Advertisement
Karaterok

Untitled

Dec 20th, 2014
236
0
Never
Not a member of Pastebin yet? Sign Up, it unlocks many cool features!
text 4.23 KB | None | 0 0
  1. E, da počnemo.
  2.  
  3. Danska, kao država, je VEOMA različita od naše. Sistem je vrlo efikasan, brz, i uređen. Evo i par primera. Ja živim u gradu od oko 9000 stanovnika (što je malo više od 7 puta manje nego u Pančevu). Ipak, lokalna biblioteka je modernizovana do te mere da, ako iko želi da iznajmi knjigu, a ne može tu knjigu da nađe u zgradi biblioteke, može jednostavno da ode na specijalnu internet stranicu, i potraži knjigu po naslovu i imenu autora. Ako ta knjiga postoji u BILO KOJOJ biblioteci u državi, ljudi mogu jednostavno da naruče da se ta knjiga pojavi u biblioteci njihovog grada za par dana.
  4. Zdravstvo je besplatno, kao i obrazovanje. Mnogi studenti, čak, dobijaju novac od države ako studiraju, i dobijaju olakšice na kiriju ako žive sami.
  5. Sad, školstvo. U poređenju s danskim, srpske škole odaju utisak vojne discipline. Naime, u Danskoj učenici oslovljavaju svoje profesore po imenu i sa "ti", ne postoji školsko zvono već profesori i učenici napuštaju učionice kad vide koliko je sati, nikad svi odjednom. Kontrolnih zadataka nema, jer Danci na kraju svake godine imaju završne ispite. Svaka škola takođe ima svoju web platformu, gde mogu videti raspored časova, domaće zadatke, imena svih učenika i profesora kao i njihove e-mail adrese, mogu se videti i preuzeti skoro sve lekcije iz svih predmeta, kao i ocene, koje se u Danskoj daju na osnovu opšteg utiska, aktivnosti, rađenju domaćih zadataka, i naravno završnih ispita. Cela atmosfera znatno je opuštenija i tolerantnija, takođe. U Danskoj se u školu ne dolazi bez laptopa, jer se velika većina školskog rada takođe obavlja uz pomoć interneta. Ovo takođe znači da malo lenjiji učenici često provode ceo školski dan na fejzbuku, ali profesori rekto mare za to. Rasporedi časova se menjaju svake nedelje, a svaki školski čas traje 90 minuta (a ima ih od 2 do 4 u jednom danu).
  6.  
  7. E sad, Danci. Danci, po jednom istraživanju, su najsrećniji narod na svetu. Pa, to baš i nije tako. Naime, Danci su svakako najzadovoljniji narod. Oni retko prave proslave i žurke balkanskih razmera, ali takođe nemaju briga koje trpi naš narod. Finansijski su osigurani, tako da retko brinu onoliko koliko bi to radio prosečan Srbin. Na primer, Danci često ne zaključavaju svoja vrata noću, i redovno ostavljaju svoje stvari nezaštićene u javnosti, jer jednostavno nema nikog ko bi ih ukrao. Odrasli Danci su među najfinijim i najobrazovanijim ljudima koje sam ikada upoznao, i skoro svi su proputovali kroz dobar deo sveta ili Evrope. Prvi put mi se, u Danskoj, desilo da mi se potpuni stranci javljaju ili mi se osmehnu na ulici. Međutim, nisu svi tako krasni. Danski tinejdžeri su, izgleda, čak gori od svih drugih tinejdžera koje sam sreo. Često deluju vrlo nezainteresovano za bilo šta sem za alkohol, a umeju da budu i nepristojni. Sad, znamo da se od mladih u pubertetu uvek može očekivati da budu malo neprijatniji, ali u Danskoj to dostiže novi nivo. Jedna od Dankinja sa kojom sam u razredu opravdava njihovo ponašanje time da se, izgleda, u Danskoj lepo ponašanje prema nekome shvata kao neko udvaranje. (Meni je, lično, teško u ovo da poverujem). U razgovorima sa ostalim učenicima na razmeni takođe sam zaključio da danska omladina često odbija da priče engleski sa strancima, misleći da nemaju dovoljno znanje, ali posle samo par kapi alkohola pričaju kao londonski tv-voditelji. Druže se u vrlo malim grupama, pa tako u mom odeljenju od 26 učenika, postoje ljudi koji jedan drugom samo ime znaju, i bukvalno nikada ne pričaju. Danski tinejdžeri takođe vole da, ako se desi da uvrede nekog stranca, odmahnu rukom i kažu "To je danski humor, jednostavno". Kad se sve ovo skupi, vidi se da je VEOMA teško dopreti do mojih danskih vršnjaka, pa se nadam da ću u tome ipak uspeti, bar do kraja godine.
  8.  
  9. Ne pitajte me za danski jezik, grozan je za čuti i govoriti, premda gramatički vrlo jednostavan.
  10.  
  11. Siguran sam da sam dosta toga izostavio, ali ovo je već prevelik zid teksta. Sve u svemu, pohvalio bih Dansku kao državu i odrasli deo njenog stanovištva, pokudio bih omladinu i jezik, i ostao ravnodušan što se tiče hrane. Naravno, tek sam na polovinu svoje razmene, pa ćemo videti šta će biti do kraja!
  12.  
  13. Pozdrav, ili, na danskom, farvel!
Advertisement
Add Comment
Please, Sign In to add comment
Advertisement