente
  3225.  
  3226. – usluga – dostupna „izvana”, neovisna
  3227. • sinkroni ili asinkroni pristup
  3228.  
  3229. 4
  3230.  
  3231. Komponente i njihova sučelja
  3232. • Definicija komponente:
  3233. – (softverska) komponenta je ponovno
  3234. iskoristivi dio programske podrške
  3235. (softvera)
  3236. – može prilagođavati, ali ne i mijenjati
  3237. • prilagodbe – korištenje s drugim
  3238. komponentama
  3239. • modifikacija – nije moguća, nema izvornog
  3240. koda
  3241.  
  3242. • Sučelja svake komponente su poznata
  3243. • no od korisnika sakriveni detalji izvedbe
  3244. 5
  3245.  
  3246. Stanja usluga
  3247. • Stanje – situacija u kojoj se nalazi
  3248. promatrani objekt
  3249. • Računalni program:
  3250. – aktivno stanje
  3251.  
  3252. • neka obrada, izvedba metoda, povrat rezultata
  3253. • aktivno se stanje često detaljnije raščlanjuje
  3254.  
  3255. – pasivno stanje
  3256.  
  3257. • znači „ne koristi se”
  3258. • isključeno ili na čekanju (u stanju pripravnosti)
  3259.  
  3260. • Kako opisati stanja?
  3261. – dijagrami stanja (state diagram) – npr.
  3262. UML
  3263. • Programi mogu, ali ne moraju biti svjesni
  3264. svog stanja
  3265.  
  3266. 6
  3267.  
  3268. Stanja usluga
  3269. • Stateless ili nesvjesni stanja
  3270. – programi nisu svjesni stanja u kojem se
  3271. nalaze
  3272. • Statefull ili svjesni stanja
  3273. – programi su svjesni stanja u kojem se nalaze
  3274. • Usluge:
  3275. – moraju biti dostupne i proširive
  3276. – očuvanje informacije o stanju traži mnoge
  3277. provjere i zauzima resurse (npr. memoriju)
  3278. • košta, usporava …
  3279.  
  3280. – usluge su zato najčešće stateless
  3281.  
  3282. • iznimno usluga može biti i statefull
  3283.  
  3284. – najčešće kada čeka informacije druge usluge za svoj
  3285. rad
  3286.  
  3287. 7
  3288.  
  3289. Stanja usluge – ulančavanje
  3290. •
  3291.  
  3292. Primjer: usluga kupnje proizvoda u Web trgovini –
  3293.  
  3294. koraci:
  3295. 1. Autentikacija kupca
  3296. 2. Odabir proizvoda
  3297. 3. Plaćanje
  3298. • Pitanje statefull ili stateless? – zapravo niz pitanja:
  3299. – gdje zapisati informacije o stanju (memorija, uz
  3300. rezultat)?
  3301. – korištenje uvijek iste podusluge?
  3302. – raspoloživost?
  3303. – veliki broj korisnika?
  3304. – kašnjenje?
  3305. – nedostupnost (kvar), osjetljivost na pogrešku?
  3306. – raspodijeljenost?
  3307.  
  3308. 8
  3309.  
  3310. Stanja usluge – statefull
  3311. • Usluge svjesne stanja – statefull:
  3312. – prati stanje svakog procesa
  3313. – informacija se zapisuje – u neku memoriju
  3314. – osigurava se nastavak procesa
  3315. – korisnik se može vratiti točno na poduslugu
  3316. koju je koristio u prošlom koraku
  3317. • Problemi
  3318. – u slučaju velikog broja korisnika
  3319. • zagušenje, kašnjenje …
  3320.  
  3321. – u slučaju kvara ili nedostupnosti
  3322.  
  3323. 9
  3324.  
  3325. Stanja usluge – stateless
  3326. • Usluge nesvjesne stanja – stateless:
  3327. – nakon izvršavanja pojedinog koraka,
  3328. korisnik dobiva:
  3329. •
  3330. •
  3331. •
  3332. •
  3333. •
  3334.  
  3335. (među)rezultat
  3336. dovoljnu informaciju o stanju
  3337. ugrađen mehanizam raspodijeljenosti
  3338. povećana raspoloživost
  3339. smanjena osjetljivost na pogreške
  3340.  
  3341. • No, stanje se ipak negdje pohranjuje
  3342. – najčešće u memoriju ili relacijsku bazu na
  3343. poslužitelju
  3344. • Korisnik i usluga razmjenjuju samo
  3345. identifikator
  3346. – pokazivač na pohranjene podatke
  3347. 10
  3348.  
  3349. Preduvjeti moderne usluge
  3350. • Usluge raspodijeljenih sustava
  3351. • Osnovni zahtjevi:
  3352. – dostupnost
  3353. – pouzdanost
  3354. • Komunikacijski preduvjeti:
  3355. – protokoli – HTTP, HTTPS …
  3356. – resursi – URL, URI, URN, MIME …
  3357.  
  3358. 11
  3359.  
  3360. Protokol HTTP
  3361. •
  3362. •
  3363.  
  3364. HyperText Transfer Protocol – HTTP
  3365. – najrašireniji i najpoznatiji komunikacijski protokol
  3366. aplikacijskog sloja
  3367. Verzije:
  3368. – HTTP 0.9 - 1991., kasnije u RFC 1945, jednostavan
  3369. – HTTP 1.0 - 1996. RFC 1945, široko korištena inačica
  3370. – HTTP 1.1 - 1997. dogradnja 1.0. RFC 2068, 1999. RFC
  3371. 2616
  3372.  
  3373. • kontrola veze, caching, sigurnost, adresiranje, kontrola
  3374. greške ...
  3375.  
  3376. •
  3377.  
  3378. Zapravo prenosi bilo kakve resurse (ne samo hypertext)
  3379. – datoteke (file), podatke o datoteci (meta-data), odsječak
  3380. (chunk), podatke zahtjeva (query information),
  3381. višedijelne podatke (multipart data), rezultate obrade
  3382. (processing result)
  3383. – praktički sve što se može nekako nazvati ili imenovati
  3384.  
  3385. 12
  3386.  
  3387. Karakteristike HTTP
  3388. • Protokol tipa zahtjev/odgovor (request –
  3389. response)
  3390. – poslužitelj stalno osluškuje zahtjeve klijenata
  3391. – koristi standardni priključak, vrata (port) 80
  3392. ili 8080
  3393. – uspostavlja se TCP veza (pouzdan prijenos)
  3394. – klijent šalje zahtjev (poruku) poslužitelju i
  3395. očekuje odgovor (poruku)
  3396. • HTTP je protokol bez očuvanja stanja -
  3397.  
  3398. stateless
  3399.  
  3400. – poslužitelj ne čuva stanje između dvije
  3401. konverzacije
  3402. 13
  3403.  
  3404. HTTP poruke
  3405. • 1 zahtjev i 1 odgovor = 1 konverzacija
  3406. – u poruci zahtjeva su sve informacije za
  3407. ispunjenje zahtjeva
  3408. – konverzacija završava odgovorom,
  3409. odnosno ispunjenjem zahtjeva
  3410. • Dijelovi HTTP tekstualne poruke:
  3411. – upravljački dio poruke – početni redak
  3412. i zaglavlja
  3413. • čitljivo i ljudima
  3414.  
  3415. – tijelo poruke – sadržaj poruke
  3416. • može i ne mora biti čitljivo ljudima
  3417. 14
  3418.  
  3419. Struktura HTTP poruka
  3420. • Početni redak (start-line)
  3421. – zahtjev – oblik: metoda URI verzijaHTTP CRLF
  3422. • npr. GET /iis.html HTTP/1.1
  3423.  
  3424. – odgovor – oblik: verzija-HTTP
  3425. statusni-kod razlog CRLF
  3426. • npr. HTTP/1.1 404 Not Found
  3427.  
  3428. • Zaglavlja (message-headers)
  3429. – različita, ovise o poruci – oblik:
  3430. ime:vrijednost
  3431. • Tijelo poruke (message-body)
  3432. – resurs/i (kodirani)
  3433. 15
  3434.  
  3435. Metode HTTP
  3436. • GET – vraća sadržaj resursa
  3437. • POST – šalje dodatne podatke
  3438. – objava poruke, blok, skup podataka
  3439. • HEAD – vraća opis (meta podatke) resursa
  3440.  
  3441. dodatno u HTTP 1.1
  3442.  
  3443. • PUT – slanje novog resursa na poslužitelj
  3444. • DELETE, OPTIONS, TRACE, CONNECT
  3445. – nisu izvedene u svim poslužiteljima
  3446. • Prema potrebi mogu se definirati i dodatne
  3447. metode
  3448. – bez narušavanja postojeće infrastrukture
  3449. – npr. WebDAV definira još 7 metoda
  3450. – npr. RFC5789 definira metodu PATCH
  3451. 16
  3452.  
  3453. Sigurne i nesigurne metode
  3454. •
  3455.  
  3456. •
  3457.  
  3458. •
  3459.  
  3460. Sigurne metode (safe methods)
  3461. – ne mijenjaju stanje poslužitelja
  3462. – služe isključivo za dohvat podataka
  3463. – metode GET, HEAD, OPTIONS i TRACE
  3464. – nemaju neželjenih posljedica u obliku izvođenja akcija na
  3465. poslužitelju, osim relativno bezopasnih poput logiranja,
  3466. predmemoriranja i sličnih.
  3467. Nesigurne metode (unsafe methods)
  3468. – namijenjene za izvođenje određenih akcija na poslužitelju u
  3469. smislu promjene stanja poslužitelja, najčešće promjenom
  3470. podataka u nekom obliku transakcije.
  3471. – metode POST, PUT i DELETE
  3472. U praksi je moguće da se dohvatom resursa (GET) pokreću i neke
  3473. akcije (neželjene) na poslužitelju
  3474. – pokušava se umanjiti propisivanjem dobrih praksi izvedbe
  3475. odgovora na zahtjev koje ne uključuju takve akcije
  3476. – automatski agenti za predmemoriranje ili pretraživanje stranica
  3477. ne smiju mijenjati stanje na poslužitelju (loša praksa)
  3478.  
  3479. 17
  3480.  
  3481. Protokol HTTP – koraci
  3482. 1.
  3483. 2.
  3484. 3.
  3485. 4.
  3486. 5.
  3487. 6.
  3488. 7.
  3489. 8.
  3490.  
  3491. Korisnik unosi URL
  3492. Stvara se nit za obradu
  3493. Zahtjeva se otvaranje
  3494. stranice
  3495. Traži se IP adresa
  3496. poslužitelja
  3497. Otvara se TCP
  3498. konekcija prema
  3499. poslužitelju
  3500. Nakon trostrukog
  3501. rukovanja (handshake)
  3502. uspostavlja se veza
  3503. Šalje se HTTP_GET
  3504. zahtjev
  3505. Dobiva se odgovor
  3506. (npr. kod 200 i tražena
  3507. stranica)
  3508.  
  3509. 18
  3510.  
  3511. Protokol HTTP - zahtjev
  3512. HTTP zahtjev
  3513. GET /index.html HTTP/1.1
  3514. User Agent: Mozilla/4.0
  3515. (compatible; MSIE 8.0;
  3516. Windows NT 6.0; WOW64;
  3517. Trident/4.0; SLCC1; .NET
  3518. CLR 2.0.50727; Media Center
  3519. PC 5.0; InfoPath.2; .NET
  3520. CLR 3.5.30729; .NET CLR
  3521. 1.1.4322; .NET CLR
  3522. 3.0.30729;
  3523. Host: www.usluga.org
  3524.  
  3525. Strukturni dio
  3526. Početni redak
  3527.  
  3528. Objašnjenje
  3529. Pristupna metoda, put i verzija
  3530. protokola kojim se želi pristupiti
  3531.  
  3532. Identifikator pretraživača koji se
  3533. koristi
  3534.  
  3535. Zaglavlje
  3536. Adresa poslužitelja kojem je
  3537. zahtjev namijenjen
  3538.  
  3539. Accept: image/gif, image/xxbitmap, image/jpeg,
  3540. image/pjpeg, image/png, */*
  3541. Accept-Encoding: gzip
  3542. Accept-Language: en
  3543. Accept-Charset: iso-88591,*,utf-8
  3544.  
  3545. Informacija o tipu podataka koje
  3546. klijent može primiti
  3547.  
  3548. Prazni redak
  3549.  
  3550. 19
  3551.  
  3552. HTTP odgovor
  3553. HTTP zahtjev
  3554. HTTP/1.1 200 OK
  3555. Date: Thu, 09 Aug 2013
  3556. 12:23:29 GMT
  3557. Server: Apache/2.2
  3558. Last-Modified: Mon, 04 Aug
  3559. 2013 09:33:15 GMT
  3560. Accept-Ranges: bytes
  3561. Content-Length: 884
  3562. Content-Type: text/html
  3563.  
  3564. Strukturni
  3565. dio
  3566. Početni
  3567. redak
  3568.  
  3569. Objašnjenje
  3570. Verzija protokola, statusni kod i
  3571. objašnjenje
  3572. Datum obrade zahtjeva i verzija
  3573. poslužiteljskog softvera
  3574.  
  3575. Zaglavlje
  3576.  
  3577. Datum zadnje promjene traženog
  3578. dokumenta
  3579. Metapodaci o samom odgovoru
  3580.  
  3581. Prazni redak
  3582. <!DOCTYPE HTML PUBLIC "//W3C//DTD HTML 3.2
  3583. Final//EN">[...]
  3584.  
  3585. Tijelo
  3586. poruke
  3587.  
  3588. Sadržaj odgovora je primjerice
  3589. HTML dokument
  3590.  
  3591. 20
  3592.  
  3593. Zaglavlje
  3594. • Connection – kontrola veze
  3595. • Host – obavezno ime poslužitelja
  3596. – podrška za proxy i virtual host
  3597. • Content-Type – oznaka MIME tipa poruke
  3598. • Content-Length – oznaka duljine sadržaja
  3599. poruke
  3600. • Content-Range – oznaka dijela resursa
  3601. • Accept-Language – popis jezika koje klijent
  3602. prihvaća
  3603. • User-Agent – vrsta klijenta
  3604. • Date – datum
  3605. • Nestandardna zaglavlja: prefiks X• Nepoznata zaglavlja se zanemaruju
  3606. 21
  3607.  
  3608. HTTP kodovi
  3609. •
  3610. •
  3611. •
  3612. •
  3613. •
  3614.  
  3615. •
  3616.  
  3617. HTTP statusni kodovi – u rasponu 100-599
  3618. – rezultat obrade zahtjeva
  3619. 1xx: informativni (Informational) – zahtjev primljen, nastavak rada
  3620. 2xx: uspjeh (Success) – zahtjev je primljen, protumačen i prihvaćen
  3621. – 200 OK – zahtjev uspio i preglednik će dobiti traženu stranicu u
  3622. nastavku odgovora
  3623. 3xx: preusmjeravanje (Redirect) – akcija preusmjeravanja
  3624. 4xx: greška klijenta (Client Error) – zahtjev nije ispravan ili
  3625. neispunjiv
  3626. – 400 Bad Request – zahtjev ne može biti ispunjen zbog
  3627. pogrešne sintakse
  3628. – 401 Unauthorized – neautorizirani pristup, odgovor mora
  3629. uključiti zaglavlje autentikacije
  3630. – 403 Forbidden – iako je zahtjev valjan, poslužitelj odbija
  3631. odgovoriti, problem autorizacije
  3632. – 404 Not Found – traženi resurs (npr. stranicu) poslužitelj nije
  3633. pronašao
  3634. 5xx: greška poslužitelja (Server Error) – poslužitelj nije uspio
  3635. ispuniti zahtjev
  3636. – 500 Internal Server Error – generička poruka greške na
  3637. poslužitelju, neočekivano stanje poslužitelja
  3638. • često kod dinamičkih stranica, odnosno aplikacija Weba
  3639. 22
  3640.  
  3641. Uniform Resource Identifiers
  3642. • Universal Resource Identifiers in WWW, RFC
  3643. 1630
  3644. – Tim Berners-Lee, 1994.
  3645. – definira URI i formalizira njegovu sintaksu
  3646. – dopunjuje definicije URL i URN
  3647. • “Usklađeni identifikator resursa URI (Uniform
  3648. Resource Identifier) je kompaktan niz znakova
  3649. koji identificiraju apstraktni ili fizički resurs”
  3650. – niz znakova iz ograničenog skupa znakova
  3651. – u različitim oblicima
  3652. – jedinstveno razlikovanje resursa
  3653. – važna je identifikacija i lokacija, a ne
  3654. dostupnost (mogućnost dohvata)
  3655.  
  3656. 23
  3657.  
  3658. Uniform Resource Identificator –
  3659. URI
  3660. • URI pretpostavlja da svaki resurs može
  3661. biti identificiran:
  3662. – putem lokacije – URL
  3663. – putem imena – URN
  3664. – korištenje oba kriterija
  3665. •
  3666.  
  3667. Primjeri:
  3668. –
  3669. –
  3670. –
  3671. –
  3672. –
  3673. –
  3674. –
  3675.  
  3676. file://D:/knjiga/racunarstvo/IIS.txt
  3677. ftp://ftp.racunarstvo.hr/iis/IIS.txt
  3678. http://www.racunarstvo.hr/iis/iis.html
  3679. mailto:aleksander.radovan@racunarstvo.hr
  3680. news:hr.racunarstvo.iis
  3681. tel:+385-1-555-5555
  3682. telnet://192.168.0.1:80/
  3683.  
  3684. 24
  3685.  
  3686. Komponente URI
  3687. http://www.racunarstvo.hr:80/iis/nekiput?resu
  3688. rs=iis#url
  3689.  
  3690. • Pet osnovnih komponenata:
  3691. – shema (schema)
  3692. npr. http
  3693. – autoritet (authority)
  3694. npr.
  3695. www.racunarstvo.hr:80
  3696. – put (path)
  3697. npr. iis/nekiput
  3698. – upit (query)
  3699. npr. resurs=iis
  3700. – fragment (fragment)
  3701. npr. url
  3702. • URI se mora se sastojati barem od sheme i
  3703. (praznog) puta
  3704. 25
  3705.  
  3706. Usklađeni naziv resursa URN
  3707. • Usklađeni naziv resursa URN (Uniform Resource
  3708. Name)
  3709. – podskup URI
  3710.  
  3711. – naziv resursa u nekoj domeni – prostoru naziva
  3712. – garantira jedinstvenost i trajnost identifikacije
  3713. – oblik zapisa
  3714.  
  3715. <URN> ::= "urn:" <NID> ":" <NSS>
  3716. – NID – prostor naziva(namespace identifier)
  3717. – NSS – specifičan znakovni niz (namespace specific string)
  3718.  
  3719. – Primjeri:
  3720. •
  3721. •
  3722. •
  3723. •
  3724.  
  3725. urn:isbn:0-395-36341-1
  3726. urn:ietf:rfc:3187
  3727. urn:isan:0000-0000-9E59-0000-O-0000-0000-2
  3728. <xsd:schema
  3729. xmlns="http://www.w3.org/2001/XMLSchema"
  3730. xmlns:xsd="http://www.w3.org/2001/XMLSchema"
  3731. targetNamespace="urn:example">
  3732. 26
  3733.  
  3734. Usklađeni lokator resursa URL
  3735. •
  3736.  
  3737. Usklađeni lokator resursa URL (Uniform Resource
  3738. Locator)
  3739. – najčešće korišteni podskup URI
  3740. – lokacija resursa, ali i način pristupa
  3741. – ne garantira jedinstvenost i trajnost resursa
  3742. • isti resurs može biti na više lokacija ili premješten
  3743.  
  3744. – različiti pristupni protokoli
  3745. – Primjeri:
  3746.  
  3747. • http://www.racunarstvo.hr/iis/iis.html
  3748. • ftp://ftp.racunarstvo.hr
  3749.  
  3750. •
  3751.  
  3752. URI Reference
  3753. – može sadržavati cijeli URI ili neki shemom
  3754. definirani dio
  3755. • moguće je čak koristiti i prazan znakovni niz!
  3756.  
  3757. – koristi se posebni identifikator, #
  3758.  
  3759. • sidro (anchor) u jeziku HTML <a href="#URI">
  3760.  
  3761. 27
  3762.  
  3763. URI, URL – znakovi
  3764. • Ograničeni skup znakova
  3765. – mala i velika slova, brojke, neki posebni
  3766. znakovi
  3767. • Rezervirani (zabranjeni) znakovi
  3768. – :/?#[]@!$&'()*+,;=
  3769. – primjeri:
  3770.  
  3771. • http://www.racunarstvo.hr/iis/iis.html
  3772. • mailto:aleksander.radovan@racunarstvo.hr
  3773.  
  3774. • Kako koristiti "zabranjene" znakove?
  3775. – oblik %HH – H je heksadekadska znamenka
  3776. – primjeri:
  3777.  
  3778. • %20 je praznina (ASCII 0x20)
  3779. • %25 predstavlja znak "%"
  3780. • http://www.racunarstvo.hr/interoperabilnost%20i
  3781. nformacijskih%20sustava.html
  3782.  
  3783. 28
  3784.  
  3785. Višenamjensko proširenje elektroničkih
  3786. poruka na Internetu MIME
  3787. • Višenamjensko proširenje elektroničkih poruka na
  3788. Internetu MIME (Multipurpose Internet Mail
  3789. Extension)
  3790. – protokol zamišljen kao proširenje e-pošte (email)
  3791. – prerastao e-poštu, prihvaćen u drugim
  3792. protokolima (HTTP)
  3793. • Proširenje poruka elektroničke pošte
  3794. – druga kodiranja (kodne stranice) teksta osim 7bitnog ASCII
  3795. – privici u drugim oblicima (osim teksta ) – slike,
  3796. dokumenti
  3797. – višedijelne (multi-part) poruke
  3798. – podaci u zaglavlju poruke (npr. naslov) u
  3799. drugim kodnim stranicama
  3800. 29
  3801.  
  3802. Oznake MIME tipa
  3803. • Normirana struktura tipova podataka – oznaka
  3804. tip/podtip (type/subtype)
  3805. – application – razni aplikacijski podaci
  3806. • npr. /javascript, /octet-stream, /xhtml+xml, /zip
  3807.  
  3808. – audio – zvučne datoteke
  3809. • npr. /mpeg
  3810.  
  3811. – image – slike
  3812.  
  3813. • npr. /gif, /jpeg, /png
  3814.  
  3815. – text – tekstualni podaci
  3816. • npr. /html, /plain
  3817.  
  3818. • Podrška nenormiranim tipovima – počinje s x• Podrška tipovima pod kontrolom proizvođača –
  3819. vnd
  3820.  
  3821. 30
  3822.  
  3823. Korištenje oznaka tipa i
  3824. kodiranja
  3825. •
  3826. •
  3827. •
  3828. •
  3829.  
  3830. Oznaka da je poruka oblikovana korištenjem MIME
  3831. – MIME-Version: 1.0
  3832. Oznaka tipa resursa u zaglavlju poruke
  3833. – npr. Content-type: text/plain
  3834. Višedijelne poruke (multipart) stablasta struktura
  3835. – označena tipom multipart/mixed
  3836. – svaki dio poruke dodatno zaglavlje tipa
  3837. Kodiranje riječi (encoded-word) zaglavlja
  3838. – oblik: =?kodna stranica?kodiranje?kodirani
  3839. tekst?=
  3840.  
  3841. • npr. Računarstvo je =?utf-8?Q?Ra=C4=8Dunarstvo?=
  3842.  
  3843. •
  3844.  
  3845. Kodiranje teksta poruke
  3846. – quoted printable – svaki znak koji nije ASCII (printable)
  3847. znak kodira se s =HH
  3848. – base64 – znakovi u grupama s 6 binarnih znamenaka
  3849.  
  3850. • svaka grupa zamjenjuje se znakom A do Z, a do z, 0 do 9, + i /
  3851. • dulje linije (76 znakova) prekinute znakom =
  3852.  
  3853. 31
  3854.  
  3855. USLUGE
  3856. Uvod i definicije, stanja usluga
  3857. Arhitekture raspodijeljenih sustava
  3858. Interoperabilnost usluga
  3859. Međuoprema i komunikacija porukama
  3860.  
  3861. 32
  3862.  
  3863. Raspodijeljeni sustavi
  3864. • Definicija raspodijeljenog sustava (distributed
  3865. system):
  3866. – sustav čiji se hardverski ili softverski
  3867. dijelovi nalaze na različitim čvorovima
  3868. (poslužitelj) u mreži, a međusobno
  3869. razmjenjuju poruke kako bi obavili
  3870. povjereni im posao
  3871. • Nužan uvjet:
  3872. – spoj na mrežu
  3873. • Dodatni uvjeti:
  3874. – koordinacija vremena
  3875. – smanjivanje osjetljivosti na pogreške
  3876. – pouzdanost, sigurnost …
  3877.  
  3878. 33
  3879.  
  3880. Raspodijeljeni sustavi
  3881. • Sustav je raspodijeljen, ali ga korisnici moraju
  3882. doživjeti kao jedinstven
  3883. • Primjer – raspodijeljeni sustav Weba neke
  3884. velike kompanije (npr. Google, Amazon i sl.)
  3885. – velik broj poslužitelja, zemljopisno
  3886. raspodijeljeni
  3887. – putem jedinstvene adrese korisnik pristupa
  3888. najbližem
  3889. – balansiranje opterećenja
  3890. – transparentno za korisnika – ne zna čemu
  3891. pristupa
  3892. • A koje su arhitekture (moguće, postojeće,
  3893. najčešće)?
  3894. 34
  3895.  
  3896. Arhitektura klijent-poslužitelj
  3897. • Arhitektura klijent-poslužitelj (clientserver)
  3898. – jedna od prvih arhitektura
  3899. raspodijeljenih sustava
  3900. • Začetak:
  3901. – udaljeni pristup, putem terminala
  3902. – pristup putem telefonske linije, zatim i
  3903. LAN
  3904. – pristup na mainframe računalo
  3905. • Povećanje broja korisnika – posljedice:
  3906. – raspodijeljeni podaci
  3907. – raspodijeljena memorija
  3908. 35
  3909.  
  3910. Arhitektura klijent-poslužitelj
  3911. • Aplikacija na klijentu se spaja na
  3912. poslužitelj
  3913. • Poslužitelj osluškuje i prihvaća zahtjeve
  3914. klijenata, obrađuje ih i vraća im
  3915. rezultate
  3916. Klijent
  3917.  
  3918. Poslužitelj
  3919.  
  3920. Klijent
  3921.  
  3922. • Poslužitelji mogu biti klijenti drugim
  3923. poslužiteljima
  3924.  
  3925. Poslužitelj
  3926.  
  3927. 36
  3928.  
  3929. Arhitektura klijent-poslužitelj
  3930. •
  3931.  
  3932. Većina današnjih poslužitelja Weba
  3933. – platforma LAMP (Linux , Apache , MySQL ,
  3934. Perl /PHP /Phyton)
  3935. – sustav za upravljanje sadržajem (CMS, Content
  3936. Management System)
  3937. – često baza podataka na zasebnom poslužitelju
  3938. • smanjuje opterećenje
  3939.  
  3940. •
  3941. •
  3942.  
  3943. Klijent nije svjestan broja ni rasporeda poslužitelja
  3944. – samo zahtijeva ispravan, brz i nesmetan prikaz
  3945. informacija
  3946. Tendencija smanjivanja procesa na strani klijenta
  3947. – tanki klijent (thin client) koji brine samo o
  3948. grafičkoj prezentaciji
  3949. – povećana robusnost sustava i troškovi na strani
  3950. poslužitelja
  3951. – povećana ovisnost o mrežnoj komunikaciji
  3952.  
  3953. 37
  3954.  
  3955. Slojevitost
  3956. • Tradicionalne aplikacije
  3957. – monolitne, unutar jednog procesnog bloka
  3958. – moguće funkcionalno ili „idejno” raslojavanje
  3959. • biblioteke i sl.
  3960.  
  3961. – zajednički izvršni kôd aplikacije
  3962. – potencijalno višeprocesno – preteča
  3963. raspodijeljenosti
  3964. • Moderne aplikacije
  3965. – načelno višeslojne
  3966. – u sloju zasebni, logički izdvojeni dijelovi
  3967. – najpoznatiji primjer – troslojne aplikacije
  3968. • podjela na prezentacijski, aplikacijski i
  3969. podatkovni sloj
  3970.  
  3971. 38
  3972.  
  3973. Troslojni model –
  3974. prezentacijski sloj
  3975. • Prezentacijski sloj (presentation
  3976. layer)
  3977. – na vrhu troslojne arhitekture
  3978. – grafički predočuje podatke
  3979. korisniku – GUI
  3980. – prihvaća zahtjeve korisnika
  3981. – transformacija podataka i
  3982. komunikacija prema ostalim
  3983. slojevima
  3984. – prevođenje rezultata u oblik
  3985. razumljiv korisniku
  3986. 39
  3987.  
  3988. Troslojni model – aplikacijski
  3989. sloj
  3990. • Aplikacijski sloj (application layer):
  3991. – često se naziva sloj poslovne logike,
  3992. "srž" aplikacije
  3993. – izvode se poslovni procesi
  3994. – prima podatke (i akcije) iz
  3995. prezentacijskog sloja
  3996. – dohvaća podatke iz podatkovnog sloja
  3997. – obrađuje ih
  3998. – vraća rezultate u podatkovni sloj
  3999. • kao posljedicu obrade
  4000.  
  4001. – vraća rezultate u prezentacijski sloj
  4002. • za prezentaciju korisniku
  4003.  
  4004. 40
  4005.  
  4006. Troslojni model
  4007. • Podatkovni sloj (data layer):
  4008. – izdvojen kako bi se omogućilo da više
  4009. različitih aplikacija koristi iste podatke
  4010. – povećanje performansi
  4011. – skalabilnost sustava
  4012. • Jesu li tri sloja bila dovoljna?
  4013. • Rješenje
  4014. – višeslojne arhitekture
  4015. – bliskije konceptima sustava zasnovanih
  4016. na uslugama
  4017. – slojevi sjednice, autorizacije i sl.
  4018. 41
  4019.  
  4020. Interoperabilnost višeslojnih
  4021. arhitektura
  4022. • Daljnje raslojavanje
  4023. – još veći broj slojeva
  4024. • Enterprise okruženja
  4025. – Java EE, .NET ...
  4026. • Vodeći računa o
  4027. interoperabilnosti
  4028.  
  4029. 42
  4030.  
  4031. Model višeslojne arhitekture
  4032. • Klijentski sloj (client tier) ili
  4033. prezentacijski sloj na klijentu
  4034. – tanki klijent (thin application
  4035. client)
  4036.  
  4037. • nekad terminal, danas preglednik
  4038. • iscrtavanje GUI, skriptni jezici
  4039. • prezentacijska logika
  4040.  
  4041. – debeli klijent (thick client, fat
  4042. client) ili bogati aplikacijski klijent
  4043. (rich application client)
  4044. • samostalna aplikacija, računala veće
  4045. snage
  4046. • "bogati" GUI
  4047.  
  4048. – pametni klijent (smart client)
  4049.  
  4050. • kombinacija "bogatog" i tankog
  4051. klijenta
  4052. • najbolje od oba pristupa, bez
  4053. preglednika
  4054. 43
  4055.  
  4056. Model višeslojne arhitekture
  4057. • Prezentacijski sloj na poslužitelju
  4058. (server presentation layer)
  4059. – prikaz korisničkog sučelja
  4060. – prihvaća interakcije od korisnika
  4061. – upravlja grafičkim
  4062. prezentacijama
  4063. – transformacije podataka
  4064. • jezik, oblici i sl.
  4065.  
  4066. – validacije, ispravci
  4067. – pozivi metoda poslovne logike
  4068. – često se koristi kod tankih
  4069. klijenata
  4070. 44
  4071.  
  4072. Model višeslojne arhitekture
  4073. • Sloj poslovne logike (business
  4074. logic tier)
  4075. – izvođenje poslovnih procesa
  4076. – često u podslojevima
  4077. • sloj za primanje i pružanje
  4078. podataka za prezentaciju
  4079. • sloj poslovne logike
  4080. • sloj za primanje i pružanje
  4081. podataka sloju pristupa
  4082. podacima
  4083.  
  4084. 45
  4085.  
  4086. Model višeslojne arhitekture
  4087. • Sloj pristupa podacima (data
  4088. access tier)
  4089. – apstrakcija prikaza podataka
  4090. – prima i šalje podatkovnom
  4091. sloju
  4092. – najčešće objektni prikaz
  4093. • Često ORM – objektnorelacijsko mapiranje podataka
  4094. • objektni oblik podataka iz
  4095. relacijske baze podataka
  4096. 46
  4097.  
  4098. Model višeslojne arhitekture
  4099. • Sloj podataka (data tier, data
  4100. layer)
  4101. – pohranjuje podatke
  4102. – upravlja podacima
  4103. – na fizičkoj i logičkoj razini
  4104. – često relacijske baze podataka
  4105. – izvori:
  4106. • DBMS, CMS, DMS, skladišta
  4107. podataka (data warehouse),
  4108. NoSQL baze, objektne baze,
  4109. XML baze ...
  4110. 47
  4111.  
  4112. Interoperabilnost klijentskog
  4113. sloja
  4114. • Jako ovisi o vrsti klijenta
  4115. • Mogućnosti:
  4116. – prema drugom klijentskom sloju
  4117. – prema prezentacijskom sloj
  4118. – prema sloju poslovne logike
  4119. – prema sloju pristupa podacima
  4120.  
  4121. 48
  4122.  
  4123. Interoperabilnost klijentskih
  4124. slojeva
  4125.  
  4126. 49
  4127.  
  4128. Interoperabilnost klijentskih
  4129. slojeva
  4130. • Interoperabilnost dvaju klijenata
  4131. – nije uobičajena, ali moguća
  4132. • kod tankih klijenata čak nije ni vjerojatna!
  4133.  
  4134. – debeli klijent može eksponirati neke
  4135. svoje funkcionalnosti
  4136. – odnos tankog i debelog klijenta:
  4137. • korištenjem HTTP-a tanki klijent koristi
  4138. funkcionalnosti dostupne na debelom
  4139. klijentu
  4140.  
  4141. – debeli klijenti – JavaFX, .Net, Swing, AWT
  4142. ...
  4143. • debeli klijent zamjenjuje prezentacijski sloj
  4144.  
  4145. 50
  4146.  
  4147. Interoperabilnost klijentskog sloja
  4148. prema prezentacijskom sloju
  4149.  
  4150. 51
  4151.  
  4152. Interoperabilnost klijentskog sloja
  4153. prema prezentacijskom sloju
  4154. • Interoperabilnost klijentskog sloja i
  4155. prezentacijskog sloja
  4156. – vjerojatnija mogućnost
  4157. – primjeri:
  4158. • aplikacija u jeziku Java (tanki klijent,
  4159. applet, debeli klijent JavaFX, Swing,
  4160. AWT) komunicira s .NET aplikacijom
  4161. (npr. ASP.NET artefaktom i sl.)
  4162. • debeli klijent (.NET aplikacija, Windows
  4163. Forms …) komunicira s Java
  4164. aplikacijom (aplikacija, Servlet, JSP …)
  4165. 52
  4166.  
  4167. Interoperabilnost klijentskog sloja
  4168. prema sloju poslovne logike
  4169.  
  4170. 53
  4171.  
  4172. Interoperabilnost klijentskog sloja
  4173. prema sloju poslovne logike
  4174. •
  4175.  
  4176. Interoperabilnost klijentskog sloja prema sloju poslovne
  4177. logike
  4178. – „odustajanje” od prezentacijskog sloja – kada je
  4179. integriran u klijentskom sloju
  4180. – primjer:
  4181.  
  4182. • klijentska Java aplikacija (npr. debeli klijent JavaFX, Swing, AWT …)
  4183. komunicira s komponentama poslovnog sloja (.NET)
  4184. • .NET aplikacija (klijentska, Forms …) komunicira s komponentama
  4185. poslovnog sloja arhitekture Java EE (Servleti, EJB …)
  4186.  
  4187. – izvedba s tankim klijentom – preglednik i klijentsko Web
  4188. sučelje
  4189.  
  4190. • koristi objekt XMLHttpRequest za komunikaciju s poslovnom
  4191. logikom
  4192. • serijalizacija i deserijalizacija XML objekata na razini preglednika
  4193. – AJAX (Asynchronous JavaScript and XML) – uporaba asinkronih poziva
  4194. korištenjem jezika JavaScript i jezika XML
  4195.  
  4196. • na strani poslovne logike – sučelje usluge Weba (SOAP, Web
  4197. Services … )
  4198. • na klijentskom sloju skup tehnologija DHTML
  4199.  
  4200. 54
  4201.  
  4202. Interoperabilnost klijentskog sloja
  4203. i sloja pristupa podacima
  4204.  
  4205. 55
  4206.  
  4207. Interoperabilnosti klijentskog sloja
  4208. i sloja pristupa podacima
  4209. • Interoperabilnosti klijentskog sloja i sloja
  4210. pristupa podacima
  4211. – integracija viših slojeva u jednu cjelinu
  4212. klijentske aplikacije
  4213. • klijentski sloj pristupa izravno sloju pristupa
  4214. podacima
  4215. • praktički klasična dvoslojna arhitektura
  4216. • ne preporučuje se
  4217.  
  4218. – scenarij debelog ili tankog klijenta
  4219. (AJAX, DHTML) koji pristupa objektnoj
  4220. reprezentaciji podataka
  4221. • ostvarivo između arhitektura .NET i Java EE u
  4222. oba smjera
  4223. 56
  4224.  
  4225. Interoperabilnost klijentskog
  4226. sloja – rezime
  4227. • Najčešće komunikacija prema prezentacijskom sloju ili
  4228. prema sloju poslovne logike
  4229. – komunikacija prema drugom klijentskom sloju ili
  4230. prema sloju pristupa podacima vrlo rijedak slučaj –
  4231. ne preporučuje se iz niza razloga
  4232. • Bez obzira kako je izveden klijentski sloj (debeli ili tanki
  4233. klijent) moguće ga je povezati s komponentama nižih
  4234. slojeva izvedenih u arhitekturama .NET i Java EE.
  4235. – aplikacije Weba, Java aplikacije, appleti, JavaFX, Swing
  4236. ili AWT aplikacije, odnosno .NET aplikacije, Windows
  4237. Forms, ASP.NET i slični oblici
  4238. – razni oblici prezentacijskih komponenata, kao što su
  4239. Servleti, JSP stranice, komponente EJB, odnosno
  4240. ASP.NET artefakti i druge komponente .NET
  4241. platforme.
  4242. • Komunikacija – različiti oblici protokola i usluga,
  4243. uključujući Web Services, a kod tankih klijenata
  4244. popularni načelo AJAX i skup tehnologija DHTML
  4245. 57
  4246.  
  4247. Interoperabilnost prezentacijskog
  4248. sloja
  4249. • Prezentacijski sloj
  4250. – osim prikaza korisničkog sučelja, omogućuje i
  4251. upravljanje, koordinaciju i orkestraciju
  4252. elemenata i komponenata korisničkog sučelja
  4253. – može se ostvariti komunikacija s drugim
  4254. slojevima različitih tehnologija ili arhitektura
  4255. – zadužen i za interpretaciju svih korisničkih
  4256. akcija i grafički prikaz svih elemenata
  4257. – zadužen i za održavanje stanja usluge tijekom
  4258. korisničkih sjednica, toka procesa poslovne
  4259. logike i poziva udaljenih metoda ili usluga
  4260. – kod dvoslojnih aplikacija prezentacijski je sloj
  4261. zapravo ugrađen u klijentski sloj, pa za njega
  4262. vrijedi sve što i za interoperabilnost klijentskog
  4263. sloja
  4264.  
  4265. 58
  4266.  
  4267. Interoperabilnost dvaju
  4268. prezentacijskih slojeva
  4269.  
  4270. 59
  4271.  
  4272. Interoperabilnost dvaju
  4273. prezentacijskih slojeva
  4274. • Interoperabilnost dvaju prezentacijskih slojeva
  4275. – s obzirom na probleme održavanja korisničke
  4276. sjednice (session) i stanja aplikacije, ovo nije
  4277. često ni popularno rješenje
  4278. – primjer:
  4279. • s arhitekturama Java EE i .NET to znači da ako je riječ o
  4280. tankom klijentu komponente, kao što su Servleti ili JSP
  4281. stranice, pristupaju komponentama ASP.NET i obrnuto
  4282.  
  4283. – jedna od mogućih implementacije je korištenje
  4284. redirekcije URL-a
  4285. – nešto češća interoperabilnost komunikacijom
  4286. dvaju debelih klijenata
  4287. • npr. Java aplikacije i .NET aplikacije
  4288. • jedna strana poziva određene funkcionalnosti druge
  4289. strane
  4290. 60
  4291.  
  4292. Interoperabilnost prezentacijskog
  4293. i poslovnog sloja
  4294.  
  4295. 61
  4296.  
  4297. Interoperabilnost prezentacijskog
  4298. i poslovnog sloja
  4299. • Interoperabilnost prezentacijskog i poslovnog
  4300. sloja
  4301. – najčešći je scenarij interoperabilnosti između
  4302. tehnologija Java EE i .NET – pogotovo kod
  4303. aplikacijskih poslužitelja
  4304. – primjeri:
  4305. • prezentacijski sloj izveden pomoću JSP stranica,
  4306. Servleta i komponenti JavaBean izravno komunicira s
  4307. komponentama .NET tehnologija, kao što su COM+
  4308. • prezentacijski sloj izveden u ASP.NET tehnologiji
  4309. izravno komunicira sa Servletima i komponentama
  4310. Enterprise JavaBeans (EJB)
  4311.  
  4312. • Druga mogućnost – uporabom usluga Weba
  4313. – skup tehnologija Web Services – preporučeni
  4314. oblik komunikacije u arhitekturi orijentiranoj
  4315. prema uslugama
  4316.  
  4317. 62
  4318.  
  4319. Interoperabilnost prezentacijskog
  4320. i sloja pristupa podacima
  4321.  
  4322. 63
  4323.  
  4324. Interoperabilnost prezentacijskog
  4325. i sloja pristupa podacima
  4326. •
  4327.  
  4328. Interoperabilnost prezentacijskog i sloja pristupa
  4329. podacima
  4330. – moguća kada je uloga sloja poslovne logike
  4331. minimalna
  4332. – izravna veza prezentacije (npr. kroz korisničko
  4333. grafičko sučelje na Webu) i podataka kojima se
  4334. manipulira, predstavljenih od podatkovnog sloja
  4335. – najčešće primjene kod upravljanja podacima,
  4336. administracije matičnih podataka pohranjenih u
  4337. bazama podataka
  4338. – primjeri:
  4339.  
  4340. • prezentacijski sloj (JSP, JSF …) pristupa podatkovnim
  4341. objektima u tehnologiji ADO.NET ili sl.
  4342. • prezentacijski sloj (ASP.NET, WebForms ili WinForms)
  4343. pristupa podatkovnim objektima u tehnologijama Java
  4344. EE (EJB, DAO) ili izravno korištenjem konekcije na bazu
  4345. (JDBC i sl.)
  4346.  
  4347. 64
  4348.  
  4349. Interoperabilnost poslovnog
  4350. sloja
  4351. • Poslovni sloj vrlo često komunicira izravno
  4352. s drugim poslovnim slojem
  4353. – zato jer odrađuje većinu poslovne
  4354. logike
  4355. • manji dio logike mogu odraditi i
  4356. prezentacijski sloj te sloj pristupa podacima
  4357. • validacije, kontrole i povezivanja podataka te
  4358. oblikovanja struktura podataka koje se dalje
  4359. prenose
  4360.  
  4361. – u određenim slučajevima sama relacijska
  4362. baza podataka sadržava različite
  4363. procedure i mehanizme
  4364. • okidači (triggers) i ugrađene ili pohranjene
  4365. procedure (stored procedures)
  4366.  
  4367. 65
  4368.  
  4369. Interoperabilnost poslovnih
  4370. slojeva
  4371.  
  4372. 66
  4373.  
  4374. Interoperabilnost poslovnih
  4375. slojeva
  4376. •
  4377.  
  4378. Interoperabilnost poslovnih slojeva
  4379. – osnovni razlog redukcija ponavljanja istih ili sličnih
  4380. funkcionalnosti i ponovno iskorištavanje dijelova
  4381. poslovne logike
  4382. • radi smanjenja troškova i drugih koristi
  4383.  
  4384. – česta na razini B2B - sustavi različitih poslovnih subjekata
  4385. ili sustavi istoga poslovnog subjekta surađuju kao bi
  4386. ostvarili određenu cjelovitu uslugu
  4387. – unutar jednog poslovnog subjekta obično uključuju
  4388. suradnju sustava ERP (Enterprise Resource Planning), CRM
  4389. (Customer Relationship Management), HR (Human
  4390. Resources) i drugih
  4391. – najčešći primjeri između različitih subjekata su sustavi
  4392. naručivanja, fakturiranja i plaćanja, koji omogućavaju
  4393. elektroničku trgovinu i elektroničko poslovanje u cjelini
  4394. – primjeri:
  4395. • suradnja Java EE i .NET komponenti kao što su Servleti, EJB,
  4396. COM+ i sl.
  4397. • poslovne komponente eksponirane u obliku usluga korištenjem
  4398. tehnologije Web Services
  4399.  
  4400. 67
  4401.  
  4402. Interoperabilnost poslovnog sloja
  4403. i sloja pristupa podacima
  4404. • Interoperabilnost poslovnog sloja i sloja
  4405. pristupa podacima
  4406. – iako nije često moguće je da poslovne
  4407. komponente jedne tehnologije izravno
  4408. pristupaju sloju podataka izvedenom u
  4409. drugoj tehnologiji
  4410. – primjeri:
  4411. • u tehnologiji Java EE predstavljaju
  4412. komponente pristupaju .NET komponentama
  4413. (npr. ADO.NET) ili agentima usluga (Service
  4414. Agents)
  4415. • komponente COM+ i sl. ostvaruju spoj
  4416. korištenjem arhitekture za spajanje JCA (Java
  4417. Connector Architecture)
  4418.  
  4419. 68
  4420.  
  4421. Interoperabilnost sloja pristupa
  4422. podacima i sloja podataka
  4423. • Interoperabilnost sloja pristupa podacima i
  4424. sloja podataka
  4425. – moguće i kod .NET i kod Java EE
  4426. • npr. kod tehnologije .NET za pristup i
  4427. pohranu podataka koristi ADO.NET, a za
  4428. pristup uslugama koriste se adapteri (engl.
  4429. Service Adapters)
  4430. • npr. kod tehnologije Java EE za perzistenciju
  4431. podataka koriste se komponente EJB, JDO i
  4432. ORM (uključujući JPA, POJO, Hibernate i sl.)
  4433.  
  4434. 69
  4435.  
  4436. Interoperabilnost slojeva
  4437. podataka
  4438. • Interoperabilnost slojeva podataka
  4439. – ako je riječ o relacijskim bazama podataka jedna
  4440. baza zove podatke iz druge
  4441. • tehnički izvedivo, upitno korištenje
  4442.  
  4443. – često se koriste dijeljene baze podataka (shared
  4444. databases)
  4445. • teže ostvarive u heterogenim, raspodijeljenim i
  4446. fizičkim dislociranim sustavima
  4447.  
  4448. – moguće je i da određena logika u pohranjenim
  4449. procedurama koristi razne izvore podataka
  4450. – u transakcijskoj logici često da jedna poslovna
  4451. komponenta koristi niz različitih komponenti
  4452. pristupa podacima koji tada izvode dohvat,
  4453. izmjenu ili pohranu podataka na više različitih
  4454. izvora podataka
  4455. 70
  4456.  
  4457. USLUGE
  4458. Uvod i definicije, stanja usluga
  4459. Arhitekture raspodijeljenih sustava
  4460. Interoperabilnost usluga
  4461. Međuoprema i komunikacija porukama
  4462.  
  4463. 71
  4464.  
  4465. Najčešće tehnologije izvedbe
  4466. interoperabilnosti
  4467. •
  4468. •
  4469.  
  4470. Uporabom usluga (service oriented approach) – npr. usluge
  4471. Weba
  4472. Na razini klasa (razreda) (class level approach)
  4473. – križno prevođenje (cross compilation)
  4474. • međukod (Java bytecode ili MSIL (Microsoft Intermediate
  4475. Language)
  4476.  
  4477. – poziv udaljenih procedura (Remote Procedure Calls)
  4478.  
  4479. • udaljene metode (Remote Method Invocation ili .NET remoting)
  4480.  
  4481. – premošćivanje (bridging)
  4482.  
  4483. • međusobni pozivi klasa npr. u tehnologijama Java i .NET koje se
  4484. izvode u JVM-u i CLR-u putem "mosta"
  4485.  
  4486. – porukama (messaging) i redovima poruka (message
  4487. queuing)
  4488.  
  4489. • razmjena poruka korištenjem mehanizama redova poruka (MQ)
  4490.  
  4491. •
  4492.  
  4493. Na razini podataka – razmjenom podataka na različite načine
  4494. – posrednicima, međuopremom, agregatorima i
  4495. integracijskim tehnikama
  4496. – sinkronizacijom i replikacijom dijelova baza podataka
  4497. – uporabom dijeljenih baza podataka
  4498. 72
  4499.  
  4500. Najčešće tehnologije
  4501. interoperabilnosti #1
  4502. • Tehnologije (XML) Web Services
  4503. – interoperabilnost na razini usluga
  4504. – aplikacije ili sustavi razmjenjuju podatke
  4505. korištenjem eksponiranih sučelja
  4506. – razmjena podataka porukama
  4507. • najčešće podaci u obliku XML
  4508.  
  4509. – široko prihvaćeni i relativno jednostavni
  4510. protokoli razmjene
  4511. • najčešće postojeći protokoli HTTP i SOAP
  4512.  
  4513. 73
  4514.  
  4515. Najčešće tehnologije
  4516. interoperabilnosti #2
  4517. • Tehnike eksponiranja razreda i metoda
  4518. – interoperabilnost na razini prosljeđivanja
  4519. poziva metoda
  4520. • između platformi, tehnologija, programskih
  4521. jezika …
  4522.  
  4523. – osnovni preduvjet – postojanje mosta
  4524. (runtime bridge) između tehnologija ili
  4525. uporaba tehnika poziva udaljenih
  4526. procedura (remote procedure call)
  4527. – RPC primjeri: XML-RPC, JSON-RPC, SOAP
  4528. …
  4529. 74
  4530.  
  4531. XML-RPC
  4532. • Udaljeni poziv procedura pomoću XML-a ili XML-RPC
  4533. – specifikacija koja omogućava programima koji se
  4534. izvode na različitim operacijskim sustavima i u
  4535. različitim okruženjima da međusobno izmjenjuju
  4536. pozive procedura preko mreže
  4537. – prijenosni protokol HTTP, poruke u jeziku XML
  4538. – cilj osigurati komunikaciju među različitim
  4539. programskim sustavima – zapravo nije riječ o
  4540. usluzi
  4541. – preteča SOAP-a
  4542. • Načelna arhitektura
  4543. Podaci
  4544.  
  4545. Podaci
  4546.  
  4547. Podaci
  4548. HTTP
  4549. XML
  4550.  
  4551. XML
  4552.  
  4553. Podaci
  4554. Program1
  4555.  
  4556. Podaci
  4557.  
  4558. Podaci
  4559. XML-RPC
  4560.  
  4561. Program2
  4562.  
  4563. 75
  4564.  
  4565. XML-RPC primjer
  4566. • Klijent
  4567.  
  4568. • Poslužitelj
  4569.  
  4570. public class Klijent {
  4571.  
  4572. import org.apache.xmlrpc.*;
  4573. public class Zbrajalo {
  4574.  
  4575. public static void main (String [] args) {
  4576. try {
  4577. XmlRpcClient server =
  4578. new XmlRpcClient("http://localhost/RPC2");
  4579. Vector params = new Vector();
  4580. params.addElement(new Integer(17));
  4581. params.addElement(new Integer(13));
  4582. Object result = server.execute("sample.sum", params);
  4583. int sum = ((Integer) result).intValue();
  4584. System.out.println("The sum is: "+ sum);
  4585. } catch (Exception exception) {
  4586. System.err.println("Klijent: " + exception);
  4587. }
  4588. }
  4589.  
  4590. public Integer sum(int x, int y) {
  4591. return new Integer(x+y);
  4592. }
  4593. public static void main (String [] args) {
  4594. try {
  4595. System.out.println("Starting XML-RPC Server...");
  4596. WebServer server = new WebServer(80);
  4597. server.addHandler("sample", new JavaServer());
  4598. server.start();
  4599. System.out.println("Started successfully.");
  4600. System.out.println("Accepting requests.");
  4601. } catch (Exception exception) {
  4602. System.err.println("JavaServer: " + exception);
  4603. }
  4604. }
  4605.  
  4606. }
  4607.  
  4608. }
  4609.  
  4610. 76
  4611.  
  4612. XML-RPC primjer
  4613. • Poruka zahtjeva
  4614.  
  4615. • Poruka odgovora
  4616.  
  4617. <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
  4618. <methodCall>
  4619. <methodName>
  4620. sample.sum
  4621. </methodName>
  4622. <params>
  4623. <param>
  4624. <value>
  4625. <int>17</int>
  4626. </value>
  4627. </param>
  4628. <param>
  4629. <value>
  4630. <int>13</int>
  4631. </value>
  4632. </param>
  4633. </params>
  4634. </methodCall>
  4635.  
  4636. <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
  4637. <methodResponse>
  4638. <params>
  4639. <param>
  4640. <value>
  4641. <int>30</int>
  4642. </value>
  4643. </param>
  4644. </params>
  4645. </methodResponse>
  4646.  
  4647. 77
  4648.  
  4649. Najčešće tehnologije
  4650. interoperabilnosti #3
  4651. • Međuoprema orijentirana prema porukama
  4652. (message-oriented middleware)
  4653. – interoperabilnost na razini asinkrone
  4654. razmjene poruka
  4655. – transakcijska okolina
  4656. – sigurnost (kriptiranje podataka i
  4657. autentikacija)
  4658. – pouzdan prijenos podataka (tolerancije na
  4659. mrežne nedostupnosti)
  4660. – nedostaci:
  4661. • teže ostvariva sinkrona komunikacija
  4662. • potencijalni problemi s mrežnom sigurnošću
  4663. (vatrozid)
  4664. 78
  4665.  
  4666. Najčešće tehnologije
  4667. interoperabilnosti #4
  4668. • Dijeljene baze podataka (shared databases)
  4669. – interoperabilnost na razini razmjene
  4670. pohranjenih zapisa s podacima
  4671. – programska sučelja za pristup bazama
  4672. podataka
  4673. • ODBC (Open Database Connectivity), JDBC
  4674. (Java Database Connectivity), mehanizmi
  4675. sinkronizacije baza podataka …
  4676.  
  4677. – preduvjet
  4678. • zajednička dijeljenja jedinstvene baze
  4679. podataka koja koriste istu shemu, odnosno
  4680. model podataka
  4681. – koji razumiju svi sudionici u komunikaciji
  4682. 79
  4683.  
  4684. Najčešće tehnologije
  4685. interoperabilnosti #5
  4686. • Integracijski brokeri (brokers)
  4687. – interoperabilnost kroz razmjenu
  4688. podataka na aplikacijskoj razini
  4689. – brokeri povezuju heterogene tehnologije
  4690. korištenjem izgrađenih sučelja i adaptera
  4691. – služe kao međusloj između različitih
  4692. aplikacija ili sustava
  4693.  
  4694. 80
  4695.  
  4696. USLUGE
  4697. Uvod i definicije, stanja usluga
  4698. Arhitekture raspodijeljenih sustava
  4699. Interoperabilnost usluga
  4700. Međuoprema i komunikacija porukama
  4701.  
  4702. 81
  4703.  
  4704. Međuoprema
  4705. • Definicija međuopreme (middleware):
  4706.  
  4707. /
  4708.  
  4709. – klijent poslužitelj –"slash", "softversko ljepilo", "ono
  4710. između"
  4711. – softver koji posreduje između aplikacijskog programa
  4712. i mreže, tako da upravlja interakcijom nesukladnih
  4713. aplikacija kroz heterogene računalne platforme
  4714. – računalni softver koji spaja softverske komponente i
  4715. njihove aplikacije. Sastoji se od skupa usluga koje
  4716. omogućavaju izvođenje višestrukih procesa na jednom
  4717. ili više računala koje međusobno surađuju.
  4718. Omogućava interoperabilnost kao podršku prelasku
  4719. na usklađene raspodijeljene arhitekture koje izvode
  4720. kompleksne raspodijeljene aplikacije.“
  4721. • Sinonimi: međuprogram, međuprogramska podrška,
  4722. posrednička programska podrška i posrednički
  4723. međusloj
  4724. 82
  4725.  
  4726. Definicija i uloga
  4727. međuopreme
  4728. • Međuoprema je
  4729. – programska podrška (softver) koja posreduje
  4730. između dviju strana i tako omogućuje da
  4731. pojedine softverske komponente ili aplikacije
  4732. surađuju u jedinstvenom funkcionalnom
  4733. smislu, bez obzira na to što je riječ o
  4734. nesukladnim dijelovima koji se izvršavaju na
  4735. tehnološki nespojivim platformama
  4736. • Uloga – omogućuje informacijskim sustavima
  4737. transparentnu komunikaciju bez obzira na fizičku
  4738. udaljenost i nesukladnost komunikacije i platformi
  4739. na kojima su izvedeni
  4740. • Koristi:
  4741. – neovisnost o infrastrukturi mreže
  4742. – pojednostavljena komunikacija
  4743. – zadržavanje semantičke interoperabilnosti
  4744. 83
  4745.  
  4746. Osnovni tipovi međuopreme
  4747. •
  4748. •
  4749. •
  4750. •
  4751. •
  4752. •
  4753.  
  4754. Podatkovna međuoprema
  4755. – spoj podatkovnih izvora i isporuka podataka
  4756. – najčešće povezuju baze podataka i aplikacije
  4757. Objektno orijentirana međuoprema
  4758. – primanje i slanje objekata te zahtijevanja usluga u
  4759. sustavima objektno orijentiranog okruženja
  4760. Međuoprema zasnovana na pozivima udaljenih procedura
  4761. – pozivi procedura koji se nalaze na udaljenim
  4762. računalima, asinkrono i sinkrono
  4763. Transakcijska međuoprema
  4764. – razmjena podataka zasnovana na transakcijama
  4765. Međuoprema usmjerena porukama
  4766. – razmjena poruka opće namjene pohranom poruka u
  4767. međuspremnik
  4768. Portalski i aplikacijski poslužitelji
  4769. – poslužiteljski softver koji omogućuju izvršavanje drugih
  4770. aplikacija najčešće izvedenih s Web korisničkim
  4771. sučeljima
  4772.  
  4773. 84
  4774.  
  4775. Komunikacija zasnovana na
  4776. porukama
  4777. – Međuoprema zasnovana na redovima poruka MQM
  4778. (Message Queuing Middleware)
  4779. – arhitekture pohrane i prosljeđivanja (store-and-forward)
  4780. i redova poruka (message queues)
  4781. – redovi poruka su međuspremnici između strana u
  4782. komunikaciji – prihvaćaju i isporučuju poruke
  4783. • Softverske komponente na svakoj strani – dva tipa:
  4784. – pošiljatelji (sender) ili proizvođači (producer) –
  4785. pohranjuju poruke u red poruka
  4786. – primatelji (receiver) ili potrošači (consumer) – dohvaćaju
  4787. poruke iz tog reda poruka
  4788. • Komunikacija u načelu asinkrona
  4789. • Prijenos poruka pouzdan
  4790. – posrednik se oporavlja od pogrešaka
  4791. • promjena ili gubitak poruke, pogrešna isporuka
  4792.  
  4793. – koriste se postojani redovi
  4794.  
  4795. • tehnološka podloga baza podataka ili datotečni sustav
  4796.  
  4797. 85
  4798.  
  4799. Komunikacija zasnovana na
  4800. porukama
  4801. Komunikacijski protokol nije nužno određen
  4802. – moguće koristiti neki poznati komunikacijski protokol
  4803.  
  4804. •
  4805.  
  4806. • iako nepouzdani, u ovom slučaju su pouzdani
  4807.  
  4808. Red poruka – međuspremnik za pristigle, a nepreuzete
  4809. poruke
  4810. – pohrana na neodređeno vremensko razdoblje – prije nego
  4811. što se dohvati
  4812. – dohvaća se kada je primatelj postao dostupan
  4813. – ne mora se nužno dohvaćati u poretku pristizanja
  4814. – najčešće sadržavaju informaciju o prioritetu
  4815.  
  4816. •
  4817.  
  4818. • postavlja pošiljatelj, a posrednik upravlja porukama, npr. mijenja
  4819. prioritet
  4820.  
  4821. – Izvedbe
  4822. •
  4823. •
  4824. •
  4825. •
  4826.  
  4827. programsko sučelje JMS (Java Message Service)
  4828. protokol AMQP (Advanced Message Queuing Protocol) – otvorena
  4829. norma
  4830. komercijalni: IBM WebSphere MQ, Oracle AQ, MSMQ ...
  4831. OSS: JORAM, ActiveMQ, ØMQ, Qpid, HornetQ, RabbitMQ...
  4832.  
  4833. 86
  4834.  
  4835. —————————
  4836.  
  4837. HTTP 2.0
  4838.  
  4839. Interoperabilnos
  4840. t informacijskih
  4841. sustava
  4842. Aleksander Radovan
  4843.  
  4844. HTTP 2.0
  4845. Problemi postojećih protokola
  4846. SPDY i HTTP 2
  4847. Ostvarivanje HTTP 2 konekcije
  4848. Okviri
  4849. Tokovi i server push
  4850.  
  4851. 2
  4852.  
  4853. Problemi postojećih protokola
  4854. • HTTP 1.1 zahtijeva „trošenje” puno
  4855. vremena na uspostavu konekcije
  4856.  
  4857. 3
  4858.  
  4859. Problemi postojećih protokola
  4860. • Pouzdanost isporuke i poredak podataka
  4861. kod TCP protokola izaziva dodatne
  4862. probleme:
  4863.  
  4864. 4
  4865.  
  4866. Problemi postojećih protokola
  4867. • Ako se izgubi neki paket, poslužitelj ne
  4868. može primiti nove pakete dok ne primi
  4869. izgubljeni paket:
  4870.  
  4871. 5
  4872.  
  4873. Problemi postojećih protokola
  4874. • TCP također tek postepeno povećava
  4875. veličinu paketa kad se ustanovi da
  4876. postoji kapacitet za to („Slow start”):
  4877.  
  4878. 6
  4879.  
  4880. HTTP 2.0
  4881. Problemi postojećih protokola
  4882. SPDY i HTTP 2.0
  4883. Ostvarivanje HTTP 2 konekcije
  4884. Okviri
  4885. Tokovi i server push
  4886.  
  4887. 7
  4888.  
  4889. SPDY
  4890. • Protokol razvijen od strane Googlea
  4891. kako bi riješio probleme s
  4892. performansama na webu
  4893. • HTTP 2.0 je razvijen na temelju SPDY
  4894. protokola
  4895. • Chrome preglednik će prestati
  4896. podržavati SPDY do kraja 2016. godine
  4897.  
  4898. 8
  4899.  
  4900. HTTP 2.0
  4901. • Binarni protokol
  4902. • Zadržava istu semantiku (metode, zaglavlja,
  4903. resursi) kao i HTTP 1.x protokol
  4904. • Rješava probleme TCP protokola
  4905. • RFC 7540 i 7451 (HPACK) dokumenti su
  4906. objavljeni u svibnju 2015.
  4907. • Podržava ga većina Internet preglednika i
  4908. poslužitelja web aplikacija
  4909. • Podržava ga većina najpopularnijih stranica
  4910. • https://http2.akamai.com/demo
  4911. • http://isthewebhttp2yet.com/measurements/
  4912. adoption.html
  4913. 9
  4914.  
  4915. HTTP 2.0 demo
  4916. • https://http2.akamai.com/demo
  4917. • http://http2.golang.org/gophertiles
  4918.  
  4919. 10
  4920.  
  4921. HTTP 2.0
  4922. Problemi postojećih protokola
  4923. SPDY i HTTP 2
  4924. Ostvarivanje HTTP 2 konekcije
  4925. Okviri
  4926. Tokovi i server push
  4927.  
  4928. 11
  4929.  
  4930. Ostvarivanje HTTP 2 konekcije
  4931. • Umjesto u tekstualnom formatu kao kod
  4932. HTTP 1.X protokola, kod HTTP 2 se
  4933. podaci izmjenjuju u binarnom obliku
  4934.  
  4935. 12
  4936.  
  4937. Ostvarivanje HTTP 2 konekcije
  4938. • Kako bi mogao raditi na postojećoj
  4939. arhitekturi, HTTP 2 protokol
  4940. podrazumijeva slanje „upgrade”
  4941. zaglavlja
  4942. • Ako poslužitelj podržava HTTP 2,
  4943. odgovorit će statusom 101 za promjenu
  4944. protokola
  4945.  
  4946. 13
  4947.  
  4948. Ostvarivanje HTTP 2 konekcije
  4949. • U slučaju da poslužitelj ne podržava
  4950. HTTP 2 protokol, odgovara uobičajenim
  4951. statusima (200, 404 itd.)
  4952. • U slučaju HTTPS-a, na poslužitelju se
  4953. mora instalirati proširenje za TLS
  4954. (Transport Level Security): ALPN
  4955. (Application Layer Protocol Negotiation)
  4956. • ALPN omogućava uspostavu protokola
  4957. tijekom TLS „handshake” procesa
  4958.  
  4959. 14
  4960.  
  4961. HTTP 2.0
  4962. Problemi postojećih protokola
  4963. SPDY i HTTP 2
  4964. Ostvarivanje HTTP 2 konekcije
  4965. Okviri
  4966. Tokovi i server push
  4967.  
  4968. 15
  4969.  
  4970. Okviri
  4971. • Okviri (engl. frames) predstavljaju
  4972. osnovnu jedinicu podataka za
  4973. komunikaciju kod HTTP 2 protokola
  4974. • Ima ih 10 različitih vrsta
  4975. • Svaki okvir se sastoji od serije polja za
  4976. zaglavlje
  4977.  
  4978. 16
  4979.  
  4980. Okviri
  4981. • Svaka HTTP 2 poruka (zahtjev i odgovor)
  4982. se sastoji od serije okvira:
  4983.  
  4984. 17
  4985.  
  4986. Podatkovni okvir
  4987. • Podatkovni okvir služi za prijenos
  4988. podataka od poslužitelja do klijenta
  4989. • Osim podataka prenosi i „padding”
  4990. kojim se štiti od raznih napada
  4991.  
  4992. 18
  4993.  
  4994. Okvir zaglavlja
  4995. • Zahtjev može imati jedan ili više okvira
  4996. sa zaglavljima
  4997.  
  4998. 19
  4999.  
  5000. Okvir zaglavlja
  5001. • Prije svih ostalih polja u zaglavlju se kod
  5002. HTTP 2 protokola koriste „pseudo” polja
  5003. u zaglavljima i sadrže sljedeće podatke:
  5004.  
  5005. 20
  5006.  
  5007. Okvir za postavke
  5008. • Također postoji i okvir za postavke koji
  5009. sadrži podatke korištene prilikom
  5010. uspostavljanja veze:
  5011.  
  5012. 21
  5013.  
  5014. HTTP 2.0
  5015. Problemi postojećih protokola
  5016. SPDY i HTTP 2
  5017. Ostvarivanje HTTP 2 konekcije
  5018. Okviri
  5019. Tokovi i server push
  5020.  
  5021. 22
  5022.  
  5023. Tokovi
  5024. • HTTP 2 podržava TCP vezu koja se
  5025. sastoji od više tokova (engl. streams), a
  5026. svaki tok može sadržavati više okvira
  5027. • Time se omogućava maksimiziranje
  5028. paraleliziranja zahtjeva
  5029.  
  5030. 23
  5031.  
  5032. Server push
  5033. • Tehnika koja omogućava slanje resursa
  5034. od poslužitelja prema klijentu, bez da ih
  5035. je klijent zatražio
  5036. • Umjesto da klijent osim HTML stranice
  5037. traži sve ostale povezane resurse, kod
  5038. HTTP 2 protokola poslužitelj ih odmah
  5039. šalje s prvim zahtjevom
  5040.  
  5041. 24
  5042.  
  5044. —————————
  5045.  
  5046. USLUGE WEBA
  5047. (WEB SERVICES)
  5048.  
  5049. Interoperabilnost
  5050. informacijskih
  5051. sustava
  5052. Aleksander Radovan
  5053.  
  5054. USLUGE WEBA
  5055. (WEB SERVICES)
  5056. Definicije
  5057. SOAP
  5058. WSDL
  5059. Usluge Weba 2.0
  5060.  
  5061. 2
  5062.  
  5063. Usluge Weba – definicija
  5064. • Usluge Weba (Web Services, WS)
  5065. – programski sustavi oblikovani na način da
  5066. podržavaju interoperabilne (stroj prema stroju)
  5067. interakcije putem mreže
  5068. – sadrže sučelja koja su opisana u obliku koji je
  5069. moguće obraditi u računalu
  5070. • prvenstveno WSDL
  5071.  
  5072. • Drugi sustavi mogu komunicirati s uslugom Weba
  5073. – na način koji je opisan u njenom opisu
  5074. •
  5075. •
  5076. •
  5077. •
  5078.  
  5079. korištenjem SOAP poruka
  5080. najčešće korištenjem protokola HTTP
  5081. sa XML serijalizacijom
  5082. u suradnji s ostalim normama usmjerenim Webu
  5083.  
  5084. Definicija W3C
  5085. 3
  5086.  
  5087. Značajke usluga Weba
  5088. • Usluge Weba (WS) nisu namijenjene
  5089. krajnjim korisnicima – ljudima!
  5090. – to nisu aplikacije Weba (Web
  5091. applications)
  5092. • Namjena – omogućiti korištenje podataka i
  5093. operacija drugim programima
  5094. – aplikacije ili druge usluge Weba
  5095. • Usluge Weba nisu SOA u punom smislu
  5096. – ali se često poistovjećuju
  5097. – SOA je širi pojam
  5098. – zapravo WS je najrašireniji izvedbeni
  5099. oblik SOA
  5100. 4
  5101.  
  5102. Usluga Weba – konkretnija
  5103. definicija
  5104. • Izvedba:
  5105. – softverski (ili rijetko hardverski) sustav
  5106. koji može primati i slati poruke
  5107. – prema specifikaciji je čest naziv agent
  5108. • Usluga – resurs opisan skupom
  5109. funkcionalnosti koje može pružati
  5110. – ostaje ista bez obzira koji se agent
  5111. koristi za pristup
  5112. – moguće zamijeniti agenta (tehnološki)
  5113. • npr. drugi programski jezik, platforma,
  5114. tehnologija …
  5115. 5
  5116.  
  5117. Sudionici u izvođenju usluge
  5118. Weba
  5119. • Usluga Weba izvodi funkcionalnost za svog
  5120. vlasnika
  5121. • Uloge sudionika WS
  5122. – pružatelj usluge (service provider) – vlasnik
  5123. usluge
  5124. • implementirao WS putem svog agenta
  5125.  
  5126. – zahtjevatelj usluge (service requester) –
  5127. korisnik usluge
  5128. • ima svog vlastitog agenta za komunikaciju
  5129.  
  5130. • Zahtjevatelj usluge koristi agenta zahtjevatelja koji
  5131. komunicira s agentom pružatelja usluge
  5132. – agenti su najčešće programski
  5133. – način komunikacije agent-agent svojstven
  5134. uslugama Weba
  5135. • nema izravnog odnosa s korisnikom ili vlasnikom
  5136.  
  5137. 6
  5138.  
  5139. Ostale definicije
  5140. • Način opisivanja usluge WSD (Web Service
  5141. Description)
  5142. – računalno obradiv opis usluge
  5143. • Jezik za opis usluga WSDL (Web Service
  5144. Description Language)
  5145. • Ugovor o korištenju usluge
  5146. – manje formalan nego kod SOA (vidjet ćemo
  5147. kasnije)
  5148. – eksplicitan ili implicitan, usmen ili pisan
  5149. • ne mora nužno biti u pisanoj formi ili posebno
  5150. dogovoren
  5151.  
  5152. – podoban za obradu na računalu ili napisan da
  5153. bude razumljiv ljudima
  5154. – legalno obvezujući ili samo informativan
  5155. – važna je dobro definirana semantika!
  5156. 7
  5157.  
  5158. Korištenje usluge Weba
  5159. • Koraci:
  5160. 1. međusobno otkrivanje sudionika u procesu
  5161. – norma usluga Weba ovo olakšava
  5162. – dopušta da samo jedna strana bude poznata drugoj
  5163. 2.
  5164.  
  5165. •
  5166.  
  5167. najčešće zahtjevatelj treba otkriti pružatelja
  5168.  
  5169. način dogovora oko opisa sučelja usluge i ugovora za
  5170. njeno korištenje
  5171. – usuglašavanje načina komunikacije među agentima
  5172. zahtjevatelja i pružatelja usluge
  5173. 3. usuglašene uvjete programski ugraditi u svaki od
  5174. agenata
  5175. 4. agenti mogu početi međusobno izmjenjivati poruke
  5176. – zahtjevatelj može početi koristiti uslugu pružatelja
  5177. • Neki od koraka mogu se u potpunosti automatizirati,
  5178. a neki se ipak moraju provesti ručno (npr.
  5179. implementacija agenta)
  5180. 8
  5181.  
  5182. Model procesa korištenja
  5183. usluge Weba
  5184. 1. međusobno otkrivanje
  5185.  
  5186. Zahtjevatelj
  5187.  
  5188. 2. Dogovor oko ugovora i WSD
  5189.  
  5190. Ugovor
  5191.  
  5192. Osoba
  5193.  
  5194. 3. Ugradnja
  5195. Ugovora
  5196. i WSD
  5197.  
  5198. Pružatelj
  5199.  
  5200. WSD
  5201.  
  5202. Osoba
  5203. Ugovor
  5204.  
  5205. Ugovor
  5206.  
  5207. WSD
  5208.  
  5209. WSD
  5210.  
  5211. Agent
  5212. zahtjevatelja
  5213.  
  5214. 3. Ugradnja
  5215. Ugovora
  5216. i WSD
  5217.  
  5218. 4. Korištenje
  5219.  
  5220. Agent
  5221. pružatelja
  5222.  
  5223. 9
  5224.  
  5225. USLUGE WEBA
  5226. (WEB SERVICES)
  5227. Definicije
  5228. SOAP
  5229. WSDL
  5230. Usluge Weba 2.0
  5231.  
  5232. 10
  5233.  
  5234. SOAP
  5235. • Simple Object Access Protocol – SOAP
  5236. – „lagani” komunikacijski protokol
  5237. raspodijeljenih okruženja
  5238. – zasnovan na jeziku XML
  5239. – služi za izmjenu informacija među
  5240. entitetima na mreži
  5241. • Transportni protokol
  5242. – najčešće protokol HTTP (HTTPS) …
  5243. • Informacija – SOAP poruka
  5244. – tekstualna informacija zapisana u jeziku XML
  5245. • Oslanja se na jezik XML i njegove norme
  5246. – XML Schema
  5247. – XML Namespace
  5248. 11
  5249.  
  5250. SOAP – ideja i cilj
  5251. • Interoperabilnost!
  5252. • Neovisan o operacijskim sustavima i
  5253. tehnologijama u kojima su aplikacije
  5254. izvedene
  5255. • Jednostavnost i nadogradivost
  5256. – Two major design goals for SOAP are
  5257. simplicity and extensibility
  5258.  
  5259. 12
  5260.  
  5261. SOAP – povijest i inačice
  5262. • 1998. – osnovna ideja
  5263. – Dave Winer, Don Box, Bob Atkinson i
  5264. Mohsen Al-Ghosein
  5265. – suradnja velikih softverskih tvrtki
  5266. (Microsoft, HP, IBM, SAP ...)
  5267. • 2000. – specifikacija SOAP 1.1
  5268. • 2003. – specifikacija SOAP 1.2
  5269. – SOAP više nije akronim
  5270. • 2007. – specifikacija SOAP 1.2 – 2. izdanje
  5271. (aktualno)
  5272. – http://www.w3.org/TR/soap12
  5273. 13
  5274.  
  5275. SOAP 1.2
  5276. • Specifikacija SOAP Version 1.2 ima 3 dijela
  5277. • Part 0 definira SOAP 1.2 Primer
  5278. – nenormativni dokument s jednostavnim
  5279. tutorijalom značajki SOAP 1.2
  5280. • Part 1 definira SOAP Messaging Framework
  5281. – SOAP Processing Model – pravila za
  5282. procesiranje poruka
  5283. – SOAP Extensibility Model – koncepti značajki i
  5284. modula
  5285. – SOAP Protocol Binding Framework – pravila
  5286. za definiranje povezivanja na protokole
  5287. – SOAP Message Construct – struktura poruka
  5288. • SOAP 1.2 Part 2 – opis skupa dodataka koji se
  5289. mogu koristiti sa SOAP Messaging
  5290. Frameworkom.
  5291. 14
  5292.  
  5293. SOAP poruke
  5294. • Primjer: zapis podataka o studentima u XML-u
  5295. • Kako?
  5296. – programeru prepuštena briga o sintaksi ...
  5297. <student> Ivan Horvat 1234567</student>
  5298. <student>
  5299. <ime>Ivan</ime>
  5300. <prezime>Horvat</prezime>
  5301. <mbr>1234567</mbr>
  5302. </student>
  5303. <student ime="Ivan" prezime="Horvat"
  5304. mbr="1234567" />
  5305.  
  5306. • Valjanost?
  5307. 15
  5308.  
  5309. SOAP poruka - struktura
  5310. •
  5311.  
  5312. •
  5313.  
  5314. SOAP poruka
  5315. – (izvana) običan XML
  5316. dokument
  5317. Struktura
  5318. – omotnica – definira da
  5319. je XML dokument
  5320. zapravo SOAP poruka
  5321. – zaglavlje (neobvezno)
  5322. – definira na koji će
  5323. način informacije iz
  5324. poruke biti procesirane
  5325. – tijelo poruke
  5326. • poruka
  5327. • pogreška (neobvezno)
  5328. – sadržava informaciju
  5329. o pogrešci koja se
  5330. mogla dogoditi
  5331. tijekom prijenosa i
  5332. obrade informacije
  5333.  
  5334. SOAP omotnica
  5335. SOAP zaglavlje
  5336. blok zaglavlja
  5337. blok zaglavlja
  5338. SOAP tijelo
  5339.  
  5340. poruka
  5341. pogreška
  5342.  
  5343. 16
  5344.  
  5345. SOAP poruka – izgled
  5346. SOAP omotnica
  5347. SOAP zaglavlje
  5348. blok zaglavlja
  5349. blok zaglavlja
  5350. SOAP tijelo
  5351.  
  5352. poruka
  5353. pogreška
  5354.  
  5355. • Pravila:
  5356. – u jeziku XML
  5357. – ne sadrži referencu
  5358. na DTD ni naredbe
  5359. procesiranja
  5360. • Mnogo dodatnih
  5361. informacija
  5362. – višak (overhead)
  5363. • Elementi precizno
  5364. definirani u osnovnim
  5365. prostorima naziva:
  5366. – SOAP omotnica
  5367. – SOAP kodiranje i
  5368. tipovi podataka
  5369. • Neobvezni dijelovi –
  5370. sivo
  5371. 17
  5372.  
  5373. SOAP poruka – omotnica
  5374. • SOAP omotnica
  5375. – SOAP 1.1 - http://schemas.xmlsoap.org/soap/envelope/
  5376. – SOAP 1.2 - http://www.w3.org/2003/05/soap-envelope
  5377. – sadržava točno jedno tijelo
  5378. – ako se koristi zaglavlje, ono se mora nalaziti
  5379. neposredno ispod omotnice
  5380. <soap:Envelope
  5381. xmlns:soap="http://www.w3.org/2003/05/soapenvelope"
  5382. soap:encodingStyle="http://www.w3.org/2003/05/soapencoding">
  5383. ...
  5384. </soap:Envelope>
  5385. 18
  5386.  
  5387. SOAP poruka – zaglavlje i
  5388. pogreške
  5389. • SOAP zaglavlje
  5390. – svrha poruke
  5391. – identifikator prijenosa
  5392. – informacija o pošiljatelju i primatelju
  5393. poruke
  5394. • Pogreške:
  5395. • VersionMismatch – pogrešna inačica
  5396. protokola
  5397. • MustUnderstand – poruka nije razumljiva
  5398. • Server – pogreška na poslužitelju
  5399. • Client – problem sa samom porukom
  5400. 19
  5401.  
  5402. SOAP poruka – primjer
  5403. izvedbe
  5404. • 2 razreda (klase): poslužitelj i klijent
  5405. • Na poslužitelju HelloWorldSOAPService
  5406. – prima poruku i vraća String
  5407. – metoda sayHello()
  5408.  
  5409. public class HelloWorldSOAPService {
  5410. public String sayHello(String firstName, String lastName) throws
  5411. Exception {
  5412. String aString = firstName + " " + lastName + ", dobar dan!";
  5413. return aString;
  5414. }
  5415. public String addString(String symbol, String dataType) throws
  5416. Exception {
  5417. String aString = symbol + dataType;
  5418. return aString;
  5419. }
  5420. }
  5421. 20
  5422.  
  5423. SOAP poruka – primjer
  5424. • TestClient
  5425. – pokreće se
  5426. pomoću
  5427. parametara
  5428. – zahtjev se pakira
  5429. u
  5430. poruku
  5431. – prima se
  5432. odgovor
  5433. – ispis
  5434.  
  5435. public class TestClient {
  5436. public static void main(String args[]) {
  5437. try {
  5438. Options opts = new Options( args );
  5439. args = opts.getRemainingArgs();
  5440. Service service = new Service();
  5441. Call call = (Call) service.createCall();
  5442. call.setTargetEndpointAddress( new java.net.URL(opts.getURL()) );
  5443. if( args[0].equals("1") )
  5444. call.setOperationName( new QName("urn:HelloWorld", "sayHello"));
  5445. else
  5446. call.setOperationName( new QName("urn:HelloWorld", "addString"));
  5447. call.addParameter( “p1", XMLType.XSD_STRING, ParameterMode.IN );
  5448. call.addParameter( “p2", XMLType.XSD_STRING, ParameterMode.IN );
  5449. call.setReturnType( XMLType.XSD_STRING );
  5450. call.setUsername( opts.getUser() );
  5451. call.setPassword( opts.getPassword() );
  5452. String res = (String) call.invoke( new Object[] { args[1], args[2] } );
  5453. System.out.println( "Return is: " + res );
  5454. } catch( Exception e ) {
  5455. e.printStackTrace();
  5456. }
  5457. }
  5458. }
  5459.  
  5460. 21
  5461.  
  5462. SOAP poruka – upit
  5463. <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
  5464. <soapenv:Envelope
  5465. xmlns:soapenv="http://www.w3.org/2003/05/soap-envelope"
  5466. …>
  5467. …
  5468. <soapenv:Body>
  5469. <ns1:sayHello
  5470. …
  5471. xmlns:ns1="urn:HelloWorld">
  5472. <p1 xsi:type="xsd:string">
  5473. Ivan
  5474. </p1>
  5475. <p2 xsi:type="xsd:string">
  5476. Horvat
  5477. </p2>
  5478. </ns1:sayHello>
  5479. </soapenv:Body>
  5480. </soapenv:Envelope>
  5481. 22
  5482.  
  5483. SOAP poruka – odgovor
  5484. <soapenv:Envelope
  5485. …>
  5486. …
  5487. <soapenv:Body>
  5488. <ns1:sayHelloResponse
  5489. …
  5490. xmlns:ns1="urn:HelloWorld">
  5491. <ns1:sayHelloReturn xsi:type="soapenc:string"
  5492. xmlns:soapenc="http://www.w3.org/2003/05/soap-encoding">
  5493. Ivan Horvat, ovako izgleda jedan jednostavan primjer SOAP
  5494. poruke koju
  5495. je poslala usluga!
  5496. </ns1:sayHelloReturn>
  5497. </ns1:sayHelloResponse>
  5498. </soapenv:Body>
  5499. </soapenv:Envelope>
  5500. 23
  5501.  
  5502. SOAP poruka – prijenos
  5503. poruka
  5504. • SOAP vrlo fleksibilan prema prijenosnom
  5505. protokolu
  5506. – određuje ga izvedba (programer)
  5507. – najčešće HTTP (zahtjev-odgovor), smjernice
  5508. – puno rjeđe SMTP (inicijalno naveden)
  5509. – potencijalno FTP, POP3 ili izravno putem
  5510. protokola TCP
  5511. – postoji i:
  5512. •
  5513. •
  5514. •
  5515. •
  5516.  
  5517. SOAP-over-AMQP
  5518. SOAP-over-UDP
  5519. SOAP preko Jabber XMPP
  5520. …
  5521. 24
  5522.  
  5523. SOAP poruka – primjer poruke
  5524. zahtjeva
  5525. POST /HelloWorld HTTP1.1
  5526. Host: www.racunarstvo.hr
  5527. Content-Type: text/xml
  5528. Content-Lenght: 543
  5529. SOAPAction: …
  5530. <soapenv:Envelope
  5531. xmlns:soapenv="http://www.w3.org/2003/05/soapenvelope">
  5532. ...
  5533. </soapenv:Envelope>
  5534. •
  5535.  
  5536. SOAPAction govori poslužitelju HTTP zahtjeva što
  5537. treba napraviti prije nego što pokuša dekodirati
  5538. dobivenu poruku
  5539.  
  5540. 25
  5541.  
  5542. SOAP poruka – primjer poruke
  5543. odgovora
  5544. HTTP/1.1 200 OK
  5545. ...
  5546. <soapenv:Envelope
  5547. xmlns:soapenv="http://www.w3.org/2003/05/
  5548. soap-envelope">
  5549. ...
  5550. </soapenv:Envelope>
  5551.  
  5552. 26
  5553.  
  5554. USLUGE WEBA
  5555. (WEB SERVICES)
  5556. Definicije
  5557. SOAP
  5558. WSDL
  5559. Usluge Weba 2.0
  5560.  
  5561. 27
  5562.  
  5563. Web Services Description
  5564. Language (WSDL)
  5565. • Web Services Description Language WSDL
  5566. – jezik za opis usluga weba
  5567. • Usluga weba opisana skupom komunikacijskih
  5568. krajnjih točaka (ports)
  5569. • Krajnja točka se sastoji od dva dijela:
  5570. – apstraktne definicije operacija i poruka
  5571. – specifikacije mrežnog protokola i pojedine
  5572. krajnje točke te formata poruke
  5573. • Opisuje komunikacijske detalje između klijenta
  5574. i usluge
  5575. – strojevi (računala) mogu pročitati WSDL
  5576. – mogu pozvati uslugu definiranu WSDL-om
  5577. • Jedan je od mehanizama koji omogućuje da se
  5578. usluga može otkriti pomoću registra
  5579. 28
  5580.  
  5581. WSDL kao norma
  5582. • WSDL 1.1
  5583. – Web Services Definition Language
  5584. – kao norma predložen 2000. (Microsoft, IBM, Aruba
  5585. …)
  5586. – W3C preporuka 2001.
  5587. • WSDL 2.0
  5588. – W3C preporuka 2007.
  5589. – razlike:
  5590.  
  5591. semantika (viša razina)
  5592. pojednostavljenje poruka
  5593. ukidanje podrške za preopterećenje
  5594. preimenovanje pojedinih ključnih riječi (sučelja, zaključne
  5595. točke ...)
  5596. • može koristiti sve metode zahtjeva HTTP (ne samo GET i
  5597. POST)
  5598. •
  5599. •
  5600. •
  5601. •
  5602.  
  5603. • U širokoj primjeni su još uvijek obje norme
  5604. 29
  5605.  
  5606. WSDL – ključni dijelovi usluge
  5607. • WSDL opisuje 4 ključna dijela svake usluge:
  5608. – sučelja usluge
  5609.  
  5610. • definiraju sve javno dostupne funkcije koje usluga
  5611. može pružiti korisnicima
  5612.  
  5613. – oblik podataka
  5614.  
  5615. • format za korištenje u svim porukama koje se
  5616. razmjenjuju
  5617.  
  5618. – protokol
  5619.  
  5620. • za pristup usluzi
  5621.  
  5622. – adresne informacije
  5623.  
  5624. • kako bi se usluga mogla pronaći i početi koristiti
  5625.  
  5626. • Svaki WSDL dokument ima 2 dijela:
  5627. – apstraktni opis usluge – općenito
  5628. – konkretni opis usluge – detaljno dijelovi usluge
  5629. 30
  5630.  
  5631. WSDL 1.1 i WSDL 2.0 – usporedba
  5632. strukture
  5633. WSDL 1.1
  5634.  
  5635. WSDL 2.0
  5636.  
  5637. definition
  5638.  
  5639. description
  5640.  
  5641. types
  5642.  
  5643. types
  5644.  
  5645. operation
  5646. input
  5647. output
  5648.  
  5649. interface
  5650. operation
  5651. input
  5652. output
  5653.  
  5654. binding
  5655.  
  5656. binding
  5657.  
  5658. service
  5659. port
  5660.  
  5661. service
  5662. endpoint
  5663.  
  5664. Konkretni
  5665. opis
  5666.  
  5667. portType
  5668.  
  5669. Apstraktni
  5670. opis
  5671.  
  5672. message
  5673.  
  5674. 31
  5675.  
  5676. WSDL – dijelovi opisa usluge
  5677. • 6 dijelova opisa usluge Weba:
  5678. – description (definition)
  5679. – types
  5680. – message
  5681. – interface (portType)
  5682. – binding
  5683. – service
  5684. WSDL 1.1
  5685.  
  5686. WSDL 2.0
  5687.  
  5688. definition
  5689.  
  5690. description
  5691.  
  5692. types
  5693.  
  5694. types
  5695.  
  5696. operation
  5697. input
  5698. output
  5699.  
  5700. interface
  5701. operation
  5702. input
  5703. output
  5704.  
  5705. binding
  5706.  
  5707. binding
  5708.  
  5709. service
  5710. port
  5711.  
  5712. service
  5713. endpoint
  5714.  
  5715. Konkretni
  5716. opis
  5717.  
  5718. portType
  5719.  
  5720. Apstraktni
  5721. opis
  5722.  
  5723. message
  5724.  
  5725. 32
  5726.  
  5727. WSDL – primjer
  5728. <?xml version="1.0" encoding="utf-8" ?>
  5729. <description
  5730. xmlns="http://www.w3.org/ns/wsdl"
  5731. targetNamespace= "http://greath.example.com/2004/wsdl/resSvc"
  5732. xmlns:tns= "http://greath.example.com/2004/wsdl/resSvc"
  5733. xmlns:ghns = "http://greath.example.com/2004/schemas/resSvc"
  5734. xmlns:wsoap= "http://www.w3.org/ns/wsdl/soap"
  5735. xmlns:soap="http://www.w3.org/2003/05/soap-envelope"
  5736. xmlns:wsdlx= "http://www.w3.org/ns/wsdl-extensions">
  5737. <documentation> This document describes ... </documentation>
  5738. <types>
  5739. <xs:schema
  5740. xmlns:xs="http://www.w3.org/2001/XMLSchema"
  5741. targetNamespace="http://greath.example.com/2004/schemas/resSvc"
  5742. xmlns="http://greath.example.com/2004/schemas/resSvc">
  5743. <xs:element name="checkAvailability" type="tCheckAvailability"/>
  5744. <xs:complexType name="tCheckAvailability">
  5745. <xs:sequence>
  5746. <xs:element name="checkInDate" type="xs:date"/>
  5747. <xs:element name="checkOutDate" type="xs:date"/>
  5748. <xs:element name="roomType" type="xs:string"/>
  5749. </xs:sequence>
  5750. </xs:complexType>
  5751. <xs:element name="checkAvailabilityResponse" type="xs:double"/>
  5752. <xs:element name="invalidDataError" type="xs:string"/>
  5753. </xs:schema>
  5754. </types>
  5755.  
  5756. <interface name = "reservationInterface" >
  5757. <fault name = "invalidDataFault"
  5758. element = "ghns:invalidDataError"/>
  5759. <operation name="opCheckAvailability"
  5760. pattern="http://www.w3.org/ns/wsdl/in-out"
  5761. style="http://www.w3.org/ns/wsdl/style/iri"
  5762. wsdlx:safe = "true">
  5763. <input messageLabel="In"
  5764. element="ghns:checkAvailability" />
  5765. <output messageLabel="Out"
  5766. element="ghns:checkAvailabilityResponse" />
  5767. <outfault ref="tns:invalidDataFault" messageLabel="Out"/>
  5768. </operation>
  5769. </interface>
  5770. <binding name="reservationSOAPBinding"
  5771. interface="tns:reservationInterface"
  5772. type="http://www.w3.org/ns/wsdl/soap"
  5773. wsoap:protocol="http://www.w3.org/2003/05/soap/bindings/HTTP/">
  5774. <fault ref="tns:invalidDataFault"
  5775. wsoap:code="soap:Sender"/>
  5776. <operation ref="tns:opCheckAvailability"
  5777. wsoap:mep="http://www.w3.org/2003/05/soap/mep/soap-response"/>
  5778. </binding>
  5779. <service name="reservationService" interface="tns:reservationInterface">
  5780. <endpoint name="reservationEndpoint"
  5781. binding="tns:reservationSOAPBinding"
  5782. address ="http://greath.example.com/2004/reservation"/>
  5783. </service>
  5784. </description>
  5785.  
  5786. 33
  5787.  
  5788. WSDL element – description
  5789. • Glavni element description
  5790. – kod WSDL 1.1 definition
  5791. – definira se naziv usluge Weba
  5792. – označuju se prostori naziva (namespace) koji
  5793. se koriste za opis funkcionalnosti usluge
  5794. • definicija osnovnog prostora naziva
  5795. – za sve elemente bez prefiksa
  5796. – xmlns=http://www.w3.org/ns/wsdl
  5797.  
  5798. • definicija dodatnih prostora naziva
  5799.  
  5800. – npr. ciljni prostor (target namespace), soap, soapenvelope, wsdlx
  5801. – prostori naziva pod nadzorom vlasnika usluge
  5802. (autoritativni izvor)
  5803.  
  5804. – zatvara sve ostale dijelove opisa usluge
  5805. – mora se nalaziti na početku (root element)
  5806.  
  5807. 34
  5808.  
  5809. WSDL element – types
  5810. • Element types
  5811. – opisuje sve tipove podataka koji će se
  5812. koristiti tijekom izvođenja usluge Weba
  5813. – navodi se XML Schema koja će se koristiti
  5814. unutar dokumenta
  5815.  
  5816. • ako se koristi standardna W3C XML Schema i u
  5817. njoj definirani jednostavni tipovi podataka
  5818. (integer, String …), oni se podrazumijevaju te ih
  5819. ne treba posebno definirati
  5820.  
  5821. • Dva načina kreiranja poruka:
  5822. – kao dijete elementa description
  5823. – korištenjem mehanizma import u XML
  5824. Schemi
  5825. • Svaka poruka – jedan element element
  5826. – npr. <xs:element name="ime" type="tip"/>
  5827.  
  5828. 35
  5829.  
  5830. WSDL element – message
  5831. • Element message
  5832. – samo u WSDL 1.1, izdvojen kao zasebna
  5833. cjelina
  5834. – u WSDL 2.0 ga nema - za poruke se koristi
  5835. XML Schema
  5836. – opisuje poruku
  5837. • ne vodi brigu hoće li poruka biti poslana ili
  5838. primljena
  5839.  
  5840. – definira se naziv poruke
  5841. – definira se nijedan, jedan ili više dijelova
  5842. poruke
  5843. • specificiraju se parametri same poruke ili
  5844. očekivani segmenti odgovora na poruku
  5845. 36
  5846.  
  5847. WSDL elementi – interface i
  5848. portType
  5849. • Elementi interface i portType
  5850. – apstraktni opis sučelja usluge
  5851. • razlika WSDL 1.1 i WSDL 2.0
  5852.  
  5853. – naziv sučelja i operacije
  5854. • bez razmaka i dvotočke
  5855.  
  5856. – definiranje operacije koje usluga može
  5857. izvesti
  5858.  
  5859. • svaka operacija definirana pomoću svojih ulaza i
  5860. izlaza
  5861. • opis slijeda poruka (pattern) koje će se
  5862. razmjenjivati
  5863.  
  5864. – unutar jednog elementa moguće definirati
  5865. više operacija
  5866. • onoliko koliko će ih usluga pružati svojim
  5867. korisnicima
  5868.  
  5869. 37
  5870.  
  5871. WSDL elementi – binding i
  5872. service
  5873. •
  5874.  
  5875. Element binding
  5876. – konkretan način izvedbe usluge
  5877. – način korištenja i izgled poruke SOAP
  5878.  
  5879. • za svaku poruku definiranog sučelja (interface)
  5880.  
  5881. – definicija protokola koji se koristi za slanje
  5882.  
  5883. • za SOAP type="http://www.w3.org/ns/wsdl/soap"
  5884. • za HTTP
  5885.  
  5886. wsoap:protocol="http://www.w3.org/2003/05/soap/bindings/HTTP/"
  5887.  
  5888. •
  5889.  
  5890. Element service
  5891. – definira adresu usluge
  5892.  
  5893. • najčešće URL na kojemu je dostupna funkcionalnost usluge
  5894. • npr. address ="http://www.racunarstvo.hr/reservation"
  5895.  
  5896. – jedno sučelje i lista završnih točaka (endpoints)
  5897.  
  5898. • informacija o korištenim protokolima i prijenosnim oblicima za
  5899. svaku točku
  5900.  
  5901. – naziv usluge i završne točke moraju biti jedinstveni u
  5902. prostoru naziva
  5903.  
  5904. 38
  5905.  
  5906. Prednosti i nedostaci WSDL-a
  5907. •
  5908. •
  5909. •
  5910.  
  5911. •
  5912.  
  5913. Na jednostavan način precizno definira korištenje i pristup
  5914. usluzi
  5915. – no WSDL opis nije dovoljan na semantičkoj razini
  5916. WSDL daje samo osnovni način korištenja usluge
  5917. – informacije o tipovima i obliku poruka te sučelja
  5918. usluge (protokole i adrese)
  5919. Za potpuno razumijevanje načina funkcioniranja usluge
  5920. treba dodatno definirati dokumentaciju o usluzi
  5921. – može uključivati svrhu i način korištenja usluge
  5922. – stvarno značenje svih poruka koje se koriste
  5923. – ograničenja u radu usluge
  5924. – ostale informacije korisniku kako bi razumio i ispravno
  5925. koristio uslugu
  5926. Element documentation (WSDL 2.0)
  5927. – kreiranje ljudima čitljivog opisa usluge
  5928. – često poveznica na vanjski poslužitelj (URL) s detaljnim
  5929. informacijama
  5930. – može poslužiti razvijateljima klijentskih aplikacija
  5931.  
  5932. 39
  5933.  
  5934. Web Service Semantics –
  5935. WSDL-S
  5936. • Cilj: riješiti problem što bržeg
  5937. (automatiziranog) razumijevanja o kojoj je
  5938. funkcionalnosti riječ u pronađenoj usluzi
  5939. • Web Service Semantics – WSDL-S
  5940. – skupina autora Sveučilišta u Georgiji
  5941. – definicija odgovarajućeg semantičkog
  5942. modela
  5943. – uključivanje semantičkog modela u opis
  5944. usluge
  5945.  
  5946. • ne mijenja strukturu WSDL-a
  5947. • nema problema s nekompatibilnosti (korištenje,
  5948. alati ...)
  5949.  
  5950. – za ontologiju se koristi OWL-S
  5951. – definira značenje, preduvjete za rad, ulaze
  5952. i izlaze, učinke izvedbe …
  5953.  
  5954. 40
  5955.  
  5956. USLUGE WEBA
  5957. (WEB SERVICES)
  5958. Definicije
  5959. SOAP
  5960. WSDL
  5961. Usluge Weba 2.0
  5962.  
  5963. 41
  5964.  
  5965. Razvoj standarda usluga Weba
  5966. • Prva generacija usluga Weba nije bila posve integrirana
  5967. – razmjerno teško uključiti druge tvrtke u njihovo
  5968. korištenje
  5969. – uočen velik prostor za različita poboljšanja
  5970. • U međuvremenu prijedlog velikog broja specifikacija
  5971. „usluga Weba druge generacije”
  5972. – usmjereni na rješavanje pojedinih pitanja
  5973. – često sudjelovali veliki proizvođači softvera
  5974.  
  5975. • nove prijedloge specifikacija su odmah i ugradili u svoje
  5976. alate
  5977.  
  5978. – stvorena je početna baza korisnika, s vremenom
  5979. proširena
  5980. • Jedan od glavnih ciljeva uspostave druge generacije
  5981. usluga Weba bilo je stvaranje temelja za tzv. poduzeća
  5982. usmjerenog uslugama (service-oriented enterprise)
  5983. 42
  5984.  
  5985. Temelj poduzeća usmjerenog
  5986. uslugama
  5987. •
  5988.  
  5989. Poduzeće usmjereno uslugama
  5990.  
  5991. – koncentrirano na uslugu – primaran generator nove
  5992. vrijednosti koje to poduzeće stvara
  5993.  
  5994. • donji sloj primarno usmjeren prema sigurnosti
  5995. • gornji sloj namijenjen za integraciju s poslovnim sustavima
  5996. poduzeća partnera
  5997.  
  5998. Sigurnost uslužno
  5999. orijentirane
  6000. aplikacije
  6001.  
  6002. Uslužno
  6003. orijentirana
  6004. integracijska
  6005. arhitektura
  6006.  
  6007. Uslužno
  6008. orijentirana
  6009. arhitektura
  6010. poduzeća
  6011.  
  6012. Model uslužno orijentirane sigurnosti (SOS)
  6013.  
  6014. ...
  6015.  
  6016. WS-Coordination
  6017. WS-Transaction
  6018. WS-ReliableMessaging
  6019. BPEL4WS
  6020. WS-Attachments
  6021. WS-Policy
  6022.  
  6023. WS-Security
  6024. XACML,XrML,XKMS
  6025. SAML, .NET Passport
  6026. SSL
  6027. XML-Encryption
  6028. XML-Digital Signatures
  6029. WS-Trust
  6030. WS-Privacy
  6031. WS-SecureConversation
  6032. WS-Federation
  6033. WS-Authorisation
  6034.  
  6035. 43
  6036.  
  6037. Usluge Weba druge generacije
  6038. • Specifikacije usluga Weba druge generacije –
  6039. WS-*
  6040. – čita se kao "WS-Star"
  6041. – osnovna namjena – povećati stupanj
  6042. automatizacije poslovnog procesa
  6043. • u odnosu na usluge Weba prve generacije
  6044.  
  6045. • Udruga WS-I (Web Services Interoperability
  6046. Organization)
  6047. – pokretač razvoja specifikacija usluga Weba
  6048. druge generacije
  6049. – sredinom 2010. združena s OASIS
  6050.  
  6051. 44
  6052.  
  6053. WS-* primjer – informacija o
  6054. stanju
  6055. •
  6056.  
  6057. •
  6058.  
  6059. •
  6060.  
  6061. Mogućnost zadržavanja informacije o stanju u kojem se usluga
  6062. nalazila u nekom trenutku njezina izvođenja
  6063. – praćenje stanja i jasan kontekst u kojem se usluga odvija –
  6064. osnova za izvođenje raspodijeljenih transakcija
  6065. – transakcijski mehanizmi zahtijevaju statefull usluge
  6066. Specifikacija WS-Coordination – mehanizmi pomoću kojih usluga
  6067. može sačuvati kontekst u kojem se odvija neka njezina aktivnost
  6068. – novi koordinacijski model za usluge
  6069. – sastoji od jednostavnih usluga odgovornih za kreiranje konteksta,
  6070. odabira protokola te registracije koordinatora kontekstom
  6071. – mogućnost korištenja definicije Coordination Type
  6072. Specifikacija WS-Transaction definira dva različita koordinacijska
  6073. tipa:
  6074. – za kratkotrajne atomične transakcije
  6075. • zasebna specifikacija WS-AtomicTransaction – osigurava koordinacijske
  6076. protokole za provođenje širokog spektra transakcija poslovnih aktivnosti i
  6077. podršku za jezike za modeliranje poslovnih procesa
  6078.  
  6079. – za dugotrajne poslovne aktivnosti
  6080.  
  6081. 45
  6082.  
  6083. WS-* primjer – poslovni
  6084. procesi
  6085. • Definicija jezika za pretvaranje poslovnog procesa
  6086. pomoću strukturiranog dijagrama toka u uslugu Weba
  6087. • Jezik Business Process Execution Language for Web
  6088. Services (BPEL4WS)
  6089. – opis poslovnog procesa – slijed događaja zasnovan
  6090. na predefiniranim uvjetima i ugrađenoj logici
  6091. – definira rječnik koji omogućuje da opis nekog
  6092. poslovnog procesa bude prenesen u oblik izvršivih
  6093. skripta
  6094. – skripte se izvode najčešće u nekom obliku procesa
  6095. orkestracije
  6096. – osnovne aktivnosti – jednostavni događaji
  6097. • receive, invoke, reply, throw, wait
  6098.  
  6099. – strukturirane aktivnosti – kreiranje dijelova
  6100. poslovne logike
  6101. • sequence, flow, switch, while
  6102.  
  6103. 46
  6104.  
  6105. WS-* primjer – sigurnost
  6106. •
  6107.  
  6108. Slaba podrška usluga Weba prve generacije za bilo kakav
  6109. oblik sigurnosti
  6110. – osim osnovnih mehanizama (nisu dio norme)
  6111. – korištenje drugih dostupnih mehanizama
  6112. – problemi s javnim objavama i korištenjem od korisnika
  6113. Interneta
  6114. • pogotovo ako je izložen dio vlastitog poslovnog procesa
  6115.  
  6116. •
  6117.  
  6118. Specifikacija WS-Security – uvodi cjelovit model sigurnosti
  6119. temeljen na mnoštvu komplementarnih normi
  6120. – osigurava sigurnosne mjere
  6121.  
  6122. • sigurnost SOAP poruka na cijelom njihovom putu
  6123. • uspostavljanje stupnja povjerenja među stranama koje koriste i
  6124. kreiraju usluge
  6125.  
  6126. – u velikoj mjeri se oslanja na veći broj XML sigurnosnih
  6127. normi, npr.
  6128. • XML Key Management (XKMS)
  6129. • Extensible Access Control Markup Language (XACML)
  6130.  
  6131. 47
  6132.  
  6133. WS-* primjer – pouzdanost i
  6134. sigurnost isporuke
  6135. • Načinu isporuke poruka u sustavu – pouzdanost
  6136. – osigurati potvrdu o prispijeću poruke na odredište
  6137. • Specifikacija WS-ReliableMessaging – pouzdanost
  6138. isporuke poruka
  6139. – definira pravila za isporuku poruka
  6140. – definira redoslijed dostavljanja poruka na odredište
  6141. – oslanja se na poslovna pravila o načinu izvješćivanja o
  6142. dostavljenoj poruci (specifikaciju WS-Policy)
  6143. • Specifikacija WS-Policy
  6144. zajedno s WS-PolicyAssertion i WS-PolicyAttachments
  6145. – skup vlastitih poslovnih pravila, sigurnosnih
  6146. politika i ostalih propisanih postupaka objedinjeni
  6147. u jedinstvenom skupu politika
  6148. – osigurati uspostavu politika
  6149. • korištenjem policy konstruktora
  6150. • uspostavom osiguranja dostave uspostavljenih politika
  6151. • dodavanjem postojećih konstrukta u kreirane politike
  6152.  
  6153. 48
  6154.  
  6155. WS-* primjer – različiti oblici
  6156. podataka
  6157. • Protokolom SOAP nije moguće prenijeti baš sve
  6158. oblike podataka
  6159. • Specifikacija WS-Attachments – tipove podataka
  6160. koje tradicionalno nije moguće prenijeti putem
  6161. SOAP-a pretvara u privitke (attachments) klasičnim
  6162. SOAP porukama
  6163. – prijenos binarnih datoteka i drugih XML
  6164. dokumenata
  6165. – koristi učahurivanje DIME (Direct Internet
  6166. Message Encapsulation)
  6167. • jednostavniji oblik za učahurivanje podataka od MIME
  6168. • prikladniji za uporabu s porukama SOAP
  6169.  
  6170. • Specifikacija SOAP Messages with Attachments
  6171. (SwA)
  6172. – koristi učahurivanje MIME
  6173.  
  6174. 49
  6175.  
  6176. WS-* primjer – razine
  6177. interoperabilnost
  6178. • Specifikacija WS-Basic Profile (WS-BP)
  6179. – još od 2002.
  6180. – trenutno aktualna inačica WS-Basic Profile 2.0 iz
  6181. 2010.
  6182. • koristi SOAP 1.2, UDDI 3 i WS-Addressing
  6183.  
  6184. – lista dostupnih specifikacija za usluge Weba po
  6185. inačicama
  6186. • svaka inačica nije nužno kompatibilna s onom
  6187. prethodnom
  6188.  
  6189. – smjernice za implementaciju interoperabilnih
  6190. usluga Weba
  6191. – ne prejudicira koji će se od raspoloživih normi
  6192. koristiti za razvoj usluge Weba
  6193. – dostupan u velikom broju različitih tehnoloških
  6194. rješenja (Java, .NET … - SAP, Oracle, Microsoft,
  6195. IBM, Apache, SpringWS, Software AG …)
  6196. 50
  6197.  
  6198. WS-* – kako?
  6199. • Jedna od glavnih ideja razvoja sustava
  6200. usmjerenih uslugama je mogućnost
  6201. njihova „slaganja”
  6202. – sastavljanja složenijih usluga iz
  6203. proizvoljnog broja jednostavnih usluga
  6204. – usluge dostupne putem registra, kreirane
  6205. od različitih pružatelja usluga
  6206. • Cilj: izraditi složene usluge što učinkovitije
  6207. i bolje usmjerene prema cilju
  6208. automatizacije poslovnih procesa
  6209. 51
  6210.  
  6211. WS-* – kako?
  6212. • Pravila projektiranja usluge Weba:
  6213. – ograničiti korištenje specifikacija usluga
  6214. Weba samo na nužne
  6215. – izvesti samo one dijelove specifikacije koji
  6216. su potrebni za nesmetani rad
  6217. – ne opterećivati nepotrebnim
  6218. informacijama u zaglavlju SOAP
  6219. • Jedan od glavnih zadataka uspješnog dizajna
  6220. usluga Weba druge generacije je poznavanje
  6221. specifikacija
  6222. – na temelju iskustva uspješno se može
  6223. procijeniti koje od (brojnih) specifikacija i
  6224. njihovih dijelova treba koristiti
  6225. 52
  6226.  
  6227. Odnosi specifikacija
  6228. SOAP
  6229. koristi
  6230.  
  6231. upravlja
  6232. kontekstom
  6233.  
  6234. u
  6235. eđ
  6236.  
  6237. i zm
  6238.  
  6239. uzdanu dost
  6240. avu
  6241.  
  6242. ac
  6243. nik
  6244. mu
  6245.  
  6246. Usluge Weba
  6247.  
  6248. koristi
  6249.  
  6250. WSCoordination
  6251.  
  6252. ću
  6253.  
  6254. je
  6255.  
  6256. ko
  6257.  
  6258. orkestrira
  6259.  
  6260. osigurava po
  6261.  
  6262. e
  6263.  
  6264. gu
  6265.  
  6266. uj
  6267.  
  6268. opisuje
  6269.  
  6270. Om
  6271. o
  6272.  
  6273. is
  6274.  
  6275. za
  6276.  
  6277. ko r
  6278. isti
  6279.  
  6280. op
  6281.  
  6282. l
  6283.  
  6284. WSDL
  6285.  
  6286. p
  6287. p o o ve
  6288. u z ća
  6289. d a va
  6290. no
  6291. st
  6292.  
  6293. o
  6294. ra mog
  6295. sp
  6296. u
  6297. osigu
  6298. tra odije ćava
  6299. rava
  6300. n
  6301. s
  6302. sigur
  6303. kc l j e n e
  6304. n o st
  6305. ije
  6306. s kra
  6307. ja na
  6308. kraj
  6309.  
  6310. WSReliableMessaging
  6311.  
  6312. vl j a
  6313.  
  6314. ris
  6315. ti
  6316.  
  6317. WSTransaction
  6318.  
  6319. ko
  6320.  
  6321. ko l
  6322.  
  6323. upravlja
  6324. kontekstom
  6325.  
  6326. us
  6327.  
  6328. u
  6329. ug
  6330.  
  6331. na
  6332.  
  6333. iju
  6334.  
  6335. opisuje
  6336. uslugu za
  6337.  
  6338. BPEL4WS
  6339.  
  6340. ž
  6341.  
  6342. e
  6343. es
  6344.  
  6345. upra
  6346.  
  6347. – samo rijetke usluge Weba
  6348. zahtijevaju
  6349. implementaciju svih
  6350. spomenutih specifikacija
  6351. – koriste se samo neke
  6352. specifikacije
  6353.  
  6354. pristupa mu
  6355. se
  6356. korištenjem
  6357.  
  6358. ve
  6359.  
  6360. osigurava
  6361. protokole
  6362.  
  6363. •
  6364.  
  6365. koristi
  6366.  
  6367. va proto
  6368.  
  6369. •
  6370.  
  6371. UDDI
  6372.  
  6373. ću j e
  6374. ogu
  6375. om rivanje
  6376. otk
  6377.  
  6378. •
  6379.  
  6380. Prvotno jednostavan
  6381. sustav se dosta
  6382. zakomplicirao
  6383. Svaka nova specifikacija
  6384. omogućuje rješavanje
  6385. određenog problema
  6386. Međusobni odnos
  6387. nekih specifikacija
  6388. usluga Weba druge
  6389. generacije prema
  6390. komponentama poznatim
  6391. iz prve generacije (sivo)
  6392. Ovisno o funkcionalnosti
  6393. konkretne implementacije
  6394. usluge Weba slika će
  6395. izgledati bitno
  6396. jednostavnije
  6397.  
  6398. osigura
  6399.  
  6400. •
  6401.  
  6402. WS-Policy
  6403.  
  6404. ti
  6405. koris
  6406. WS-Security
  6407.  
  6408. 53
  6409.  
  6411.  
  6413.  
Add Comment
Please, Sign In to add comment
Public Pastes
We use cookies for various purposes including analytics. By continuing to use Pastebin, you agree to our use of cookies as described in the Cookies Policy.  OK, I Understand
Not a member of Pastebin yet?
Sign Up, it unlocks many cool features!